Ministarstvo poljoprivrede mijenja pravila za dodjelu potpora od 2023. godine. U tijeku su konzultacije s dionicima. Doznajemo koje promjene očekuju poljoprivrednike u područjima s prirodnim ograničenjima.
Gotovo polovica poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj obrađuje se u otežanim uvjetima, u kojima poljoprivrednici moraju uložiti više napora da bi održali proizvodnju zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta i karakteristika tla. Područja s prirodnim ograničenjima zauzimaju 41 posto ukupnih poljoprivrednih površina u našoj zemlji.
Zbog povećanih troškova proizvodnje na takvim zemljištima, te izgubljene dobiti zbog smanjenih prinosa, poljoprivrednicima koji žive u jedinicama lokalne samouprave koje pripadaju područjima s nekim prirodnim ograničenjem, omogućeno je primanje potpore iz Mjere 13 Programa ruralnog razvoja.
Ta dodatna potpora po hektaru zemljišta kojeg obrađuju, povrh osnovnog i zelenog plaćanja, isplaćuje se s ciljem zadržavanja poljoprivredne proizvodnje u takvim područjima, te zaustavljanja trenda depopulacije.
Prema podacima APPRRR, ukupno je do 31. prosinca 2020. poljoprivrednicima isplaćeno 1,87 milijardi kuna iz Mjere 13, u ovom programskom razdoblju.
Koliko jedan poljoprivrednik dobiva novca iz te mjere, ovisi o lokaciji općine u kojoj se njegovo zemljište nalazi. Od 555 jedinica lokalne samouprave (JLS) u Hrvatskoj, pod prirodnim ograničenjima do sada ih je bilo 373.
Prema novom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede za plaćanja u područjima s prirodnim ograničenjima, od 2023. godine, smanjuje se iznos potpore ovisno o veličini korištenog zemljišta, a poljoprivrednici iz 23 jedinice lokalne samouprave bit će izuzeti od plaćanja. Potporu će tako moći ostvariti oni koji se nalaze na području neke od 350 općina i gradova.
Ali u čemu je točno razlika između poljoprivrednika koji proizvode u područjima s ograničenjima i ubiru svojevrsnu "položajnu rentu", od onih koji proizvode u područjima bez ograničenja, te na kojim se analizama temelji to određivanje, ostaje nam za vidjeti.
Prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim ograničenjima, koje je Ministarstvo poljoprivrede donijelo 2019. godine, tri su kategorije takvih područja.
U prvoj su gorsko planinska područja (GPP), koja obuhvaćaju općine koje na najmanje 50 posto teritorija imaju nadmorsku visinu iznad 400 metara uz nagib od 15 posto (te iznad 700 m bez nagiba). U takva područja svrstani su primjerice: Udbina, Karlobag, Knin, Makarska, Otočac, Podgora, Bakar, Fužine.
U drugoj kategoriji su značajna prirodna ograničenja (ZPO) koja obuhvaćaju općine u kojima 60 posto poljoprivrednih površina imaju sljedeće karakteristike: ograničenu propusnost tla, nepovoljnu teksturu, kamenitost te nepovoljna kemijska svojstva (salinitet, kiselost), nagib, plitku ekološku dubinu, nisku temperaturu i sušu.
ZPO je trenutačno proglašen u 179 općina i gradova, između ostalih i ovima: Cres, Dubrovnik, Komiža, Zagreb, Ernestinovo, Lećevica, Virovitica, Hvar, Županja, Čađavica.
Treća kategorija su područja s posebnim ograničenjima (PPO) koja obuhvaćaju 119 općina i gradova koje na najmanje 50 posto svog teritorija imaju karakteristike krša. U takve pripadaju primjerice Raša, Ploče, Pirovac, Sinj, Krk, Motovun, Bol i Postira na Braču, Biograd na moru.
Za sve tri kategorije poljoprivrednici iz navedenih područja primaju dodatnu potporu po hektaru.
U ovom programskom razdoblju 2014-2020., u Mjeri 13, potpora za gorsko planinska područja (GPP) bila je najviša u odnosu na druge dvije, te je iznosila je 226 EUR/ha. Poljoprivrednici iz gorskih područja su tako uz osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje, dobivali i dodatnih cca 1.700 kuna svojevrsne "položajne rente" po hektaru.
Poljoprivrednik u općini sa značajnim ograničenjima (ZPO) mogao je računati na dodatnih 120 EUR/ha, a onaj koji radi na području krša, odnosno u području posebnih ograničenja (PPO), na dodatnih 82 EUR/ha.
Prema podacima APPRRR o isplaćenim sredstvima za 2020. godinu, najveći iznos potpore kroz Mjeru 13 su primili korisnici na područjima sa značajnim ograničenjima (ZPO), ukupno 292 milijuna kuna. Taj novac lani je podijeljen na 47.505 poljoprivrednika koji žive u ZPO općinama, od čega ih najviše obrađuje površine manje od 20 hektara.
Tako je bilo dosad, međutim pravila se uskoro mijenjaju.
Novo europsko poljoprivredno zakonodavstvo ide u smjeru da mali poljoprivrednici dobiju pune iznose potpora, a da se velikima potpora smanjuje, tijekom vremena po degresivnim stopama.
Doduše, i do sada su postojala ograničenja za velike, poput preraspodijeljenog plaćanja za prvih 20 hektara, kojom se ujednačava potpora kako bi se smanjile razlike između velikih i malih – što je, uz mogućnost limitiranja potpore na iznos od 100 tisuća eura po korisniku, obveza koju je EU postavila kao jedan od strateških ciljeva reformskog paketa ZPP.
Kako propisuju EU pravila, prema Uredbi 1305/2013, određivanje područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju te iznos kalkulacija za potporu poljoprivrednicima u tim područjima, mora izraditi od Ministarstva poljoprivrede neovisna, stručna institucija.
Takvu je studiju 2012. godine za potrebe provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., izradio Agronomski fakultet u Zagrebu.
Studija je dopunjena 2016. godine, na zahtjev ministarstva i uz odobrenje Europske komisije, pa su tada u područja s ograničenjima ušla i krška. Za krški pašnjak se primjerice ostvaruje dodatna potpora od 82 Eura, ako poljoprivrednik održava površinu s najmanje 0,3 uvjetna grla goveda, kopitara, ovaca i koza po hektaru.
Prema informacijama stručnjaka, prva je studija iz 2012. godine bila temeljena na podacima s kraja 60-tih godina prošlog stoljeća. Kako ona nije imala sve potrebne statističke podatke, Hrvatska se obvezala prema Komisiji da će ju obnoviti u trenutku kada ti podaci budu dostupni, a najkasnije za početak nove financijske perspektive.
Tako je resorno ministarstvo naručilo novu studiju, pa je od 2018.-2020. proveden projekt "Određivanje područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 Organska tvar u tlu i broj 42 Erozija tla vodom za programsko razdoblje 2021. – 2027.“
Taj projekt, koji je rezultirao novim kalkulacijama i jediničnim iznosima potpore za Mjeru 13, provela je zajednica ponuditelja koju su činili Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet i tvrtka OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju, s Državnim hidrometeorološkim zavodom kao podizvoditeljem.
Za izradu pedološke karte ponuditelji su trebali koristiti najnovije podatke dostupne iz analiza tla obavljenih od strane različitih institucija u RH. Prema informacijama iz HAPIH-a, Centar za tlo, u tom projektu nije sudjelovao.
HAPIH je referentni laboratorij za trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i ispitivanje plodnosti, te upravlja i vodi informacijski sustav za unos, verifikaciju, javnu objavu i razmjenu prostornih podataka koji se odnose na održavanje, zaštitu i korištenje poljoprivrednog zemljišta.
Od Ministarstva poljoprivrede zatražili smo rezultate navedenog projekta i je li rađena kemijska analiza tla, kao i popis 23 općine/grada koje će biti izuzete iz područja s prirodnim ograničenjima.
Nismo ih dobili, uz obrazloženje da Europska komisija još uvijek nije odobrila sve komponente studije, te da je riječ o radnoj verziji dokumenta i da su iz istog razloga moguće promjene u popisu JLS. Kažu da za potrebe ove studije nije rađena kemijska analiza, kao niti za trenutno važeću studiju. Podaci za kemijski sastav su korišteni iz opće pedološke karte, kažu iz Ministarstva, a metodologija je u skladu s vodičem i prihvaćena je od strane Europske komisije.
Prema rezultatima te studije, napravljene su nove kalkulacije za izračun potpore za područja s ograničenjima od 2023 do 2027. godine.
Prijedlog Ministarstva poljoprivrede za novo razdoblje je smanjenje jediničnog iznosa potpore po hektaru za gorska područja i krš, a povećanje za područja sa značajnim prirodnim ograničenjima.
Naime, jedinični iznos potpore od 226 EUR/ha za GPO smanjio bi se na 192 EUR/ha, dok bi se u području ZPO-a povećao s 119,85 EUR/ha na 133,00 EUR/ha u Kontinentalnoj i 131,00 EUR/ha u Jadranskoj regiji. Na području krša, odnosno u području PPO-a, jedinični iznos bi se smanjio s 82,00 EUR/ha na 79 EUR/ha.
Osim toga, uvodi se i postotno smanjenje potpore ovisno o veličini poljoprivrednog zemljišta koje jedno poljoprivredno gospodarstvo obrađuje.
Poljoprivrednicima se neće nadoknađivati ukupni trošak izgubljenih prihoda, kako je do sada bilo za sve hektare, nego samo za određeni dio. Izračun se bazira na izgubljenom prihodu i na povećanim troškovima, pa je logika da se ne plaćaju svi troškovi nego samo razlika u troškovima.
"Nije bilo logike da se koristi samo 'položajna renta' za razmjerno vrlo visoke iznose jedinične potpore po površini, posebno tamo gdje gotovo da nije bilo stvaranja dodane vrijednosti", kazao je Miroslav Božić, poljoprivredni analitičar kojeg smo upitali za komentar.
On smatra da je smjer novog pristupa Ministarstva poljoprivrede u pogledu potpora za područja s ograničenjima dobar, logičan i pravičan, razumijevajući da će se temeljem novih analitičkih podloga razvrstavanje ovih područja provesti na temelju objektivnih kriterija, bez političkog upliva.
Tijekom konzultacija s dionicima, Ministarstvo je izašlo s prijedlogom da se od 2023. godine uvede i stopa smanjenja potpore ovisno o veličini posjeda. Tako bi se poljoprivrednicima koji obrađuju do 20 hektara potpora smanjila za 15 posto, osim onima u gorskim područjima.
Poljoprivrednici koji obrađuju do 50 hektara u područjima sa ograničenjima, mogu računati na polovicu "položajne rente" koju su do sada ostvarivali, a oni koji imaju iznad 100 hektara zemljišta ostaju na svega 10 posto dosadašnje potpore.
Predložene stope smanjenja potpore po površinama:
U slučaju kada poljoprivrednici u svom godišnjem zahtjevu za potporu, zatraže manji broj hektara u ZPO i PPO negoli je novca na raspolaganju, proporcionalno će se povećati iznos isplate do visine osnovnog jediničnog iznosa za svako od područja. To se ne bi primjenjivalo na gorsko planinska područja, gdje bi se isplaćivao puni iznos.
U suprotnom slučaju, kada poljoprivrednici zatraže veći broj hektara u GPP, ZPO i PPO, svima će se proporcionalno smanjiti iznos za isplatu.
Mato Brlošić, slavonski ratar, smatra novi prijedlog raspodjele nepravednim. Kaže da nije protiv toga da se više novca isplati poljoprivrednicima u gorskim krajevima, ali da je u kreiranju ZPO područja bilo niz političkih odluka, pa su 300-njak milijuna kuna dobivali povlašteni poljoprivrednici.
Tvrdi da se primjerice slavonske općine Strizivojna, Mikanovci, Jagodnjak, Bizovac i neke druge, ne bi trebale nalaziti u područjima s ograničenjima, jer su u tim općinama poljoprivredna tla izvrsne kvalitete.
"Oni koji imaju ZPO dobiju sto eura više po hektaru, ali i prednost u natječajima zbog većeg bodovanja u mjeri 4 i 6. Privilegije imaju jedni, a drugi ne jer nisu u sustavu ZPO – i oni su degradirani. Te novce treba drugačije raspodijeliti i sredstva dati onima koji rade na poboljšavaju tla“, rekao je Mato Brlošić.
Dakle, nije samo privilegija "položajne rente" u pitanju, nego i prednost na natječajima, i to onim najtraženijim u dosadašnjem Programu ruralnog razvoja RH - za investicije u mala poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike kroz Mjeru 6, te za ulaganja u velika poljoprivredna gospodarstva, gdje jedan bod kod rangiranja prijava na natječaju, može odrediti sudbinu projekta, odnosno dobiva li korisnik sredstva ili ne.
Koliko je novca u igri potvrđuju i isplate za navedene mjere. Prema podacima APPRRR, od početka provedbe Programa ruralnog razvoja RH zaključno s 31.12.2020., kroz Mjeru 4 isplaćeno je ukupno 2,8 milijardi kuna za završene projekte. U okviru Mjere 6 korisnicima je isplaćeno ukupno 1,2 milijarde kuna, a kroz Mjeru 13 ukupno 1,8 milijardi kuna.
Radi se o oko 6 milijardi kuna, što je gotovo jedan cijeli jednogodišnji proračun za poljoprivredu.
Valjalo bi vidjeti studiju koja je odredila područja s ograničenjima i doznati zašto je Europska komisija još nije odobrila, godinu i pol dana nakon realizacije. Isto tako, postavlja se pitanje zašto za određivanje tih područja nisu korišteni najnoviji podaci o kemijskim analizama tla koje posjeduju javna i državna tijela.
Tagovi
Autorica
Stižu grdosije: Krenula proizvodnja novih XXL Big Bud traktora
Zakonom žele doskočiti doseljenicima iz gradova kojima smeta miris balege i kukurikanje
Ivan Malić: Svako zaraslo polje buduća je oranica, svaki komad krša vinograd ili maslinik
S tržišta RH se povlače sredstva za zaštitu bilja na bazi tri aktivne tvari
Dabro stornirao sve natječaje za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta!
Marijana Petir: Odbor za poljoprivredu među najaktivnijim je odborima u Saboru
Evo što poljoprivrednici kažu o Dabrinoj ostavci
Josip Dabro: Postoje ogromne manipulacije državnim zemljištem, u ministarstvu je raspad
Đuro Japaric
prije 3 godine
Nema boraca protiv uhljeba koji žive na račun proračuna kao Plemković , Božić . Milanović , Malenica , Vučković i ostali ! Mogu raditi što hoće ! Bio sam na prosvjedu ispred ministarstva , sabora i vlade 2 puta ! Protiv njih se može ići samo masivnim prosvjedom , uključujući i rušenje režima , ali za ovo nema boraca ! Inače Božić je i pisao dio teksta 94 kojem je ministar Tarnaj dao naslov ; PREGLED stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH ! Pregled i stanje vidimo po Hrvatskoj a od STRATEGIJE nema ni > S > !
Tea Januš
prije 3 godine
Gospodine Mladen - pročitala sam bez daha ovo vaše izvješće i mogu vam samo reci: sretno u daljnjoj borbi s beskičmenjacima.
Mladen Kušeković
prije 3 godine
Ova odluka je samo još jedan u nizu dokaza da obnašatelji izvršne vlasti u RH, konkretno Ministarstvo poljoprivrede donosi još jednu odluku koja ništa bitno neće pridonijeti zacrtanim ciljevima strateškog plana odnosno ciljevima ZPP-a, već upravo suprotno, dovodi samo do još novih podjela u našem društvu. Naime, SVE zemlje EU imaju predviđena značajna financijska sredstva usmjerena u samo jednom cilju a to je da bi se na takvi, prvenstveno gorsko planinskim područjima zadržala kakva takva poljoprivredna aktivnost i zadržavanje postojećeg, tokom proteklih godina enormno smanjenog broja stanovništva na tim područjima. U tom kontekstu je zabrinjavajuća izjava g. Miroslava Božića, navedena u Vašem tekstu a koja glasi, citiram: "Nije bilo logike da se koristi samo "položajna" renta za razmjerno visoke iznose jedinične potpore po površini, posebno tamo gdje gotovo da nije bilo stvaranja dodane vrijednosti". Podsjećam, to je izjava gospodina koji je bio jedan od glavnih pregovarača u ime RH prije pristupanja u članstvo EU. Kakve su posljedice tih pregovora, suvišno je i komentirati, dovoljno je pogledati sve grafikone bez obzira na vrstu poljoprivredne proizvodnje. Dakle, kao i u svim ostalim zemljama članicama EU koja imaju određena područja koja spadaju u kategoriju sa prirodnim ograničenjima izdvajaju se značajna sredstva za financiranje, najmanje iz razloga da bi se to opravdalo nekom značajnijom proizvodnjom. Međutim, proizvodi sa takvih područja uglavnom donose više prihode po jedinici proizvoda obzirom da se radi o specifičnim proizvodima koji zbog iznimne kvalitete i "dodatne priče" donose i veću dodanu vrijednost. Zašto to kod nas nije tako, pitanje je za te iste odgovorne koji donose takve propise. Ova odluka o smanjenu potpora za područja sa prirodnim ograničenjima posebno je apsurdna jer u isto vrijeme vlada donosi odluku o stimuliranju povratnika iz inozemstva u iznosu do 200.000,00 kuna na što im se po svim portalima ti isti kojima je ta mjera namijenjena izruguju i sprdaju se sa pravom sa tom odlukom. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica što je kako je navedeno u tekstu, kalkulacije a time i raspored (smanjenje) sredstava izradila od Ministarstva poljoprivrede NEOVISNA, stručna institucija, pa se tu između ostaloga navodi i Agronomski fakultet u Zagrebu. Podsjećam samo kako je izgledala nedavno izrađena studija od te iste neovisne kuće vezano za zadnju Uredbu o korištenju šumskog zemljišta zbog koje je određeni dio zaposlenika tog istog naručitelja, Ministarstva poljoprivrede završio u istražnom zatvoru i zbog toga mi još uvijek nemamo novu, logičniju Uredbu koja bi bila usklađena sa stvarnim stanjem na terenu i sa stvarnim potrebama poljoprivrednika na tim područjima. Iz Vašeg teksta je također vidljivo da su najznačajnija smanjenja upravo u jedinicama lokalnih uprava u tzv. gorsko planinskim područjima, na kojima je zapravo najteže organizirati bilo kakvu ekonomsku aktivnost i stimulirati ljude na ostanak na tim područjima. Posebno zabrinjava činjenica što se za ta potručja i inače izdvaja najmanji ukupni iznos jer se radi o svega 6% ukupno upisanih površina u Arkod u RH. To su područja gdje je jedina moguća poljoprivredna aktivnost ekstenzivno stočarstvo za koje su osnovni preduvjet velike pašnjačke površine. Dodatni prihodi koji se ostvaruju po osnovi kako navodite "položajne rente" koristi se kako za nabavku žitarica, slame i ostalog potrebnog što je nemoguće uzgojiti na tim područjima tako i za plaće koje moraju biti stimulativne, dakle više od prosjeka RH kako bi se stimuliralo ljude da nađu razloge ostanka i rada na tim područjima. Ja na osobnom primjeru mogu potvrditi da moja farma taj novac utroši za nabavku smjese, žitarica, slame, a ponekad i sijena (obzirom da su vremenski ekstremi zadnjih godina postali pravilo) za ishranu naših goveda nakon odbića teladi kako bi na tržište plasirali proizvod sa većom dodanom vrijednosti. Također mogu potvrditi da naših 5 od ukupno 9 zaposlenika živi i radi na području općine Udbina, što od ukupno cca 300 radno sposobnog stanovništva te iste općine predstavlja ekvivalent kao da u Zagrebu zapošljavate 10.000 radnika u nekoj proizvodnoj djelatnosti. ja živim u Zagrebu i ne znam da li više postoji i jedna takva jaka proizvodna industrija koja zapošljava toliko ljudi. Tako, jednom neracionalnom i glupom odlukom nekog državnog čate koji je danas tu, a sutra tko zna gdje u nepovrat odlazi nešto što je godinama stvarano i građeno od nule. Istovremeno, nedavno smo dobili informaciju da RH redovito isplaćuje poticaje na osnovu tzv povijesnih prava te da će ista ostati i u novom razdoblju. To je dobro. međutim, od ukupno 24.000 PG-ova koji ostvaruju ta prava na osnovi referentne 2011. godine, nih oko 8.000 više nema niti jedno registrirano grlo u JRDŽ-u. Koliko nas sve pamćenje služi, tada je bilo rečeno da se proizvodnja može smanjiti do maksimalno 50% u odnosu na tu referentnu godinu. Bilo bi interesantno da nam vi novinari objavite informaciju 10 najvećih primatelja te vrste potpore koji kako sam rekao u RH ima 8.000 jer vjerujte mi neki od njih su već odavno u stečaju. Ako je po svakom tom PG-u godišnja naknada po toj osnovi samo 1.000,00 eura, probajte izračunati koliki je to iznos koji na da ne stvara gotovo nikakvu dodanu vrijednost, kako je u Vašem tekstu to komentirao ranije spomenuti poljoprivredni analitičar, g. Božić, već na stvara NIKAKVU a kamoli DODANU. Na kraju, ako nam je stvarno u interesu povećanje proizvodnje, pa čak i na tim bezvrijednim područjima koja zauzimaju kako ste naveli gotovo 50% površine RH, postoje puno bolja rješenja od ovih linearnih smanjenja i ukidanja kojima stradavaju samo dobri (malobrojni) primjeri, a oni kojima je jedini cilj uzimanje poticaja i dalje će biti nagrađeni jer bez ulaganja i obveza sve šta padne sa neba dobro je došlo. Zato je moj prijedlog, koji nije uvažen bio slijedeći: 1. SVE oranične površine u GPP-u trebaju ostvariti maksimalnu potporu po hektaru obzirom da ih na tim područjima ima relativno malo, a i na onima koje se obrađuju su prinosi na razini od maksimalno 1/3 uroda koji se ostvaruju u Slavoniji. Ukoliko se radi o sjetvi krmnog bilja za ishranu stoke, posjednik treba dokazati posjed stoke u omjeru 1ha = 1UG, isto kao što je uvjet za krmno proteinske usjeve u PVP-u. Na taj način bi se izbjegle zloupotrebe sjetve dts-a i lucerne bez uroda koje omogućuju petogodišnje ubiranje poticaja bez proizvodnje. 2. TRAJNI TRAVNJACI su livade i pašnjaci tako da bi se i za livade isto trebalo uvesi pravilo obveze posjeda uvjetnih grla u odnosu 1ha livade = 1 UG, a za pašnjake kao i do sada 0,3 UG = 1 ha pašnjaka Postoje još druga dodatna ograničenja odnosno ispunjenja uvjeta ali to je već neka druga tema. Na taj način bi se bez postavljanja ograničenja maksimuma na tim područjima stimulirala proizvodnja i povećanje uvjetnih grla stoke, a destimuliralo one kojima je poticaj jedini izvor prihoda. Ovako, ostaje gorak okus zbog činjenice da će na ovaj način ponovno biti nagrađeni neradnici i dodatno će se smanjiti stočni fond na tim područjima na kojima je kako sam u uvodu naveo, ekstenzivno stočarstvo jedina moguća poljoprivredna djelatnost. Za sva dodatna objašnjenja i informacije stojim svima na raspolaganju. Sa poštovanjem, Mladen Kušeković Natura beef d.o.o. Udbina www.natura-beef.hr
Tea Januš
prije 3 godine
Jako iscrpno izvješće i odličan zaključak gđa Leticija. Nemam kom 🙄🙄!!
Marta Radić
prije 3 godine
Kako to biva u RH , uzmi jednima da bih dao drugima. U stvarnosti gube svi , osim pojedinaca , kojima matematika najbolje odgovara.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Brdska Slavonija , u velikoj mjeri zemlja se ne obrađuje , usitnjene parcele , nesređeno stanje vlasništva , posljedica je to što od TURAKA nismo bili u uređenim državama , cirkus je napravila Carska Austrija , pa Srbi i Hrvati počevši od 1918 , dva najtupavija naroda kad je riječ o poljoprivredi ! Brlošić je prolazio kroz brdski dio Slavonije , ali o bijedi u tom dijelu Slavonije šuti , kao i bezvrijedni političari ! Miroslav Božić je ŠTETOČINJA koji je bio u ekipi zahvaljujući kojoj smo u raspadajuću eu ušli sa minimalnim površinama , bezvrijedni kadar !