Đuro Japaric
prije 4 godine

I ja sam učio svoju djecu na zemlji oca da rade i vide način proizvodnje ! Kaže baka mome sinu da nakupi kantu šljiva da ćemu dati novac za sladoled Više [+] ! Ekspresno to sin napravi , a baka ,nakupi još jednu za drugi sladoled . A sin , bako dosta mi je jedan od 2 bi se moga prehladiti ! U egzodusu iz Slavonije , sada sin radi u Austriji , a kći u Puli ! Neki dan smo im poslali dio naših poljoprivrednih proizvoda , sa kojima će počastiti i poznanike !

Blanka Kufner
prije 4 godine

Meni je ovo divno! Meni je ovo divno!

Đuro Japaric
prije 4 godine

Mariana dođi u Slavoniju na imanja od 2, 5 ha koju čini 7 i više parcela , pa prezentiraj navodnjavanje i napredak na tako površinski beznačajnim Više [+] imanjima !

Marta Radić
prije 4 godine

Shvačanje poljoprivrede u latinskoj americu i europi potpuno je različito. U latinskoj americi održiva poljoprivreda diše punim plučima , za razliku Više [+] od eu.

Vedran Stapić
prije 4 godine

Siguran sam da ću se opet ovog teksta sjetit kad kupim perecu u pekari Siguran sam da ću se opet ovog teksta sjetit kad kupim perecu u pekari

Đuro Japaric
prije 4 godine

U brdskoj Slavoniji uzrok je izumiranja sela , a time i stoke koja je uzgajana na otvorenom cijelu godinu . U izmetu je bilo dio žitarica , a i na Više [+] vanjskoj ishrani u valovima koje su jele više vrsta ptica . Treba dodati i rano zaoravanje strništa kao uzrok izumiranja . Glavni uzrok je smanjivanje hrane za ptice , a za dupljašice ( koje se gnijezde u šupljim voćkama ili šumi ) uzrok je smanjivanje dupalja . Kod žita može se u svakom selu ostaviti manja parcela uz poticaj , a umjesto šupljih stabala rješenja su kućice za ptice . Postavio sam ih preko 20 , a ove zime ću napraviti 50 komada i postaviti u voćnjacima !

Đuro Japaric
prije 5 godina

U Večernjem listu imate prilog o hrvatskim obiteljskim gospodarstvima i razmišljanja Matije Brlošića , bivšeg predsjednika Vladine hrvatske Više [+] poljoprivredne komore ! Gospodin Miloš postavio je na kraju teksta pitanje ; kako naši poljoprivrednici mogu konkurirati neprestanom razvoju obiteljskih gospodarstava u bogatim zemljama ? Pa gospodine Miloš i balkanski Hrvatski narode , puno puta sam na Agrokulubu napisao da sa sadašnjim zemljišnim zakonima iz Beča , Beograda i Zagreba nemamo što tražiti ! Moramo uz dio obiteljskih gospodarstava koja već imamo ići na USPOSTAVU KOMERCIJALNIH OPG sa PRODAJOM državne zemlje OPG i rokom otplate do 20 godina te poticajnim mjerama za kupnju PRIVATNE zemlje ! Takvi KOMERCIJALINI OPG koji bi proizvodili za TRŽIŠTE bi se prodavali ili nasljeđivali kao TEHNOLOŠKE CJELINE ! Pa gospodine Miloš , objasnite balkanskim Hrvatima Zakon o nasljeđivanju Kraljevine Nizozemske !

Đuro Japaric
prije 5 godina

Balkan 1945 , formirana je Jugoslavija sa 2 promašena modela poljoprivredne proizvodnje ; 1. poljoprivredna poduzeća , utemeljena srpskom agrarnom Više [+] reformom poslije 1918 , 2. mala seljačka imanja do 10 ha sa zakonima koji su omogućili i površinsko smanjivanje imanja od 10 ha Balkan 1991 , raspad Brozove Jugoslavije i međunarodno priznanje malih državica kao što je RH , > obiteljsko gospodarstvo > Todorić itd , nastala lopovskom privatizacijom poljoprivrednih poduzeća , -uspostava površinski većih seljačkih imanja kupnjom privatne zemlje , djelomično zakupom privatne i državne na rok ; 1 , 2 , 5 , 10 godina U maloj RH da svi prodamo privatnu i državnu zemlju , možete formirati 1 000 > obiteljskih imanja iz priče ! Gospodin Miloš ne pojašnjava da se englezi kolonizacijom Australije uništili domoroce , Aboridžine , na štetu ovakvih > obiteljskih > gospodarstava . Za Hrvatsku realnost su obiteljska gospodarstva kao u Nizozemskoj , sa njihovim Zakonom o nasljeđivanju koje gospodin Miloš može objasniti balkanskom narodu zvanim Hrvati !

Vladimir Miloš
prije 5 godina

Poštovani gospodine Halužan, članak prenosi mišljenja stranih stručnjaka o održivom smjeru poljoprivrede. Kada se govori o održivosti – svaki Više [+] pojedinac sa svojim predznanjem je predočava kako želi. No, kako bi neka ljudska aktivnost bila održiva mora ispuniti tri uvjeta: a) profit, b) određeno zadovoljstvo kod ljudi, c) minimalan štetan utjecaj po okolinu u kojoj se aktivnost odvija. Svaka pojedina država je dodala posebne karakteristike vlastitom agraru. Danas, mogu slobodno tvrditi - ne postoji idealna zemlja koja brine o održivosti na pravilan način. Ima li razlika, ima, i to velikih. U članku gore su navedeni inovativni programi/ideje koji se provode u razvijenim zemljama Svijeta u cilju boljeg iskorištavanja dostupnih resursa (zemlje, znanja, tehnologije, rada i kapitala) tj. za boljitak planete. A u isto vrijeme se pokušava ili se već postiglo određeno zadovoljstvo kod ljudi uz ostvarenje profita. S tim se postiže održivost, zar ne? Cilj je informiranje javnosti. Primjerice, virtualna mrža poljoprivrednika „Farmers Business Network FBN“ je veoma dobra ideja koja bi se mogla implementirati i u Hrvatskoj. Kako su naše bake i djedovi proizvodili hranu, na taj isti način se DANAS proizvodi u većini zemlja ove Planete. Najčešće u onim siromašnim. Takve aktivnosti ne generiraju profit za daljnje investiranje što dovodi do neodrživosti. Ali ispunjavaju li dva ostala uvjeta o održivosti?

Vladimir Miloš
prije 5 godina

S druge strane, pokretanje poljoprivredne proizvodnje od nule u Nizozemskoj je nezamislivo za mladog čovjeka. U Hrvatskoj to je moguće . Zemljište, Više [+] radna snaga je preskupa iz razloga prevelike potražnje i pritiska brzo rastućeg stanovništva i industrije. Tamo se farme također zatvaraju. Sve češće dolazi do primjera gdje vlasnici proizvodnje nisu poljoprivrednici već investitori iz drugih sektora. Takve korporacije zapošljavaju vrsne stručnjake koji organiziraju proizvodnju na privatnim površinama trenutnih ili bivših poljoprivrednika. Tamo kćer ili sin moraju kupiti imanje od svojih roditelja ukoliko se žele baviti proizvodnjom. Uglavnom to nije puna vrijednost poslovanja. Plaćaju na krediti. Kad roditelji dođu u mirovinu oni su isplaćeni i odlaze s gospodarstva. Povećanje poljoprivrednih parcela je pod povećalom zakonodavstva, jer žele očuvati ruralni krajobraz. Kod nas ste slobodni ukoliko si želite povećati parcelu. - Kad me pitaju vani odakle sam, kažem iz Hrvatske. U kojem si sektoru, kažem u agrobiznisu. Aha, to uključuje i poljoprivredu? Kažem, da. Ima li u Hrvatskoj uopće poljoprivrede, zar nije tamo samo more i turizam? To je vrlo često pitanje na koje moram dati odgovor. To govori koliko je naša poljoprivreda razvijena i koliko glas daleko putuje.

Đuro Japaric
prije 5 godina

Gospodine Vedrane , što su nesposobni hrvatski političari sami napravili u međunarodno priznatoj državi kojoj su dali ime RH , a ispravno bi bilo Više [+] SRBOSLAVIJA ! Jer od srpske agrarne REFORME 1918 , imamo 2 promašena modela poljoprivrede ; - model poljoprivrednih poduzeća , - model malih seljačkih imanja koji se pretvorio u izumiranje cijelih sela , pa ih prema popisu RH iz 2011 ima 119 ! U Tuđman & Račan Slaviji od 1991 imamo ; - lopovsku privatizaciju , predmet kojeg su i poljoprivredna poduzeća ,. - lopovski Zakon o poljoprivrednom zemljištu , - krađu Zakona o nasljeđivanju 2003 iz Službenog lista SFRJ iz 1965 , - promašeni Zakon o poticajima , - dvostruku evidenciju zemlje iz Carske Austrije , - smeće ZVANO Zakon o vlasništvu i drugim stvarim pravima ! - bacanje novaca pod šifrom ruralni razvoj , - navodnjavanje sa transportom vode putem oblaka , - opskrbu Hrvata i turista pute trgovačkih centara , sa hranom i pićima iz inozemstva , itd ! I ovako će i dalje biti jer imamo JEDNOUMNU koaliciju , a jedina OPORBA u ovoj karikaturi od države sam ja !

Vedran Stapić
prije 5 godina

Bit će onako kako si sami napravimo Bit će onako kako si sami napravimo

Stjepan Žunac
prije 5 godina

Moderan? To radi svaki normalan poljoprivredni proizvođač već desetljećima ... Moderan? To radi svaki normalan poljoprivredni proizvođač već desetljećima ...

Opg Goran
prije 5 godina

Promasena je subvencija junica,subvencioniraju Njemce,Austrijance,sa 15000.00kn,oni dobiju cistu lovu,a nas subvencioniraju sa 1500.00kn,za istu Više [+] takvu junicu.Subvencija bi se pokazala ucinkovito i injekcija za preostalo gospodarstvo,za domace junice,uzgojene na gosp.Uzgojis junicu,oteli se i dobis 10000.00kn,e to je za mene subvencija.Sve ostalo je mazanje ociju..

Stjepan Žunac
prije 5 godina

Mljekarski sektor će i dalje tonuti, jer ne diže se proizvodnja POTICAJEM već korektno plaćenom cijenom. Uz ovu cijenu sve više proizvođača će svoja Više [+] stada poslati u klaonicu, dok oni uporni ipak neće moći nadomjestiti razliku. Mjera od 3 junice što sufinancira država je promašena, jer u većini se poslužilo za remont stada (kod onih koji ih još imaju), dok novi niti neće pomišljati da kreću u proizvodnju, jer sa 3 grla možeš odmah tražiti kupca za zatvaranje proizvodnje. Mljekare/sakupljači ne žele dolaziti po količine koje su manje od 200 litara dnevno, a to se sa tri grla ne može postići. Kasno se sjetilo spašavati taj kao i sve ostale poljoprivredne sektore ...

Đuro Japaric
prije 7 mjeseci

2001 Predsjedniku Mesiću prilikom prijema predstavnika poljoprivrednih udruga dao sam Prijevod NIZOZEMSKOG Zakona o nasljeđivanju ! A , 2003 u Više [+] Zagrebu nam NAMETNUŠE Plagirani BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju ! Vjerujem da će uskoro nova AGRARNA STRANKA progovoriti o PROMAŠENOM Srpsko - hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju ! Pokušati ću preko SLAVONKE rođene u Nizozemskoj , da putem AGROKLUBA Nizozemski poljoprivrednik pojasni njihov ZAKON ! JUČER je u Nizozemsku poslano više dokumentacije pa i odgovor Veleposlanstva Nizozemske u Zagrebu ! NADAM se da ćete na AGROKLUBU , uskoro čitati i slušati rješenje PAMETNIH ljudi ? !

zvonko litric
prije 5 godina

Kod njih je onako kako bi moglo i trebalo biti i kod nas. Na žalost mentalitet naših polj. proizvođača i naših agropolitičara koči razvoj naše Više [+] poljoprivrede!

đorđe patković
prije 5 godina

oranje ne smeta ako je jesensko u vlažnim uvjetima sve preživi a još se zatrpa biljni ostatak kao hrana mikrobima , u suši i po ljeti je to sigurno Više [+] loše

Đuro Japaric
prije 5 godina

Za ovo što se dešava kriva je srpsko - hrvatska agrarna reforma 1918 , Brozova 1945 , Tuđmanova i Račanova od 1991 ! Mala seljačka imanja sa stočnim Više [+] fondom su u velikoj mjeri izumrla , poljoprivredna poduzeća bila su uglavnom ratari . Sa davanjem državne zemlje seljacima na 1 , 2, 5 , 10 g ne možete očekivati poboljšanje strukture tla i razvoj stočnog fonda !

Vladimir Miloš
prije 6 godina

Tu smo s ciljem informiranja, zar ne ;) Tu smo s ciljem informiranja, zar ne ;)

Vedran Stapić
prije 6 godina

Sad već ima 2, a perspektiva mu raste ;) Sad već ima 2, a perspektiva mu raste ;)