• Poljoprivreda i bioraznolikost
  • 27.10.2019. 09:00

Broj ptica se smanjio za 85%. Stižu li nam "tiha proljeća"?

Prema rezultatima dugogodišnjeg istraživanja njemačkog biologa Petera Bertholda, broj ptica se smanjuje nevjerojatnom brzinom. U nekim područjima bilježi se pad do 85% u usporedbi prije tridesetak godina. Posljedica je to urbanizacije i intenzivne poljoprivredne prakse.

Foto: Depositphotos/Iakov
  • 2.506
  • 2.165
  • 1

Prema rezultatima dugogodišnjeg istraživanja njemačkog biologa Petera Bertholda, broj ptica se smanjuje nevjerojatnom brzinom. U nekim područjima bilježi se pad do 85% u usporedbi prije tridesetak godina. Posljedica je to urbanizacije i intenzivne poljoprivredne prakse.

U narednim godinama očekuje se pojava "tihih proljeća"

Pojam "tiho proljeće" se odnosi na razdoblje buđenja prirode bez cvrkuta ptica. Prema riječima P. Bertholda, trenutno stanje u populaciji ptica u ruralnim područjima je vrlo zabrinjavajuće. "Smanjenjem broja domaćih životinja na malim gospodarstvima te povećanjem grla na velikim farmama uništava se suživot prirode i čovjeka. Prošlog ljeta u nekim područjima bilo je gotovo nemoguće pronaći jedinke lastavica. One iste ptice koje su generacijama dolazile s juga u štale diljem Europe. One ptice koje svi relativno dobro poznajemo i koje su najavljivale kad će padati kiša. Teško je samo pomisliti kako ih više nema", navodi biolog. 

Golo ratarenje je najveći neprijatelj bioraznolikosti

Uporabom teških oruđa, mineralnih gnojiva i pesticida zauvijek se promijenio ne samo pogled na proizvodnju hrane, već i sama priroda. Prirodni ciklusi su prekinuti. Balans razmijene resursa i suživot organizama je izgubljen. Brojnim životinjskim i biljnim organizmima prijeti izumiranje, tvrdi biolog Berthold.

"Intenzivnim ratarenjem, sjetvom svega nekoliko poljoprivrednih kultura na velikim površinama uništavaju se prirodna staništa ptica i drugih organizama. Spaljivanje žetvenih ostataka, oranje te ostavljanje pooranog tla bez biljnih ostataka smatra se najnepovoljnijim stanjem kojeg poljoprivrednici mogu uraditi za ptice i ostale organizme određenog područja. Navedenim aktivnostima uništava se hrana za ptice (insekti), kao i njihova staništa. Ratarenje bez primjene organskih gnojiva odnosno bez primjene zelenih praksi ozbiljno degradira okoliš u kojem se te aktivnosti provode. Ptice koje grade svoja gnijezda na tlu su najugroženije zbog povećanja površina te intenzivne obrade tla", navodi Berthold.

Urbanizam na selu

Nadalje, kaže, vrste ptica poput lastavica, ptice koje grade gnijezda na okućnicama suočavaju se s nestašicom hrane. Seoska gospodarstva se pretvaraju u urbanistička. Broj domaćih životinja se smanjio. "Danas, može se slobodno reći kako tipično selo nema životinja. Nekad nezamislivo, danas je uobičajeno. Kako nema domaćih životinja tako više nema sinergije među pticama, insektima i životinjama. Ptice su prisiljene pronaći hranu na nekim drugim područjima. A to je često upitno.

Svjetla "grada“, danas i sela uzrokuju izrazite poremećaje u prirodi. Umjetna svjetla predstavljaju problem kod spavanja ptica, ali i aktivnosti insekata. Najveći broj insekata je aktivan noću zbog izbjegavanja prirodnih predatora. Umjetnim osvjetljenjima ponašanje insekata je uznemireno. Iz tog razloga i populacija insekata se značajno smanjila. Smanjivanjem broja insekata smanjuje se dostupnost hrane pticama", upozorava Berthold, ali i nudi rješenja.

Što možemo, prema njemu, učiniti?  

  • Oranje izbjegavati – oranjem se uništavaju prirodna staništa insekata i kukaca. Primijeniti prakse reducirane obrade tla (mintill, strip-till, no-till)
  • Zabraniti spaljivanje žetvenih ostataka,
  • Reducirati uporabu pesticida i tvorničkih gnojiva,
  • Koristiti organska gnojiva, siderate i pokrovne usjeve,
  • Sjetva, sadnja i održavanje prirodnih staništa okolo parcele i na samoj proizvodnoj površini,
  • Poticati uzgoj domaćih životinja zbog bioraznolikosti,
  • Ugasiti svijetlo kada je ono nepotrebno,
  • Poticati ruralno stanovništvo na održavanje prirodnih staništa za životinje,
  • Prezentirati važnost bioraznolikosti djeci u školama,
  • Provoditi više vremena u prirodi kako bi shvatili ljepotu prirode, te kako bi prepoznali posljedice koje uzrokuje čovjek toj istoj sredini.

Ovo se smatra globalnim problemom. Svaki pojedinac svojim ponašanjem i aktivnostima može utjecati pozitivno ili negativno na buduću egzistenciju ptica. Poljoprivreda igra veliku ulogu u navedenoj problematici, stoga nosi i ogromnu odgovornost. Nadajmo se kako do fenomena tihog proljeća nikad neće doći.  


Tagovi

Poljoprivreda Ptice Bioraznolikost Priroda Insekti Biolog Ratarstvo


Autor

Vladimir Miloš

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Nizozemskoj, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dvije dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Riskiraj! - Ako pobijediš bit ćeš sretan, a ako ne pobijediš bit ćeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi