Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Smanjenje potpora
  • 04.01.2022. 13:30

Kušeković o mjeri 13: Oni kojima je jedini cilj uzimanje poticaja i dalje će biti nagrađeni

Na najave smanjenja potpore za područja s prirodnim ograničenjima reagirali su poljoprivrednici koji se ne slažu s novim prijedlogom resornog ministarstva.

Foto: Blanka Kufner
  • 3.302
  • 341
  • 3

Ministarstvo poljoprivrede mijenja pravila za dodjelu potpora od 2023. godine. Promjene koje očekuju poljoprivrednike u područjima s prirodnim ograničenjima, a o čemu smo pisali, izazvale su brojne reakcije onih na koje se to smanjenje odnosi. 

U poduljem komentaru na taj članak, Mladen Kušeković, stočar koji ima farmu u Udbini, prijedlog Ministarstva o smanjenju potpore za gorsko planinska područja naziva apsurdnim, posebno u vrijeme kada Vlada RH donosi odluku o stimuliranju povratnika iz inozemstva u iznosu do 200 tisuća kuna.

"Jednom neracionalnom i glupom odlukom nekog državnog čate koji je danas tu, a sutra tko zna gdje, u nepovrat odlazi nešto što je godinama stvarano i građeno od nule“, napisao je.

Kaže da prijedlog smanjenja potpora neće pridonijeti zacrtanim ciljevima strateškog plana ZPP-a, već upravo suprotno - dovesti do novih podjela u društvu. Najznačajnija smanjenja predlažu se upravo u jedinicama lokalnih uprava u gorsko planinskim područjima (GPO), na kojima je najteže organizirati bilo kakvu ekonomsku aktivnost i stimulirati ljude na ostanak na tim područjima, tvrdi on.

Za ta se područja i inače izdvaja najmanji ukupni iznos

Navodi da sve zemlje članice EU imaju predviđena značajna financijska sredstva kako bi se u područjima s prirodnim ograničenjima zadržala kakva-takva poljoprivredna aktivnost i zadržalo postojeći, tijekom proteklih godina enormno smanjeni broj stanovništva na tim područjima.

Ta se sredstva, kaže ovaj stočar, ne pravdaju dodanom vrijednošću niti značajnijom proizvodnjom, ali proizvodi s takvih područja uglavnom donose više prihode po jedinici proizvoda obzirom da se radi o specifičnim proizvodima koji zbog iznimne kvalitete i "dodatne priče" donose i veću dodanu vrijednost. Zašto to kod nas nije tako, pitanje je za one koji donose takve propise, kaže vlasnik tvrtke Natura Beef d.o.o.

"Posebno zabrinjava činjenica što se za ta područja i inače izdvaja najmanji ukupni iznos jer se radi o svega šest posto ukupno upisanih površina u ARKOD u Hrvatskoj. To su područja gdje je jedina moguća poljoprivredna aktivnost ekstenzivno stočarstvo za koje su osnovni preduvjet velike pašnjačke površine“, naglašava.

Ekstenzivno stočarstvo jedina je moguća aktivnost na tim područjima, kaže Kušeković (Foto: B. Kufner)

Dodatni prihodi koji se ostvaruju po osnovi te "položajne rente" koriste se za nabavku žitarica, slame i ostalog potrebnog - što je nemoguće uzgojiti na tim područjima, ali i za plaće radnicima koje moraju biti stimulativne, dakle više od hrvatskog prosjeka, kako bi se potaknulo ljude da nađu razloge ostanka i rada na tim područjima, obrazlaže Kušeković.

On tvrdi da njegova farma taj novac utroši za nabavku smjese, žitarica, slame, a ponekad i sijena, obzirom da su vremenski ekstremi zadnjih godina postali pravilo, za hranidbu goveda nakon odbića teladi, kako bi na tržište plasirali proizvod s većom dodanom vrijednošću.

Kaže da njihovih pet od ukupno devet zaposlenika živi i radi na području Općine Udbina, što od ukupno oko 300 radno sposobnog stanovništva te iste općine predstavlja ekvivalent kao da u Zagrebu zapošljavate 10.000 radnika u nekoj proizvodnoj djelatnosti.

Najugroženijim poljoprivrednicima uzima se 90 posto potpore

Na tom tragu je i Ivan Tešija, predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci, koji kaže da poljoprivrednici s područja s prirodnim ograničenjima žive i rade u surovim uvjetima i da je proizvoditi znatno teže nego u ravničarskim područjima.

Iz tog razloga im se, navodi, isplaćuju dodatne potpore za otežane uvjete gospodarenja s opravdanim razlogom, a niti jedna zemlja članica nije smanjivala potpore svojim poljoprivrednicima koji žive i rade u područjima s ograničenjima.

"Netočno je da Europska komisija traži smanjenje potpora za GPP, ZPO, PPO već je takva odluka rezultirala spregom velikih i utjecajnih s nekim od "donositelja odluka", a protiv najslabijih, a to su krška područja“, proziva Tešija.

Nastavlja da se strateškim planom povećavaju sredstva za administraciju i osiguravajuća društva na 75 milijuna kuna, a najugroženijim poljoprivrednicima se oduzima 90 posto potpora.

Sve zemlje članice EU idu drumom, a mi šumom, zbog čega?, pita Ivan Tešija (Foto: V. Stapić)

Novi ZPP, kaže, ide u smjeru povećanja ekološke proizvodnje, ekstenzivnog stočarstva, smanjenja upotrebe pesticida, herbicida i antibiotika, a Ministarstvo poljoprivrede u strateškom planu preferira industrijsku proizvodnju i intenzivni uzgoj, dakle sasvim suprotno smjernicama i odredbama novog ZPP-a.

"Sve zemlje članice EU idu drumom, a mi šumom, zbog čega?“, pita predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci.

Prijedlozi stočara nisu prihvaćeni

Ako je državi stvarno u interesu povećanje proizvodnje, postoje puno bolja rješenja od linearnih smanjenja i ukidanja, kojima stradavaju samo dobri (malobrojni) primjeri, a oni kojima je jedini cilj uzimanje poticaja i dalje će biti nagrađeni jer bez ulaganja i obveza sve šta padne sa neba dobro je došlo, smatra Mladen Kušeković.

Njegov prijedlog, koji nije prihvaćen, bio je da sve oranične površine u GPP-u trebaju ostvariti maksimalnu potporu po hektaru, obzirom da ih na tim područjima ima relativno malo, a i na onima koje se obrađuju prinosi su na razini od maksimalno trećine uroda koji se ostvaruju u Slavoniji.

Ukoliko se radi o sjetvi krmnog bilja za hranidbu stoke, predlaže Kušeković, posjednik treba dokazati posjed stoke u omjeru 1ha = 1UG (uvjetno grlo), isto kao što je uvjet za krmno proteinske usjeve u proizvodno vezanim plaćanjima. Tako bi se izbjegle zloupotrebe sjetve travno-djetelinskih smjesa i lucerne bez uroda, koje omogućuju petogodišnje ubiranje poticaja bez proizvodnje, navodi on.

Smanjuje se potpora za područja s prirodnim ograničenjima - zašto i temeljem koje analize?

Također kaže da bi se za livade trebalo uvesti pravilo obveze posjeda uvjetnih grla u odnosu 1ha livade = 1 UG, a za pašnjake kao i do sada 0,3 UG = 1 ha pašnjaka. Tako bi se bez postavljanja ograničenja maksimuma na tim područjima stimulirala proizvodnja i povećanje uvjetnih grla stoke, a destimuliralo one kojima je poticaj jedini izvor prihoda.

"Ovako ostaje gorak okus zbog činjenice da će na ovaj način ponovno biti nagrađeni neradnici i dodatno će se smanjiti stočni fond na tim područjima na kojima je ekstenzivno stočarstvo jedina moguća poljoprivredna djelatnost“, zaključio je. 


Tagovi

Mjera 13 Područja s ograničenjima Ministarstvo poljoprivrede Mladen Kušeković Ivan Tešija


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas bez navodnjavanja ne možemo govoriti o ozbiljnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Izgradnja akumulacije u svrhu navodnjavanja je velika investicija, ali ima niz prednosti. Više detalja su nam otkrili Siniša Hrgović, dipl.ing.agr, Adam D... Više [+]