Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Izmjene potpora
  • 30.12.2021. 13:00

Smanjuje se potpora za područja s prirodnim ograničenjima - zašto i temeljem koje analize?

Ministarstvo poljoprivrede mijenja pravila za dodjelu potpora od 2023. godine. U tijeku su konzultacije s dionicima. Doznajemo koje promjene očekuju poljoprivrednike u područjima s prirodnim ograničenjima.

Foto: Vedran Stapić
  • 5.452
  • 385
  • 2

Gotovo polovica poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj obrađuje se u otežanim uvjetima, u kojima poljoprivrednici moraju uložiti više napora da bi održali proizvodnju zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta i karakteristika tla. Područja s prirodnim ograničenjima zauzimaju 41 posto ukupnih poljoprivrednih površina u našoj zemlji.

Zbog povećanih troškova proizvodnje na takvim zemljištima, te izgubljene dobiti zbog smanjenih prinosa, poljoprivrednicima koji žive u jedinicama lokalne samouprave koje pripadaju područjima s nekim prirodnim ograničenjem, omogućeno je primanje potpore iz Mjere 13 Programa ruralnog razvoja.

Ta dodatna potpora po hektaru zemljišta kojeg obrađuju, povrh osnovnog i zelenog plaćanja, isplaćuje se s ciljem zadržavanja poljoprivredne proizvodnje u takvim područjima, te zaustavljanja trenda depopulacije.

Poljoprivrednici iz 23 općine/grada ostaju bez potpore?

Prema podacima APPRRR, ukupno je do 31. prosinca 2020. poljoprivrednicima isplaćeno 1,87 milijardi kuna iz Mjere 13, u ovom programskom razdoblju.

Koliko jedan poljoprivrednik dobiva novca iz te mjere, ovisi o lokaciji općine u kojoj se njegovo zemljište nalazi. Od 555 jedinica lokalne samouprave (JLS) u Hrvatskoj, pod prirodnim ograničenjima do sada ih je bilo 373.

Prema novom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede za plaćanja u područjima s prirodnim ograničenjima, od 2023. godine, smanjuje se iznos potpore ovisno o veličini korištenog zemljišta, a poljoprivrednici iz 23 jedinice lokalne samouprave bit će izuzeti od plaćanja. Potporu će tako moći ostvariti oni koji se nalaze na području neke od 350 općina i gradova.

Ali u čemu je točno razlika između poljoprivrednika koji proizvode u područjima s ograničenjima i ubiru svojevrsnu "položajnu rentu", od onih koji proizvode u područjima bez ograničenja, te na kojim se analizama temelji to određivanje, ostaje nam za vidjeti.

Što su prirodna ograničenja?

Prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim ograničenjima, koje je Ministarstvo poljoprivrede donijelo 2019. godine, tri su kategorije takvih područja.

U prvoj su gorsko planinska područja (GPP), koja obuhvaćaju općine koje na najmanje 50 posto teritorija imaju nadmorsku visinu iznad 400 metara uz nagib od 15 posto (te iznad 700 m bez nagiba). U takva područja svrstani su primjerice: Udbina, Karlobag, Knin, Makarska, Otočac, Podgora, Bakar, Fužine.

U drugoj kategoriji su značajna prirodna ograničenja (ZPO) koja obuhvaćaju općine u kojima 60 posto poljoprivrednih površina imaju sljedeće karakteristike: ograničenu propusnost tla, nepovoljnu teksturu, kamenitost te nepovoljna kemijska svojstva (salinitet, kiselost), nagib, plitku ekološku dubinu, nisku temperaturu i sušu. 

ZPO je trenutačno proglašen u 179 općina i gradova, između ostalih i ovima: Cres, Dubrovnik, Komiža, Zagreb, Ernestinovo, Lećevica, Virovitica, Hvar, Županja, Čađavica.

Treća kategorija su područja s posebnim ograničenjima (PPO) koja obuhvaćaju 119 općina i gradova koje na najmanje 50 posto svog teritorija imaju karakteristike krša. U takve pripadaju primjerice Raša, Ploče, Pirovac, Sinj, Krk, Motovun, Bol i Postira na Braču, Biograd na moru.

Za sve tri kategorije poljoprivrednici iz navedenih područja primaju dodatnu potporu po hektaru.

Komiža na otoku Visu pripada područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima (Foto: L. Hrenković)

U ovom programskom razdoblju 2014-2020., u Mjeri 13, potpora za gorsko planinska područja (GPP) bila je najviša u odnosu na druge dvije, te je iznosila je 226 EUR/ha. Poljoprivrednici iz gorskih područja su tako uz osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje, dobivali i dodatnih cca 1.700 kuna svojevrsne "položajne rente" po hektaru.

Kolika je "položajna renta"?

Poljoprivrednik u općini sa značajnim ograničenjima (ZPO) mogao je računati na dodatnih 120 EUR/ha, a onaj koji radi na području krša, odnosno u području posebnih ograničenja (PPO), na dodatnih 82 EUR/ha.

Prema podacima APPRRR o isplaćenim sredstvima za 2020. godinu, najveći iznos potpore kroz Mjeru 13 su primili korisnici na područjima sa značajnim ograničenjima (ZPO), ukupno 292 milijuna kuna. Taj novac lani je podijeljen na 47.505 poljoprivrednika koji žive u ZPO općinama, od čega ih najviše obrađuje površine manje od 20 hektara.

Tako je bilo dosad, međutim pravila se uskoro mijenjaju.

Novo europsko poljoprivredno zakonodavstvo ide u smjeru da mali poljoprivrednici dobiju pune iznose potpora, a da se velikima potpora smanjuje, tijekom vremena po degresivnim stopama.

Doduše, i do sada su postojala ograničenja za velike, poput preraspodijeljenog plaćanja za prvih 20 hektara,  kojom se ujednačava potpora kako bi se smanjile razlike između velikih i malih – što je, uz mogućnost limitiranja potpore na iznos od 100 tisuća eura po korisniku, obveza koju je EU postavila kao jedan od strateških ciljeva reformskog paketa ZPP.

Tko određuje područja s ograničenjima?

Kako propisuju EU pravila, prema Uredbi 1305/2013, određivanje područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju te iznos kalkulacija za potporu poljoprivrednicima u tim područjima, mora izraditi od Ministarstva poljoprivrede neovisna, stručna institucija.

Takvu je studiju 2012. godine za potrebe provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., izradio Agronomski fakultet u Zagrebu.

Studija je dopunjena 2016. godine, na zahtjev ministarstva i uz odobrenje Europske komisije, pa su tada u područja s ograničenjima ušla i krška. Za krški pašnjak se primjerice ostvaruje dodatna potpora od 82 Eura, ako poljoprivrednik održava površinu s najmanje 0,3 uvjetna grla goveda, kopitara, ovaca i koza po hektaru.

Teži uvjeti proizvodnje, donosili su tzv. "položajnu rentu"

Prema informacijama stručnjaka, prva je studija iz 2012. godine bila temeljena na podacima s kraja 60-tih godina prošlog stoljeća. Kako ona nije imala sve potrebne statističke podatke, Hrvatska se obvezala prema Komisiji da će ju obnoviti u trenutku kada ti podaci budu dostupni, a najkasnije za početak nove financijske perspektive.

Tako je resorno ministarstvo naručilo novu studiju, pa je od 2018.-2020. proveden projekt "Određivanje područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 Organska tvar u tlu i broj 42 Erozija tla vodom za programsko razdoblje 2021. – 2027.“

Taj projekt, koji je rezultirao novim kalkulacijama i jediničnim iznosima potpore za Mjeru 13, provela je zajednica ponuditelja koju su činili Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet i tvrtka OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju, s Državnim hidrometeorološkim zavodom kao podizvoditeljem.

Za izradu pedološke karte ponuditelji su trebali koristiti najnovije podatke dostupne iz analiza tla obavljenih od strane različitih institucija u RH. Prema informacijama iz HAPIH-a, Centar za tlo, u tom projektu nije sudjelovao.

HAPIH je referentni laboratorij za trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i ispitivanje plodnosti, te upravlja i vodi informacijski sustav za unos, verifikaciju, javnu objavu i razmjenu prostornih podataka koji se odnose na održavanje, zaštitu i korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Od Ministarstva poljoprivrede zatražili smo rezultate navedenog projekta i je li rađena kemijska analiza tla, kao i popis 23 općine/grada koje će biti izuzete iz područja s prirodnim ograničenjima.

Nismo ih dobili, uz obrazloženje da Europska komisija još uvijek nije odobrila sve komponente studije, te da je riječ o radnoj verziji dokumenta i da su iz istog razloga moguće promjene u popisu JLS. Kažu da za potrebe ove studije nije rađena kemijska analiza, kao niti za trenutno važeću studiju. Podaci za kemijski sastav su korišteni iz opće pedološke karte, kažu iz Ministarstva, a metodologija je u skladu s vodičem i prihvaćena je od strane Europske komisije.

Nova pravila donose manje potpore

Prema rezultatima te studije, napravljene su nove kalkulacije za izračun potpore za područja s ograničenjima od 2023 do 2027. godine.

Prijedlog Ministarstva poljoprivrede za novo razdoblje je smanjenje jediničnog iznosa potpore po hektaru za gorska područja i krš, a povećanje za područja sa značajnim prirodnim ograničenjima.

Naime, jedinični iznos potpore od 226 EUR/ha za GPO smanjio bi se na 192 EUR/ha, dok bi se u području ZPO-a povećao s 119,85 EUR/ha na 133,00 EUR/ha u Kontinentalnoj i 131,00 EUR/ha u Jadranskoj regiji. Na području krša, odnosno u području PPO-a, jedinični iznos bi se smanjio s 82,00 EUR/ha na 79 EUR/ha.

Nova pravila stupaju na snagu s 2023. godinom

Osim toga, uvodi se i postotno smanjenje potpore ovisno o veličini poljoprivrednog zemljišta koje jedno poljoprivredno gospodarstvo obrađuje.

Poljoprivrednicima se neće nadoknađivati ukupni trošak izgubljenih prihoda, kako je do sada bilo za sve hektare, nego samo za određeni dio. Izračun se bazira na izgubljenom prihodu i na povećanim troškovima, pa je logika da se ne plaćaju svi troškovi nego samo razlika u troškovima.

"Nije bilo logike da se koristi samo 'položajna renta' za razmjerno vrlo visoke iznose jedinične potpore po površini, posebno tamo gdje gotovo da nije bilo stvaranja dodane vrijednosti", kazao je Miroslav Božić, poljoprivredni analitičar kojeg smo upitali za komentar.

On smatra da je smjer novog pristupa Ministarstva poljoprivrede u pogledu potpora za područja s ograničenjima dobar, logičan i pravičan, razumijevajući da će se temeljem novih analitičkih podloga razvrstavanje ovih područja provesti na temelju objektivnih kriterija, bez političkog upliva.

Veliki gube 90 posto potpore

Tijekom konzultacija s dionicima, Ministarstvo je izašlo s prijedlogom da se od 2023. godine uvede i stopa smanjenja potpore ovisno o veličini posjeda. Tako bi se poljoprivrednicima koji obrađuju do 20 hektara potpora smanjila za 15 posto, osim onima u gorskim područjima.

Poljoprivrednici koji obrađuju do 50 hektara u područjima sa ograničenjima, mogu računati na polovicu "položajne rente" koju su do sada ostvarivali, a oni koji imaju iznad 100 hektara zemljišta ostaju na svega 10 posto dosadašnje potpore.

Predložene stope smanjenja potpore po površinama:

  • 15 % za zatraženih do 20 ha (osim za GPP)
  • 50 % za zatraženih više od 20 do uključivo 50 ha
  • 85 % za zatraženih više od 50 do uključivo 100 ha
  • 90 % za zatraženih više od 100 ha.

U slučaju kada poljoprivrednici u svom godišnjem zahtjevu za potporu, zatraže manji broj hektara u ZPO i PPO negoli je novca na raspolaganju, proporcionalno će se povećati iznos isplate do visine osnovnog jediničnog iznosa za svako od područja. To se ne bi primjenjivalo na gorsko planinska područja, gdje bi se isplaćivao puni iznos.

U suprotnom slučaju, kada poljoprivrednici zatraže veći broj hektara u GPP, ZPO i PPO, svima će se proporcionalno smanjiti iznos za isplatu.

Mato Brlošić, slavonski ratar, smatra novi prijedlog raspodjele nepravednim. Kaže da nije protiv toga da se više novca isplati poljoprivrednicima u gorskim krajevima, ali da je u kreiranju ZPO područja bilo niz političkih odluka, pa su 300-njak milijuna kuna dobivali povlašteni poljoprivrednici.

Tvrdi da se primjerice slavonske općine Strizivojna, Mikanovci, Jagodnjak, Bizovac i neke druge, ne bi trebale nalaziti u područjima s ograničenjima, jer su u tim općinama poljoprivredna tla izvrsne kvalitete.

"Oni koji imaju ZPO dobiju sto eura više po hektaru, ali i prednost u natječajima zbog većeg bodovanja u mjeri 4 i 6. Privilegije imaju jedni, a drugi ne jer nisu u sustavu ZPO – i oni su degradirani. Te novce treba drugačije raspodijeliti i sredstva dati onima koji rade na poboljšavaju tla“, rekao je Mato Brlošić.

U igri je oko 6 milijardi kuna

Dakle, nije samo privilegija "položajne rente" u pitanju, nego i prednost na natječajima, i to onim najtraženijim u dosadašnjem Programu ruralnog razvoja RH - za investicije u mala poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike kroz Mjeru 6, te za ulaganja u velika poljoprivredna gospodarstva, gdje jedan bod kod rangiranja prijava na natječaju, može odrediti sudbinu projekta, odnosno dobiva li korisnik sredstva ili ne.

Neke slavonske općine ne bi se trebale nalaziti u područjima s ograničenjima, smatra Brlošić

Koliko je novca u igri potvrđuju i isplate za navedene mjere. Prema podacima APPRRR, od početka provedbe Programa ruralnog razvoja RH zaključno s 31.12.2020., kroz Mjeru 4 isplaćeno je ukupno 2,8 milijardi kuna za završene projekte. U okviru Mjere 6 korisnicima je isplaćeno ukupno 1,2 milijarde kuna, a kroz Mjeru 13 ukupno 1,8 milijardi kuna.

Radi se o oko 6 milijardi kuna, što je gotovo jedan cijeli jednogodišnji proračun za poljoprivredu.

Valjalo bi vidjeti studiju koja je odredila područja s ograničenjima i doznati zašto je Europska komisija još nije odobrila, godinu i pol dana nakon realizacije. Isto tako, postavlja se pitanje zašto za određivanje tih područja nisu korišteni najnoviji podaci o kemijskim analizama tla koje posjeduju javna i državna tijela. 


Tagovi

Mjera 13 Područja s ograničenjima Smanjenje potpore Ministarstvo poljoprivrede Agronomski fakultet HAPIH ZPP EU Strateški plan


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mlado
Mladi roj i mladi pčelari 😉