Pankretić: Poljoprivredne grane su nam na izdisaju - nužna je suradnja u HPK, a ne sukobi

Izborni proces u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) je u punom jeku. Poznata su imena 95 kandidata za delegate za izbornu Skupštinu koja će se održati 15. ožujka, a prvi online izbori za oko 58.000 poljoprivrednika, koji su dobili pravo glasa, trajat će punih devet dana od 20. do 28. veljače. 

Dakle, ukupno su se za jedno mjesto od njih čak 71 u Skupštini HPK kandidirale samo 1,3 osobe, a čak iz dvije županije nema niti jedne kandidature. Komori bi, slaže se većina kandidata, od velike pomoći bili i drugi koji nisu poljoprivredni proizvođači, te potporu za svoje brojne aktivnosti treba tražiti i od potrošača, a da znanstvenu zajednicu i ne spominjemo, slaže se većina kandidata.

Nema mjesta sukobu stočara i ratara u HPK

Bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, kandidat za delagata ispred Zagrebačke županije, kaže da su, kada su prije desetak godina osnivali Komoru, imali za cilj da ona postane mjesto traženja najboljih rješenja za poljoprivredne proizvođače te sukreator poljoprivredne politike. Dodao je da to ona još uvijek, i pored toga što se uspjela kroz godine etablirati, nije uspjela do kraja i ostvariti. No, kako su, kaže, svi u teškom položaju, bilo stočari ili ratari, a neke poljoprivredne grane su pred izdisajem, nužno je izbjeći međusobne sukobe i "staviti sve glave skupa".

Prema njegovim riječima, ne trebamo otkrivati "toplu vodu", što se tiče uloge i značaja Poljoprivredne komore, koje u zapadnoeuropskim zemljama, u prvom redu Austriji, postoje sto godina te fukcioniraju jako dobro. Pankretić drži da je dobro da Skupština, kao i operativna, radna tijela Komore, ima veći broj članova, kako bi bili zastupljeni interesi poljoprivrednika iz svih krajeva zemlje.

Što se tiče online izbora za Skupštinu, on podsjeća da su prve izbore u HPK organizirali slanjem pisama na adrese svih poljoprivrednika, što je bio skuplji i dugotrajniji postupak, ali da su sada neka druga vremena, koja omogućavaju i ovakav tip transparentnog glasovanja.

Mali i veliki traže svoje mjesto u Skupštini

Predsjednik Odbora za govedarstvo i konjogojstvo HPK Miško Šklempe, kandidat za Skupštinu ispred Sisačko-moslavačke županije, kaže da ga je razočarao jako slab odaziv delegata po županijama, što znači da poljoprivrednici ne vjerujuju u svoju Komoru ili je prevladao interes krupnog kapitala, što se moglo vidjeti i kroz neke medijske istupe njezinih članova. Dodao je da nema ništa protiv poljoprivrednika okupljenih u HOK-u ili HGK-u, ali drži da bi HPK, prije svega, trebala braniti interese velikog broja OPG-ova, bilo oko poljoprivrednog zemljišta ili drugih otvorenih pitanja.

Osim toga, drži da se usred izbora s Upravnog odbora HPK, gdje je evidentan latentan sukob ratara i stočara o nekim odlukama od prije dvije godine, a koje su sada u ovoj krizi oko energenata i gnojiva 'lanjski snijeg', šalje i kriva poruka Hrvatskom saboru.

Prvi put u utrku za Skupštinu HPK, ispred Ličko-senjske županije, ide Mladen Kušeković, vlasnik velike stočne farme Natura beef na Udbini, koji drži da će kao član, ako u nju uđe, biti bliže mjestu donošenja pravovaljanih odluka, a ne da se stalno bavimo, kako kaže, ispravljanjem 'krivih Drina'.

"U Lici nas je ostalo jako malo na jako velikom prostoru, te se još dijelimo na velike i male, dok EU ide u smjeru održivih zelenih politika i veće zaštite okoliša", upozorava naglašavajući da se politikom ne zna i ne želi baviti, jer dolazi iz realnog, poduzetničkog sektora koji funkcionira po jasnim tržišnim načelima.  

Nitko se ne bavi mladima 

Predsjednik Udruženja mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula iz Sjeverovca na Baniji, kaže da želi da u novoj Poljoprivrednoj komori, na direktan način, sudjeluje u donošenju odluka na boljitak svih prizvođača hrane, jer drži da sada bilo Banija, Istra ili Baranja, nemaju ništa zajedničko u poljoprivredi.

To znači, dodaje, da Ministarstvo poljoprivrede, iako postoji Strategija poljoprivrede do 2030., nema vizije što će biti s poljoprivredom u Hrvatskoj, recimo 2040. godine. "A da bi to imalo, moralo bi se baviti onima koji su sada još u osnovnoj školi. Dakle, nitko se ne bavi sa ljudima, posebno mladima na kojima svijet ostaje", upozorava ovaj poznati eko stočar.

Džakula drži da osim u vinarstvu i donekle u pčelarstvu, nigdje kod nas nema dovoljno vidljive ruke struke u poljoprivredi. Posebno se to odnosi na posrnulo stočarstvo, jer naši stočari, uz rijetke iznimke, a takvih je samo dva posto gdje i on pripada jer je veterinar po struci, ništa drugo i ne znaju raditi, što je veliki problem u današnje vrijeme.

Učiniti nešto za opstojnost mliječnog sektora 

OPG Oliver Turkalj iz Slunja, ispred Karlovačke županije, želi naći svoje mjesto u Skupštini HPK. Inače, Turkalj je veliki proizvođač mlijeka, koji ima ukupno 200 grla od kojih je sada 110 u proizvodnji. Krenuli su od nule, prije skoro 20 godina, a čuli smo da su od pet kandidata u ovoj županiji, čak dva proizvođači mlijeka, koji se nalaze u "najtežem položaju". 

"Već sam se raspitao kod konzultanata što će biti ako farma propadne, jer ne možemo više izdržati s ovakvom otkupnom cijenom mlijeka, te se nadam da ću u Skupštini komore, moći učiniti nešto za opstojnost domaćeg mliječnog sektora", navodi Turkalj.

Čuli smo od kandidata i da bi Komori od velike pomoći bili i drugi, koji nisu poljoprivredni proizvođači. Sigurno je da potporu za svoje aktivnosti treba tražiti i od potrošača te dakako znanstvene zajednice. Jer i u ovom procesu već se vide problemi u komunikaciji kandidata s članstvom. Pogled na kandidature pokazuje da većina i ne očekuje da netko za njih glasa na temelju iznijetih ideja nego da će glasati zbog toga jer je ''naš''.

"Naime, iz popisa kandidata primjetno je da su neke udruge poradile na kandidaturi svojih članova, što je legitimno, ali nije fer prema onima koji nisu ni htjeli ići na izbore, jer za njih prvo 'nemaju vremena, ali i ne vide od njih neku korist za sektor kojim se bave', kao što je, primjerice, biodinamička poljoprivreda", kaže nam agronomkinja Amalka Vukelić, ispred Odbora za ekološku poljoprivredu HPK, koji je i naknadno osnovan. 

A da bi Komora bila uspješna, bitni su i ovi izbori. Jer na kraju mandata izabranih, jedino mjerilo uspjeha bit će broj poljoprivrednika koji će preživjeti ovu krizu, razina poljoprivredne proizvodnje te udjel troškova hrane u ukupnim izdacima domaćih potrošača, koji su sada osjetno veći nego u drugim EU zemljama.