Kako obraniti koštičavo voće od bolesti i štetnika?

Ukupno je tijekom mjeseca svibnja ove godine na većini mjernih lokaliteta u Međimurju palo manje oborina od očekivanog prosjeka (u središnjem djelu na mjernom lokalitetu Belica umjesto očekivanih 73,7 mm do jutros je zabilježeno 51,2 mm).

Posljednja obilnija količina oborina zabilježena je 15.05.2017., a od druge polovice mjeseca svibnja bilježimo iznadprosječno sparno i toplo meteorološko razdoblje s povremenim manjim količinama oborina lokalnog značaja. U narednim danima očekujemo rast temperatura na vrijednosti 30°C, manje količine oborina očekujemo sredinom ovog tjedna.

Uvjeti za množenje štetnika

U takvim se uvjetima najviše umnažaju lisne uši (Aphidae), naročito na šljivama i trešnjama, a u drugoj polovici mjeseca svibnja bilježimo aktivan let breskvina i šljivina savijača (Cydia molesta, Cydia funebrana). U danima nakon 21. svibnja bilježimo početni i slabiji let prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anarsia lineatella).

Zbog topline i sparine (uz moguće oborine) još uvijek je moguć sekundarni razvoj bolesti lišća koštičavog voća, npr. pepelnica (Sphaerotheca), krastavost (Venturia), šupljikavost lišća (Stigmina) i trulež plodova (Monilinia) (u nasadima gdje gdje nije zabilježeno njihovo proljetno smrzavanja), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma).

Ograničenja za vrlo rane sorte koštičavog voća gdje nije zabilježeno proljetno smrzavanje: mjere zaštite krajem svibnja i početkom lipnja na koštičavom voću su vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja.

Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i započinjemo berbom (trešnje) više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja.

Paziti na karencu i dozrijevanje voćaka

Stoga u nasadima bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u sortama kasnije epohe dozrijevanja, čija berba započinje sredinom ili tek krajem mjeseca srpnja ili tijekom kolovoza (ili u nasadima gdje je zabilježeno 100% smrzavanje plodova).

U nasadima gdje ima plodova prednost dajemo fungicidima kraće karence, npr. Signum DF u količini do 0,75 kg/ha ima propisanu karencu u koštičavom voću sedam dana. Premda je registriran za suzbijanje monilijske truleži plodova, djelotvoran je na pepelnice, pjegavosti, krastavosti i hrđe.

Također, u breskvama, marelicama i šljivama proširenjem registracije moguće je koristiti pripravak Indar EW (0,06-0,1%) s propisanom karencom samo tri dana. Djelotvoran je protiv monilijske truleži, pepelnice, krastavosti i hrđa. Moguće je koristiti i pripravak Chorus 50 WG (karenca sedam dana) (0,03-0,05%) u breskvama, nektarinama, marelicama, šljivama, trešnjama i višnjama.

Suzbijanje bolesti koštičavog voća

Pripravak Nativo WG (0,02-0,03%) ima propisnu karencu sedam dana u breskvama, nektarina, marelicama i šljivama, a učinkovit je na trulež plodova, pepelnice, krastavosti i hrđe. Protiv truleži plodova moguće je u narednom ljetnom razdoblju koristiti i pripravak Teldor 500 SC u količini do 1,0 lit./ha, uz karencu u šljivama i breskvama samo tri dana. Od 2015. sezone moguće je koristiti i pripravak Luna Experience SC u količini 0,25-0,75 lit./ha, registriran u breskvi i trešnji za suzbijanje Monilinia vrsta, uz propisanu karencu tri dana, a djelotvoran je i na pepelnice.

U nasadima gdje je zabilježeno 100% smrzavanje plodova koštičavog voća umjesto navedenih pripravaka moguće je koristiti površinske fungicide na osnovi kaptana, mankozeba ili dodina.

Veća brojnost leptira uzročnika "crvljivosti"

Od druge dekade svibnja bilježimo veću brojnost leptira uzročnika "crvljivosti" plodova bresaka i nektarina. Naročito je brojnija populacija breskvina savijača (Cydia molesta) zabilježena na lokalitetima središnjeg i zapadnog dijela Međimurja. Ali, povoljne večernje uvjete temperature zraka za kopulaciju i odlaganje jaja bilježili smo samo tijekom dvije večeri u zadnjoj dekadi mjeseca svibnja (noćne temperature zraka veća od 12°C). Ove je tehnološke štetnike moguće usmjereno suzbijati u narednom razdoblju samo u nasadima bresaka i nektarina gdje nije zabilježeno jače proljetno smrzavanje plodova.

Preporuke za suzbijanje štetnih insekata

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova (Cydia molesta, Anarsia lineatella) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u breskvama i nektarinama prednost dajemo u narednom razdoblju naizmjeničnoj primjeni pripravaka Affirm WG (0,3-0,4 %) (K=7 dana), Runner SC (0,04 %) (K=7 dana), Mospilan (0,015 %) (K=14 dana) i Coragen SC (0,016-0,02 %) (K=14 dana).

Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je započeo još 30. ožujka, a u danima nakon 07. svibnja ove godine intenzivan je kao i let breskvina savijača. Prema iskustvima iz ranijih sezona od šljivina savijača prve generacije ne očekujemo značajne štete. Tek u drugoj polovici ili krajem lipnja očekujemo pojavu druge generacije ovog štetnika. Upravo je druga generacija ovog nametnika vrlo štetna na plodovima šljive u formi crvljivosti i naknadnog razvoja truleži (Monilinia), pa u nasadima šljiva gdje plodovi nisu jače stradali od proljetnog smrzavanja njegovo usmjereno suzbijanje najavljujemo tek u tadašnjem razdoblju.

Primjena površinskih organskih fungicida

U nasadima koštičavog voća gdje je zabilježeno apsolutno smrzavanje plodova od proljetnih niskih temperatura (21. i 22. travnja 2017.) u narednom razdoblju nije potrebno suzbijati skupinu tehnoloških štetnika koji uzrokuju "crvljivost plodova". Potrebna je povremena primjena površinskih organskih fungicida protiv najznačajnijih bolesti lišća (nakon svakih 40-60 mm oborina) i suzbijanje lisnih uši (Aphidae). Od specifičnih sistemičnih insekticida dopuštenih u koštičavom voću preporučujemo Pirimor 50 WG (dopuštenje u višnjama, breskvama, šljivama i marelicama) ili Teppeki WG (dopuštenje u šljivama i breskvama). Moguće je koristiti i Mospilan (dopuštenje u trešnjama, šljivama, breskvama).

Sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede, svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji.

Autor: Milorad Šubić, Foto: icefront/bigstockphoto.com