Suvremeni poljoprivrednici su menadžeri svoje djelatnosti. A menadžer mora poznavati svoj poslovni model kako bi ostvario zadovoljavajuću dobit te pripremio "teren" za nove investicije.
Svako poslovanje se mora temeljiti na određenom poslovnom modelu. Poslovni model je način na koji pravna odnosno fizička osoba obavlja određene djelatnosti u svrhu ostvarivanja dobiti i/ili drugih interesa. Njime se daje odgovor kako je neka registrirana djelatnost (proizvodnja, usluga – OPG, obrt, d.o.o., d.d.) organizirana, te kako ostvaruje zaradu. Pojednostavljeno, od kuda dolazi novac. Profitabilnost kod pojedinih djelatnosti se bitno razlikuje. Čimbenici koji na to utječu uglavnom su makroekonomski npr. globalno tržište, političke odluke i sl. Pored navedenog, značajnija razlika u profitabilnosti je korištenje poslovnog modela.
Poduzetnicima, menadžerima kao i početnicima služi za jasniji prikaz kompleksnosti poslovnih elemenata i temeljnih poslovnih odrednica. U poslovanju spomenuti model je odgovor na probleme tržišta.
Iako termin poslovni model je gotovo nepoznat među poljoprivrednim proizvođačima i pružateljima usluga vezanih uz poljoprivredu, izradom poslovnih modela višestruko bi se povećala profitabilnost određene djelatnosti. Suvremeni poljoprivrednici su menadžeri svoje djelatnosti. A menadžer mora poznavati svoj poslovni model kako bi ostvario zadovoljavajuću dobit te pripremio "teren" za nove investicije.
Živimo u tržišnom gospodarskom uređenju gdje ponuda i potražnja igraju temeljnu ulogu u svakom poduzetničkom pothvatu. Profitabilnost je vezana uz tržišno natjecanje s konkurencijom. Stoga cilj današnjih poljoprivrednika treba biti vrlo jasan, jednostavno rečeno "raditi nešto što drugi ne rade odnosno ostvariti dodatnu vrijednost u odnosu na konkurenciju". Što je dodatna vrijednost? U daljnjem tekstu termin je opisan i prikazano je nekoliko primjera iz prakse. Dodatna vrijednost temeljena na zahtjevima tržišta neke proizvodnje/usluge je ostvarenje sigurne dobiti.
Vrlo jednostavan model. Mogu ga primjenjivati poljoprivrednici, poduzetnici u malim i srednjim poduzećima ali i menadžeri u multinacionalnim kompanijama. Inovativni model koji se sve više koristi u zadnjih nekoliko godina. To je poduzetnički i menadžerski alat, kojim se dizajnira, opisuje, uspoređuje, analizira i unaprijed testira određeni poduzetnički pothvat (npr. od same ideje, investicije, organizacije rada, odabir prodajnog kanala i sl.). Korištenje je vrlo jednostavno. Upisuju se određeni podatci koji su presudni za poslovanje. Model se sastoji od 9 osnovnih blokova.
Svaka djelatnost se temelji na dodatnoj vrijednosti. To je najvažniji dio poslovnog modela. Ovdje se upisuje po čemu je naš proizvod i/ili usluga bolja od konkurencije. Na koji način se rješava problem ciljane skupine. Koje su potrebe i/ili želje ciljane skupine zadovoljene našim rješenjem. Primjeri u poljoprivredi su mnogobrojni. Dodatna vrijednost u stočarskoj proizvodnji je uvođenje ekološke prihvatljive prakse, uvođenje automatizacije i robotike, prirodan odnos prema životinjama, prerada životinjskih proizvoda i sl. U ratarskoj proizvodnji uvođenje prakse precizne poljoprivrede, održivih metoda gospodarenja zemljištem, uvođenje novih kultura u sjetveni plan, skladištenje i prerada osnovnih sirovina i sl.
Kada se govori o sektoru hortikulture (voćarstvo, povrćarstvo, vinogradarstvo, cvjećarstvo...) dodatne vrijednosti mogu biti vrlo posebne i ujedno vrlo interesantne za ciljane grupe. Kao primjer može se navesti prerada, pakiranje, povoljniji kanali prodaje, Internet trgovina, ekološka ili biodinamička proizvodnja i sl. Također, u drugim granama primarnih djelatnosti mogućnosti se mnogobrojne. U pčelarstvu dodatna vrijednost je inovativno pakiranje, ekološki proizvodi, dopunski proizvodi iz pčelarstva i sl. Dodatna vrijednost je i minimaliziranje troškova, brendiranje, investiranje u edukaciju, marketing i sl.
U ovom bloku se opisuju kupci odnosno klijenti. Krajnji korisnici/potrošači našeg proizvoda i/ili usluge. Konkretno u poljoprivredi ciljane skupine su različite zbog kompleksnosti sektora. Kao primjer mogu se navesti škole i učenički domovi (npr. aktualna školska shema), prehrambena industrija, razni tržišni posrednici ili određena skupina ljudi koji direktno plaćaju za proizvod odnosno uslugu i sl.
Agrar je vrlo složeni sektor. Tako i prodajni kanali su različiti od jednostavnih do vrlo "kompliciranih". Poljoprivrednici bi trebali koliko je to god moguće sami odabirati prodajni kanal kako bi ostvarili veću dobit za svoj proizvod. Kod nekih proizvoda prodajni kanali uzimaju i preko 30% vrijednosti krajnje cijene. Navedena razlika u cijeni se često naplaćuje primarnim proizvođačima. Prodajni kanali mogu biti direktni (često najpovoljniji kod manjih proizvođača/pružatelja usluga), preko posrednika (nezavisnog ili različite organizacije), preko različitih trgovačkih lanaca i sl.
U ovom bloku odgovara se na sljedeća pitanja: koje tipovi odnosa se žele uspostaviti, koji su već izgrađeni, jesu li željeni tipovi odnosa u skladu s ostatkom poslovnog modela, pitanje troškova i sl. Primjeri vezani uz poljoprivredu mogu biti: osobni kontakt, društvene mreže, podrška u rješavanju problema, samoposluživanje, samo-berba, automatizirana usluga prodaje i sl.
Pod ključnim aktivnosti se podrazumijeva koje radnje su ključne kako bi se ostvarila dodatna vrijednost odnosno dobit. Npr. planiranje i organiziranje proizvodnje (sjetva/sadnja, berba, prodaja...), savjetovanje, razvoj i istraživanje, marketing i dr.
U pravilu za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju osnovni resursi su znanje, zemlja, rad i kapital. Nadalje, ključni resursi mogu biti različite informacije, objekti, intelektualno vlasništvo (patenti, brend...). Opisuju se resursi koji su potrebni da bi se ostvario poslovni pothvat.
Tko su ključni partneri u poslovanju?, Tko su dobavljači (sjemena, gnojiva...)?, Koji su benefiti partnerstva?, Koji su motivi za uspostavljanje partnerstva? To su neka od pitanja na koja se daje odgovor u bloku "ključni partneri". Zašto bi se trebalo ulaziti u partnerstva vrlo je jasno. Neki ulaze zbog ušteda i lakše prodaje, podijele rizika i nesigurnosti u poslovanju i sl. Kada se govori o poljoprivredi, partnerski odnosi imaju vrlo važnu ulogu. Ključni partner jednog gospodarstva može biti banka, poljoapoteka, iznajmljivač zemlje, lokalna samouprava i dr.
Odgovara na jednostavno pitanje – od kuda dolazi novac? Upisuju se informacije kao što su željeni i/ili stvarni načini plaćanja, naplata proizvoda/usluga, licenciranje, razne provizije. Također, upisuje se što se prodaje i na koji način, uglavnom svi izvori dobiti poslovnog subjekta. Vezano uz poljoprivredu kao primjer može se uzeti prodaja poljoprivrednih sirovina i proizvoda (žitarice, povrće, med, jaja, sokovi...), izvođenje i naplata usluga (oranje, rezidba, čišćenje snijega...), iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta i objekata (visina rente).
Troškovi su dio svakog poslovnog pothvata. Svaka djelatnost ostvaruje određene vrste troškova. Vezano uz poljoprivredni sektor fiksni i varijabilni su najčešći oblici troškova. Cilj je minimalizirati rashode odnosno povećati dodatnu vrijednost i ostvariti zadovoljavajuću dobit. U ovom bloku se opisuju svi troškovi vezani uz poslovni model. Troškovi u poljoprivredi su vrlo različiti od gospodarstva do gospodarstva. Za primjer možemo uzeti sjetveni materijal, osnovno stado, stočna hrana, energija, oglašavanje i edukacije. U tržišno orijentiranom gospodarstvu dobit mora biti veća od rashoda.
Prilikom izrade poslovnog modela Canvas neki autori opisuju dodatna dva bloka koji se odnose na utjecaj poslovnog modela na ljude i okoliš. Time se obuhvate sva tri aspekta poslovnog pothvata: ostvarenje profita, utjecaj na ljude te utjecaj na okoliš tj. održivi razvoj. Svi nabrojani blokovi međusobno su povezani.
Kreiranje vlastitog poslovnog modela ima višestruke prednosti. Poduzetnik, investitor odnosno menadžer u svakom trenutku ima uvid u svoje poslovanje. Jednom opisani poslovni model se kontinuirano nadopunjuje kako se posao mijenja. Koristi se u kreiranju kratkoročnih i dugoročnih planova. Nadalje, koristi se za usporedbu s konkurencijom i kod predstavljanja poslovnih ideja.
Izrađeni primjeri se mogu pronaći na Internetu upisivanjem "Business Model Canvas". Kod mnogih poljoprivrednih proizvođača siječanj i veljača su vrijeme planiranja. Stoga se preporučuje iskoristiti vrijeme za izradu poslovnog modela. Kreiranjem i poznavanjem vlastitog poslovnog modela bit će jasnija slika gospodarstva. Bit će lakše upravljanje ali i naposljetku ostvarit će se dodatna dobit.
Foto: Bigstockphoto/stefanolunardi
Tagovi
Autor
Vladimir Miloš
prije 6 godina
Tu smo s ciljem informiranja, zar ne ;)
Vedran Stapić
prije 6 godina
Sad već ima 2, a perspektiva mu raste ;)
Stipe Dumančić
prije 6 godina
Malo tko razumije poslovne modele, a ne Canvas model. Zato i je posljedica ovog kvalitetnog članka da nema niti jedan komentar, osim ovoga.