Miško Šklempe: Konjima se svaki dan mora biti blizu repa

Odgovor zašto je u posljednjih mjesec dana kod Sunje ubijeno čak osam konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak iz vatrenog oružja potražili smo i u Središnjem savezu udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka (SSUUHH) kod predsjednika saveza Miška Šklempea iz Donje Gračanice kod Volodera u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Odmah nam je kazao da nažalost ovo nisi prvi jer nesretne životinje stradavaju već dugo, a sve - zbog neodgovornog ponašanja vlasnika. "Onih koji koriste prava na poticaje, bilo na autohtone konje ili pašnjake, ali ne i obvezu da konje maknu sa pašnjaka za vrijeme zime od 15. studenoga, odnosno 15. prosnica pa sve do 18. ožujka, kad se na Josipovo ponovno vraćaju na tradicionalno pašarenje u Lonjsko polje", kaže.

Dodaje da bi tako trebalo biti po zakonima, odnosno Pravilniku o zaštiti prirode, ali i zbog dobrobiti samih domaćih životinja, što nažalost, već dugo 'nije slučaj'.   

Klasičan sukob ratara i stočara zbog zemlje  

Nedopustivo je, naglašava, i da sve mjerodavne institucije "žmire na jedno oko". "Ovako smo svi na gubitku, osim nesavjesnih pojedinaca, kojima bi netko odgovoran trebao oduzeti životinje", smatra. 

Ipak, dodaje, većina od devet vlasnika makne konje u štale i ograđeni prostor kad dođe zima, a ne da oni bezglavo lutaju u potrazi za bilo kakvom hranom, jer dobar dio tamošnjih pašnjaka bude poplavljen, pa uništavaju ozime kulture ratara, koji se s pravom bune. "To je onaj klasični sukob ratara i stočara u borbi za zemlju, ali baš nitko ne bi trebao uzimati pravdu u svoje ruke, odnosno rješavati problem na ovako surov i krajnje neprimjeran način, jer ne živimo na Divljem zapadu", napominje on.

U Savezu ističu da imaju dojave da konji iz Lonjskog polja povremeno slobodno borave i na prometnicama kod Popovače, što je jako opasno posebno kad padne noć, a lokalne prometnice nisu osvjetljene. Ništa bolje slike ne stiže ni iz Primorja, kažu, gdje konji na otvorenom nemaju nadstrežnicu, a gdje bi se mogli skloniti od nevremena i hladnoće. Dobar gospodar koji mora napraviti i preventivni pregled životinja po zimi se tako ne ponaša prema svom blagu, koje samo žele slobodno trčati po polju, kažu.  

Konjima se mora svaki dan biti 'blizu repa'    

Što se tiče odgovornosti i utjecaja Saveza, čuli smo da oni provode svoje nadležnosti što se tiče uzgojno valjanih grla, odnosno označavaju grla, za što imaju četiri profesionalca zaposlena. Predsjednik i ostali su volonteri. Organiziraju i Nacionalne izložbe konja kao što je ona u Sunji, te redovito nastupaju na Međunarodnom bjelovarskom poljoprivrednom sajmu u Gudovcu, gdje se svake jeseni održava i stočarska izložba.

"To je naš dio odgovornosti, a uzgoj je na vlasnicima grla koji im mora biti 'blizu repa' svaki dan", naglašava i napominje da ih treba obilaziti redovito, posebno poslije grmljavine ili sada učestalih potresa, kad osjete da su izgubili tlo pod nogama, "a ne sjetiti ih se jednom u mjesec dana".    

Inače, Šklempe drži da se u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje se nalazi veliki prirodni 'bazen', između rijeke Save te njezine četiri manje pritoke, te pruge, gdje ima nešto više od 50 posto konja u slobodnom uzgoju, ima mjesta za sve koji se još hoće baviti poljoprivredom. Druge gospodarske grane na selu, osim nešto malo šumarstva, više i nema. Konji su i dio narodne tradicije ovoga kraja.

Ni pandemija Covida-19 ih nije zaustavila   

Međutim, čuli smo da niti pandemija Covida-19, koja je osjetno usporila mnoge poljoprivredne sektore, nije utjecala na dobru potražnju za konjima, koji na domaćem tržištu drže cijenu žive vage od 19 do 20 kuna po kilogramu. Do ove krize izazvane pandemijom bilo je i nešto prihoda od turizma, jer su učeničke ekskurzije bile redovite u Lonjskom polju, koje ima i važnu ulogu u zaštiti ptica močvarica, a suživot sa domaćim životinjama više od 240 rijetkih ptica nije bio narušen.

Inače, konjogojstvo je nakon dramatičnog pada u devedesetim, kad je bilo palo na 'tanke grane', napokon i kod nas u uzlaznom trendu.

Stoga u Savezu drže da se mora učiniti sve da se izbjegnu više ovakve tragedije jer Park prirode Lonjsko polje, područje od preko 500 km kvadratnih, je gotovo idealan, a jedan od zadnjih takvih u Europi, za pašarenje domaćih životinja na tradicionalan način. No, to je moguće samo uz odgovorno ponašanje svih u čitavom lancu uzgoja konja, ali i drugih domaćih životinja na otvorenom, koji ne smiju raditi štete drugim poljoprivrednim proizvođačima.

"Jer kruha na tako velikim zelenim prostranstvima ima dovoljno za sve", zaključuje Šklempe.