• Proizvodnja češnjaka
  • 29.09.2017. 12:00

Sve što trebate znati o uzgoju češnjaka

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi. Pogledajte savjete za sadnju te kako zaštititi češnjak od šetnika, korova i bolesti.

Foto: Broesis/pixabay.com
  • 6.386
  • 499
  • 0

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja.

Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon pet godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena u našoj zemlji za primjenu u češnjaku

Pripravak

Neželjeni organizmi

Primjena

Karenca*

Herbicidi

Stomp EC

travni i neki širokolisni korovi

4-4 lit./ha

OVP

Stomp Aqua CS

travni i neki širokolisni korovi

2,5-3 lit./ha

75 dana

Filon 80 EC

neki širokolisni i travni korovi

3-5 lit./ha

75 dana

Lentagran WP

širokolisni korovi

2,0 kg/ha

21 dan

Agil 100 EC

travni korovi

0,8-1,5 lit./ha

56 dana

Select Super EC

travni korovi

0,8-2 lit./ha

49 dana

Insekticidi

Force 1,5 G

zemljišni štetnici

7-10 kg/ha

OVP

NeemAzal-T/S**

tripsi, mineri, lukova muha, ličinke leptira

2-3 lit./ha

3 dana

Rogor EC

duhanov trips

0,5-0,6 lit./ha

14 dana

Laser KS

tripsi, lukov moljac, sovice

0,12-0,2 lit./ha

3 dana

Calypso SC

uši, tripsi

0,2 lit./ha

21 dan

Decis, Rotor Super

duhanov trips, lukova zlatica, sovice

0,3-0,5 lit./ha

7 dana

Cythrin Max

uši, tripsi, sovice, lukov i štitasti moljac

100 ml/ha

3 dana

Fungicidi

Dithane DG

plamenjača

2,1 kg/ha

28 dana

Difcor EC, Score

hrđa i koncentrična pjegavost

0,5-0,8 lit./ha

30 dana

Acrobat MZ WG

plamenjača

2,5 kg/ha

14 dana

Ortiva SC, Quadris

plamenjača, hrđa

0,8-1 lit./ha

7 dana

Ridomil Gold MZ

plamenjača

2,5-3 kg/ha

21 dan

Neoram WG

plamenjača, siva plijesan

0,25-0,35 %

3 dana

Luna Experience

hrđa, purpurna pjegavost

0,6-1 lit./ha

7 dana

*karenca OVP = ograničeno vremenom primjene; **biljni insekticid dobiven iz koštica tropskog neemdrva (ne ubraja se u opasne tvari, dopušten u ekološkoj proizvodnji)!

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada. Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj luka i/ili češnjaka, a vrlo su učinkoviti protiv mišjakinje pendimetalin (Stomp EC, Stomp Aqua) ili prosulfokarb (Filon) primijenjeni nakon sadnje, a prije nicanja usjeva. Naknadno nakon nicanja usjeva, a prema potrebi za suzbijanje širokolisnih i/ili travnih korova, mogu se koristiti Lentagran, Agil ili Se lect Super (vidi Tablicu 1.).

Pregledati sjeme prije sadnje

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti granulirani insekticid Force 1,5 G. Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu.

Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kod sadnje birati najbolje parcele

Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium).

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

Bijela trulež najopasnija bolest korijena

Zemljišne bolesti češnjaka: bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje. Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Poštivati plodored i saditi otporne sorte!

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice. Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

Tablica 2. Neki mikro-biološki pripravci za tretiranje zemljišta prije (ili nakon) sadnje češnjaka radi preventivnog suzbijanja uzročnika truleži korijena i prizemnog dijela glavice:

Korisni mikroorganizmi

Pripravci

Primjena

Distribucija u našoj zemlji

Glomus spp., Bacillus subitilis, Bacillus pumilus

Radiscudo

4-5 lit./ha

"Desiree" d.o.o., Nedeljanec

Trichoderma harzianum

(T-22)

Trianum

1,5-3 kg/ha

"Zeleni hit" d.o.o., Zagreb

Bacillus subtilis, Bacillus megaterium, Saccharomyces sp.

FitoBacillus

2-4 lit./ha

"FitoPromet" d.o.o., Zagreb

U nekim su zemljama za tretiranje sadnog materijala dopušteni pojedini fungicidi (npr. iprodion protiv bijele truleži). U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje. Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti (vidi Tablicu 2.).

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

Sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede, svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji.

Autor: Milorad Šubić, Foto: Broesis/pixabay.com


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Češnjak Proizvodnja Zemlja Štetnici Bolesti Korov Sadnja Jesen Insekticid Plodored Bijela trulež


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi