• Revitalizacija Banije
  • 24.05.2021. 15:00
  • Sisačko-moslavačka, Sjeverovac

Džakula: Napušteni objekti stoje, zašto ih za jednu kunu ne iznajmiti mladim stručnjacima?

Nije to nemoguća misija. Država ništa ne gubi, a te nekretnine ionako stoje već 20 godina neiskorištene, kaže Rodoljub Džakula koji je na Baniji već organizirao stručnu praksu studenata Agronomskog fakulteta.

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
  • 3.324
  • 354
  • 0

Mala anketa Agrokluba provedena povodom naše nedavno održane on-line konferencije "Ima li rješenja za ruševine u ruralnom prostoru?" na kojoj je iznijet poražavajući podatak da je u Hrvatskoj gotovo 74.000 praznih i ruševnih objekata, pokazala je kako četvrtina ispitanika (25,78 %) misli da ih treba otkupiti i pokloniti mladim obiteljima. 

Za ovakav vid rješenja problema zapuštene imovine zalaže se i Rodoljub Džakula, poljoprivrednik i veterinar s područja Banije, jedan od sudionika konferencije, koji je već poduzeo i prve korake u tom smjeru.

No, može li njegova ideja prerasti u ozbilju inicijativu?

Prioritet mladim stručnjacima

Naime, kao prvi korak na putu prema revitalizaciji ovih krajeva Džakula je organizirao stručnu praksu studenata Agronomskog fakulteta. Poveo se za pozitivnim iskustvima zagrebačkih studenata medicine čiju praksu ondje već nekoliko godina organizira njegov brat.

"Mi se stalno trudimo ovdje privući ljude, ali nam baš i ne uspijeva. No, neki su tek sada poslije potresa shvatili gdje je Banija“, kaže dodajući kako su u ove devastirane krajeve za sada došli samo budući agronomi, ali bi ovakvu suradnju želio uspostaviti i s drugim srodnim fakultetima.

Ideju je tako prvi podržao dosadašnji prodekan za nastavu, a sada novoizabrani dekan Agronomskog fakulteta, prof. dr. sc. Ivica Kisić, čiji su studenti odradili terensku nastavu u općinu Majur, Banski Grabovac i Sjeverovac. 

"U našim razmjenama mišljenja rodila se ideja da bismo predložili nekom od resornih Ministarstava, da li poljoprivrede ili državne imovine, model da se ljudima pomogne da dođu do nekretnine. Za to sam da to budu mladi i da se uključi struka, agronomije, veterine, šumarstva, ekologije...“, pojašnjava Džakula misleći na dodjelu napuštenih nekretnina na korištenje uz propisane uvjete.

Najam za jednu kunu na 20 godina

Prema njemu, ideja bi se mogla realizirati sklapanjem ugovora s državom o korištenju nekretnina za simboličnu jednu kunu, na primjerice 10 ili 20 godina. Na temelju takvog ugovora ovi bi mladi stručnjaci mogli dobiti struju, vodu, telefon... početnu infrastrukturu.

"Za početak, da ih na bilo koji način dovučemo barem na dva dana u tjednu. Pa kad vide kako smo ustvari blizu Zagreba, dolazit će sve češće, i možda dovoditi i svoje roditelje ili prijatelje da s njima rade, a oni će kupovati naše lokalne proizvode što je model besplatnog oživljavanja sela“, kaže i dodaje kako bi se ugovorom o dugoročnom najmu definirale sve privilegije, primjerice oslobađanja od nekih plaćanja, ali i obveze novog korisnika prema zakupljenom gospodarstvu, u smislu održavanja, košnje, čišćenja kanala i sl.

Napuštene nekretnine mogli bismo dali u najam poljoprivrednim stručnjacima, ideja je R. Džakule (Foto: V. Stapić) 

Nije problem postaviti pravila, smatra. Dovoljan je jedan konstruktivan sastanak s dekanima i ministarstvima da se sve osmisli.

"Nije to nemoguća misija. Dalo bi se to odraditi ako ima volje, jer tu država ništa ne gubi. Te nekretnine stoje već dvadeset godina ionako neiskorištene. Država ih ne bi prodavala ovog časa, nego samo dala nekom na korištenje“, pojašnjava ovu ideju koja bi, po njemu, nakon dobivanja nekog pravnog okvira, u narednom koraku realizacije vodila ka raspisivanju natječaja o davanju nekretnina u najam od strane nadležnih institucija.

Popis nekretnina u državnom vlasništvu

Na pitanje kako možemo pomoći odgovara da bi mediji mogli zatražiti na uvid popis nekretnina u vlasništvu države.

"Mi ustvari ne znamo koliko je uopće tih nekretnina kojima je država vlasnik, da vidimo s čime se raspolaže. Možemo početi tu na općinama koje pokriva naš LAG Una, plus gore petrinjski dio“, ističe jedan od problema Džakula koji smatra i da bi mediji mogu pomoći afirmativnim prikazima pozitivnih primjera s ovoga terena.

Druga bi stepenica, kaže, bila vrlo bitna suradnja sa srednjim i strukovnim školama. "Jer dijete već praktično u osnovnoj školi treba donijeti odluku da će biti poljoprivrednik, a mi na njih uopće ne obraćamo pozornost“, upozorava ističući kako bi čak i djeci sa sela trebalo pokazati da se onaj posao može raditi na bolji način.

"Trebamo im pokazati da ne mora biti tako teško kako je njihovim roditeljima. A ne mora biti. To je vrlo bitno reći“, zaključuje na kraju.


Tagovi

Rodoljub Džakula Banovina Ivica Kisić Agronomski fakultet Napuštene nekretnine Poljoprivredna proizvodnja


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sjeća li se tko ove ambalaže?