Otkupna cijena mlijeka treba ići prema 3,5 kune - moramo biti na razini zemalja EU

"U zemljama iz kojih Hrvatske mljekare najviše uvoze mlijeka, cijene svježeg su u prosjeku porasle od 8 do 12 posto u zadnjih godinu dana, dok je cijena kod nas na istoj razini kroz cijelu 2021 godini", rekao je Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Kako navodi, prosječna je cijena u Poljskoj bila 39 euro centi u 12 mjesecu 2021., a u istom mjesecu u Hrvatskoj je iznosila tek 35,1 euro centi. "Tako su poljski farmeri imali 30 lipa veću cijenu već u prosincu", istaknuo je u osvrtu na sastanak CDG Milk (Civil dialogue group on milk) na kojem se raspravljalo oko stanja na tržištu mlijeka i otkupa u EU.

Na njemu je prikazana i prezentacija o cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda u 2021 godini te predviđanja za prvi kvartal 2022.

Samo 3.500 isporučitelja

Osim što Hrvatska ima jedan od najmanjih povećanja otkupne cijene, unatoč brojnim problema na tržištu, iznijeli smo i podatke da je u Hrvatskoj tijekom 2021. godine isporučeno 428.687.410 kg što je za 1,3 posto manje nego godinu prije, kažu iz HPK.

Kako ističu, broj isporučitelja mlijeka je pao za novih 500 proizvođača, tako da je hrvatsko mljekarstvo u 2022. godinu ušlo s tek 3.500 isporučitelja.

Naše najveće mljekare su najavile povećanje cijene u siječnju za 10 lipa, dok bi ono u ožujku trebalo biti dodatnih 15 lipa. "To je premalo da bi se održao otkup", upozorio je Rešetar.

Cijene kao u drugim zemljama EU

Kako kaže, stav im je da otkupna cijena treba ići prema 3,5 kune s PDV-om kao što imaju proizvođači u Italiji, Austriji  ili Poljskoj

Također, HPK je nedavno upozorila da ona sadašnja u Hrvatskoj, uz rast svih troškova proizvodnje i globalne probleme na svjetskom tržištu hrane, nije održiva te da će utjecati na daljnji pad proizvodnje i odustajanje od proizvodnje.

Unatoč volji i naporima Ministarstva poljoprivrede da kroz interventne mjere pomognu proizvodnji mlijeka upozoravaju da je sadašnje stanje neodrživo i da im prijeti daljnje urušavanje koje može postati i dramatično odnosno da bi u budućnosti Hrvatska mogla postane jedna od rijetkih država bez vlastite proizvodnje.

Otkako su njegove kvote ukinute u Europskoj uniji 2015. godine i liberaliziralo se tržište, u pojedinim zemljama je značajno povećana ova proizvodnja, pokazuju podaci Eurostata

Kada se pogleda ukupna proizvodnja od 2015. primjetan je rast količina. Za 27 država članica u 2020. isporuka kravljeg mlijeka je bila oko 144,6 milijuna tona što je za 5,8 posto više od 2015. godine. Prosječna stopa rasta je nešto više od 1 posto godišnje.

Tko u Europi proizvodi najviše mlijeka, a tko ima najveći rast?

Međutim, proizvodnja u Hrvatskoj pokazuje kontinuiran pad. U 2015. je zabilježeno 513,41 tisuća tona, a 2020. 434,22 tisuća tona. Pritom je u Sloveniji količina skoro nepromijenjena, dok podaci za Srbiju pokazuju rast - od 861,81 tisuća tona u 2015. proizvodnja je dostigla 907,66 tisuća tona u 2020. godini.