Održiva proizvodnja hrane je pravac u kojem se trebamo kretati. Održivost prije svega. Kako voditi održivo poslovanje u poljoprivredi? Kako bih odgovorio na to pitanje, potražio sam odgovore od nekoliko svjetskih stručnjaka iz sektora.
Mišljenja sam da nismo svjesni potrebe za promjenama, nismo svjesni tehnologija, znanja i vještina koje već danas postoje. Održiva proizvodnja hrane je pravac u kojem, globalno promatrajući, se trebamo kretati. Održivost prije svega. Kako voditi održivo poslovanje u poljoprivredi? Kako bih odgovorio na to pitanje, potražio sam odgovore od nekoliko svjetskih stručnjaka iz sektora.
Renee Vassilos je agro-ekonomistica s više od 15 godina radnog iskustva u velikim međunarodnim korporacijama i diplomatskim misijama u području inovacija u poljoprivredi. Svoju karijeru je započela u uredu za razvoj i inovacije John Deere korporacije u Narodnoj Republici Kini. Nakon desetogodišnje karijere u John Deere – u, Renee je započela svoju novu etapu rada u USDA programima za razvoj agro Start-up – ova. Osnivateljica je "Banyan Innovation Group“ koja pruža konzultantske usluge u globalnom agrobiznisu kroz savjete o poslovnim modelima, marketingu i razvoju strategija. Renee posebno ističe sve dostupnije investicije u poljoprivredi. Naime, mnogi ulagači vide svoju priliku investiranja u proizvodnju hrane kao dugoročnu održivu investiciju.
Dodaje kako investicije u agro sektor nisu visoko profitabilne u većini slučajeva. Često, odluke o ulaganju u poljoprivredu leže u filantropiji i gledanju proizvodnje hrane kao grane gospodarstva koja će uvijek postojati. "Upravo dostupnijim investicijama mnogi agro Start-up-ovi imaju mogućnost za održivo poslovanje. Renee govori o tehnologiji s posebnim entuzijazmom. To je budućnost, agro sektor se neprestano mijenja. Danas, više nego ikad prije. Mladi koji tek ulaze u sektor moraju biti otvorenog uma i shvatiti promjenjivost i brzinu razvoja tog sektora", poručuje Renee. Tri stvari koje Renee je istaknula, a koje će inovirati aspekt poljoprivrede su sakupljanje i analiza podataka (eng. Big Data), robotika i razvoj genetike.
Poslovna mreža farmera "Farmers Business Network FBN“ je virtualna tvrtka osnovana prije tri godine. Suosnivač Charles Baron navodi kako je u mreži 16 000 registriranih gospodarstava diljem američkog kontinenta. Vizija firme je stvoriti globalnu mrežu poljoprivrednika koji će dijeliti viziju o održivom razvoju poljoprivrede. Cilj firme je pomaganje poljoprivrednicima u osiguranju dodatne vrijednosti u njihovom poslovanju. Krajnjim korisnicima se pomaže preko sakupljanja agronomskih i tržišnih podataka, razmjenom informacija u poslovanju i sl. Preko organizacije članovi dobivaju korisne informacije kako bi iz svojih resursa izvukli što više. Poslovnu mrežu financiraju poljoprivrednici koji izravno profitiraju od usluga.
"Naša poslovna mreža je novi oblik zadruge, no nije zadruga", navodi Charles. To je inovativni model koji pomoću IT tehnologije daje sigurnost poljoprivrednicima u proizvodnji, organiziranju, prodaji i planiranju njihovog poslovanja. Poljoprivrednici i dalje slobodno donose odluke. Charles ističe kako poljoprivrednici u Americi su shvatili da ne mogu raditi sami. Stoga poslovne odluke donose na temelju dostupnih analiziranih podataka iz mreže. Početna ideja osnivača bila je spas poljoprivrednika od internacionalnih korporacija. Tvrtka je osnovana kao Start-up. Nakon dvije godine poslovanja bruto prihod firme je iznosio 200 milijuna dolara.
Na upit o budućnosti poljoprivrede Charles je odgovorio: živimo u zlatnom dobu za razvoj tehnologija, pogotovo u IT području. Mogućnosti su nemjerljive. Naša poslovna mreža je primjer iz budućnosti. Neprestano radimo na kvaliteti usluga od kojih poljoprivrednici imaju mnogobrojne benefite u poslovanju. Iskoristimo tehnologiju kako bi radila za nas, a ne protiv", zaključuje Charles.
Meindert Don je švicarski agro stručnjak s više od 35 godina radnog iskustva u izradi globalnih strategija proizvodnje hrane. Nakon diplomiranja Meindert je započeo svoju karijeru u Agrifirm korporaciji u Nizozemskoj. Agrifirm je tvrtka koja je u vlasništvu poljoprivrednika uglavnom iz Nizozemske, a svoje poslovanje proteže od Azije do Amerike. Od samog početka Meindert je usko radio s poljoprivrednicima u Nizozemskoj, Kanadi i zemljama istočne Azije. Najdulje je proveo radeći u Švicarskoj na razvoju strategija kretanja poljoprivrede za različite zemlje diljem Svijeta. Danas je vlasnik nekoliko inovativnih tvrtki u hortikulturi te suutemeljitelj "World Horti Center“, centra za istraživanja u hortikulturi. Trenutno vodi projekt izgradnje staklenika u Kazahstanu koji je uvelike financiran državnim novcem i stranim kapitalom u svrhu osiguranja kvalitetne lokalne hrane.
"Danas, naš svijet proizvodi dovoljno hrane za ukupno stanovništvo planete, ali nemaju svi isti pristup potrebnim nutrijentima. Prinosi proizvedenih outputa variraju, no ipak nedostatak znanja, kapitala i slaba infrastruktura dovode do većeg jaza u neadekvatnoj distribuciji hrane. Znanjem i tehnološkim inovacijama mogu se osigurati održivi kanali distribucije hrane za svo stanovništvo planeta", smatra Meindert.
Neke od primjenjivih tehnologija u poljoprivredi su senzor tehnologija, umjetna inteligencija, blockchain, poboljšana genetika, robotika, pametna poljoprivreda, vertikalne farme, konverzacijska agrotehnika, dizajn hrane, razne informatičke platforme i infrastruktura, kružna ekonomija itd. Meindert ih je nabrojao još desetak. Poruka za ponijeti je prikupljanje podataka pomoću IT tehnologija, analiza podataka i pravilna upotreba dobivenih podataka je održiva poljoprivreda budućnosti. Svaki poljoprivrednik posjeduje znanje, ali da bi svoje poslovanje osigurao na duge staze potrebno je to znanje dijeliti.
Jednom sam imao priliku čuti vrlo zanimljiv citat. "Mala djeca su znatiželjna, aktivna, bezazlena, brzo opraštaju, a što je najvažnije žude za novim znanjima – pa budimo kao djeca, ne ponašajmo se djetinjasto, ali hajdemo biti znatiželjni za to što se događa oko nas“.
Tagovi
Autor
Općina zabranila špricanje trave i korova u dvorištima - vršit će strogi nadzor
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Globalne prognoze za 2025: Nastavlja se dramatičan pad prodaje traktora
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Obnovljivi izvori energije Hrvatska objavili 10 ključnih činjenica o zelenoj tranziciji, evo koje su
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
Kad dokumentarac o poljoprivredi "smrdi" na reklamu
Lopovi u Njemačkoj s dvije farme ukrali pesticide vrijedne 58.000 eura
Ukrajina izvezla 91 milijun tona poljoprivrednih proizvoda europskim koridorima solidarnosti
Kako je pršut iz Slavonije postao najprodavaniji u Hrvatskoj?
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Kod nas nakon petka nije padala, a prema prognozi ni neće. Ovo su fotke od jučer i od petka ;)
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Nije nakon kiše , baš pada u brdskom dijelu Sl. Broda ! Samo kajsije mi smrznule u drugom valu , trešanja i nešto višanja ima , na 2 kruške , grožđe Više [+]
Vladimir Miloš
prije 5 godina
Poštovani gospodine Halužan, članak prenosi mišljenja stranih stručnjaka o održivom smjeru poljoprivrede. Kada se govori o održivosti – svaki pojedinac sa svojim predznanjem je predočava kako želi. No, kako bi neka ljudska aktivnost bila održiva mora ispuniti tri uvjeta: a) profit, b) određeno zadovoljstvo kod ljudi, c) minimalan štetan utjecaj po okolinu u kojoj se aktivnost odvija. Svaka pojedina država je dodala posebne karakteristike vlastitom agraru. Danas, mogu slobodno tvrditi - ne postoji idealna zemlja koja brine o održivosti na pravilan način. Ima li razlika, ima, i to velikih. U članku gore su navedeni inovativni programi/ideje koji se provode u razvijenim zemljama Svijeta u cilju boljeg iskorištavanja dostupnih resursa (zemlje, znanja, tehnologije, rada i kapitala) tj. za boljitak planete. A u isto vrijeme se pokušava ili se već postiglo određeno zadovoljstvo kod ljudi uz ostvarenje profita. S tim se postiže održivost, zar ne? Cilj je informiranje javnosti. Primjerice, virtualna mrža poljoprivrednika „Farmers Business Network FBN“ je veoma dobra ideja koja bi se mogla implementirati i u Hrvatskoj. Kako su naše bake i djedovi proizvodili hranu, na taj isti način se DANAS proizvodi u većini zemlja ove Planete. Najčešće u onim siromašnim. Takve aktivnosti ne generiraju profit za daljnje investiranje što dovodi do neodrživosti. Ali ispunjavaju li dva ostala uvjeta o održivosti?
Vladimir Miloš
prije 5 godina
S druge strane, pokretanje poljoprivredne proizvodnje od nule u Nizozemskoj je nezamislivo za mladog čovjeka. U Hrvatskoj to je moguće . Zemljište, radna snaga je preskupa iz razloga prevelike potražnje i pritiska brzo rastućeg stanovništva i industrije. Tamo se farme također zatvaraju. Sve češće dolazi do primjera gdje vlasnici proizvodnje nisu poljoprivrednici već investitori iz drugih sektora. Takve korporacije zapošljavaju vrsne stručnjake koji organiziraju proizvodnju na privatnim površinama trenutnih ili bivših poljoprivrednika. Tamo kćer ili sin moraju kupiti imanje od svojih roditelja ukoliko se žele baviti proizvodnjom. Uglavnom to nije puna vrijednost poslovanja. Plaćaju na krediti. Kad roditelji dođu u mirovinu oni su isplaćeni i odlaze s gospodarstva. Povećanje poljoprivrednih parcela je pod povećalom zakonodavstva, jer žele očuvati ruralni krajobraz. Kod nas ste slobodni ukoliko si želite povećati parcelu. - Kad me pitaju vani odakle sam, kažem iz Hrvatske. U kojem si sektoru, kažem u agrobiznisu. Aha, to uključuje i poljoprivredu? Kažem, da. Ima li u Hrvatskoj uopće poljoprivrede, zar nije tamo samo more i turizam? To je vrlo često pitanje na koje moram dati odgovor. To govori koliko je naša poljoprivreda razvijena i koliko glas daleko putuje.
Vladimir Miloš
prije 5 godina
Nizozemska je po mnogočemu drugačija od Hrvatske. Nije ni tamo bajno za sve proizvođače hrane. Mljekarski sektor i tamo se smanjuje. Najveće razlike su što su Nizozemci radišni ljudi s zajedničkom vizijom. Nizozemska se nalazi na jednom od najboljih geografskih područja za poljoprivredu na Svijetu. Skoro cijela Nizozemska se nalazi na deltama velikih rijeka – plodno tlo. Ukoliko uspoređujemo Nizozemsku i Hrvatsku, Nizozemska ima daleko povoljnije uvijete za proizvodnju hrane. Bolji položaj, efikasna infrastruktura, međunarodna povezanost… U toj Zemlji poljoprivrednici surađuju s obrazovnim institucijama, financijskim institucijama, donositeljima odluka i međusobno. Tko našim obrazovnim institucijama, financijašima, poljoprivrednicima, donositeljima odluka brani suradnju? Uglavnom to su vlastiti interesi i osobni ego. To se može vidjeti i u ostalim slavenskim zemljama, ne samo u Hrvatskoj. Tko brani da se površine povećavaju? Zar se trebaju povećavati? U nekim dijelovima ne, a u većini da. Poljoprivrednici u Nizozemskoj su obrazovani ljudi koji se kontinuirano usavršavaju kroz svoj radni vijek. Tamo poljoprivrednici govore tečno jedan ili nekoliko stranih jezika. Znanje samo engleskog jezika im daje neprocjenjivu prednost. To su inovativni ljudi koji zajedničkim naporima postižu rezultate.
Vladimir Miloš
prije 5 godina
Zašto demagogija, poštovani gospodine? Ovo su ideje o kojima možemo razmisliti i možda neke implementirati u Hrvatskoj.
Karlo Halužan
prije 5 godina
Članak govori o pokretanju proizvodnje i promoviranju iste, a o održivoj proizvodnji ni riječi...ako nekog zanima održiva poljoprivreda o tome pitajte svoje djedove i bake. Oni su prakticirali održivu poljoprivredu, gdje ništa nije završavalo u smeću i imali su zatvoreni krug proizvodnje gdje se sve iskoristilo. To što se bez velikih površina više ne može pristojno živjeti je drugi par rukava
Đuro Japaric
prije 5 godina
Gospodine Miloš , bio sam u Nizozemskoj i vidio dio njihove poljoprivrede , dobio sam dio prijevoda Nizozemskog Zakona o nasljeđivanju , dao ga predsjedniku Mesiću , dobio odgovor od Veleposlanice iz Zagreba u smislu preuzimanja njihovog Zakona , pa Vas molim da pojasnite Nizozemski i Srpski Zakon o nasljeđivanju koji se primjenjuje u državi kojoj dadoše ime RH !
Đuro Japaric
prije 5 godina
Koja demagogija ! Dalmatinci , Hercegovci , brdski Slavonci obrađivali su zemlju sa prvim ciljem da osiguraju hranu za obitelj i stoku . U nizinskoj Slavoniji i Baranji do hrane je bilo lakše jer je zemlja bolja ! Koristili smo u brdskoj Slavoniji i voćnjake za ispašu stoke te šumu za uzgoj stoke , a onda 1945 poče IZUMIRANJE pa tako likovi iz teksta mogu doći i vidjeti IZUMRLO SELO , sela bez djece ! 1994 Tarnajevi pisci Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede iznijeli su podatak da je prosječna površina seljačkog imanja bila 2, 8 ha koju je činilo više parcela ! Osim u voćarskoj i povrtlarskoj proizvodnji na tako malim površinama ne možete u ekonomskom smislu osigurati novac ni za život obitelji za 1 mjesec !