• Štetnik koštičavog voća
  • 07.05.2019. 09:00

Kako zaštititi voće od žilogriza?

Suzbijanje žilogriza počinje uništavanjem ženki, kako bi se spriječilo polaganje jaja. Također, moguće je i uništavanje jaja u zemljištu oko voćaka. Prije te aktivnosti zemljište bi trebalo obraditi ili ukloniti travu i samo usitniti zemljšte.

Foto: Depositphoto/macrowildlife
  • 967
  • 67
  • 1

Žilogriz (Capnodis tenebrionis) je štetni kukac koji se obično susreće na području mediteranskih zemalja. Posljednjih godina, uslijed promjena klime pojavljuje se i u kontinentalnim predjelima u većem broju.

Ovaj štetnik napada koštičavo voće. Najviše su ugrožene višnja, trešnja, šljiva, marelica i breskva. Kukac nanosi štete koje suše voćku i tako direktno utječe na prinos.

Jedan od razloga zašto kukac napada voće, može biti povećanje temperature i godine s malo padalina dok je drugi razlog taj što se povećao i broj zapuštenih voćnjaka, koji su izvori širenja zaraze u velikom broju.

Kako žilogriz uništava voće

Larva žilogriza ima specifičan izgled, koji se ponekad naziva i topuzasti oblik. Ima jasno izražena usta crne boje dok je ostatak tijela blijedo žute boje. Mogu narasti do dužine od sedam centimetara.

Jaja žilogriza bijele su boje i imaju ovalan oblik. Dužina im je od jednog do 1,5 milimetra. Larve iz položenih jaja izlaze nakon 10 do 20 dana, u ovisnosti od vremenskih uvjeta.

U proljeće, tijekom ožujka, ženke se počinju hraniti na travama, a u periodu kada krene vegetacija, počinje se najčešće hraniti na višnji. Nakon parenja, ženka jaja polaže početkom lipnja. Mužjaci nakon što oplode ženku uginu.

Možemo li se boriti sa žilogrizom?

Jedna ženka može položiti od 200 do 350 jaja u jednoj sezoni. Toliki broj jaja uspije se razviti jer ih ženka u zemlju polaže parcijalno. Tijekom sezone, jaja žilogriza razvijaju se i sazrijevaju unutar ženke i kad se razvije određeni broj, ženka se spušta na zemlju i polaže ih. Nakon toga vraća se na stablo i nastavlja s ishranom. Nakon nekoliko dana, kad sazri novi broj jaja, ona se opet spušta na zemljište i ponovo polaže taj dio jaja. Ovaj period može potrajati do tri mjeseca.

Mjesto gdje će smjestiti jaja je dio korijenovog vrata na voću ili u zemljište, oko voćke, ali ne dalje od 30 centimetara. Kada se larve izlegu, brzina njihovog razvoja traje do dvije godine, nakon čega prelazi u fazu lutke, a zatim i u odraslog kukca.

Žilogriz može prezimiti u obliku larve ili kao odrastao kukac. Da bi se suzbijanje uspješno izvelo, potrebno je znati kako ide ciklus razvoja i kada bi bilo poželjno pokrenuti akciju.

Načini suzbijanja ovoga štetnika

Tijekom proljeća, odrasli štetnici nalaze se na granama i grizu peteljke i mlade lastare, što je opasno za voćke i sadnice. Mnogo je opasnije kada se larve ubuše u korijen i stablo. Voćke se brane izlučivanjem smole, ali se bolesna stabla ne mogu obraniti. Simptomi su sitniji listovi i sitniji plodovi. Sušne godine su uvjet za velike štete u voćnjaku, čak i štete do 80% od ukupnog broja sadnica, navodi savjetodavka Mica Stajić. 

Štetnik ima jednu generaciju u tijeku dvije godine. Imago se javlja u srpnju i kolovozu i hrani se mladicama i korom. Larva prezimljava u korijenu, hraneći se tankim korjenčićima. Poslije dvije godine nalazi se u samom stablu, gdje se formira u lutku.

Pravovremena zaštita jedan je od presudnih faktora u očuvanju nasada, kao i postizanju zadovoljavajućih prinosa. Kod mladih stabala nije kasno za djelovanje i zaštitu, ali kada epidemija ili najezda ovog štetnog kukca zahvati stariji nasad, obično mu nema pomoći.

Kako na prirodan način suzbiti štetnike voća?

Suzbijanje žilogriza počinje uništavanjem ženki, kako bi se spriječilo polaganje jaja. Također, moguće je i uništavanje jaja u zemljištu oko voćaka uz pomoć zemljišnih insekticida. Prije te aktivnosti zemljište bi trebalo obraditi motokultivatorom ili ukloniti travu i samo usitniti zemljište.

Kada su u pitanju mlađa stabla, ispod njih se mogu postaviti folije, a zatim se odrasli kukci stresu s voćke. Ovom metodom smanjuje se broj odraslih jedinki.

Kao preventivni vidovi borbe preporučuje se uklanjanje zapuštenih voćnjaka koštičavog voća jer se u njima nalazi jezgra razvoja ovog štetnog kukca. To predstavlja opasnost za sve voćnjake koji se nalaze u blizini.

Agrotehničke i kemijske mjere 

Agrotehnička mjera koja se primjenjuje u preventivne svrhe je navodnjavanje voća tijekom sušnih mjeseci jer se tako smanjuje mogućnost da štetni kukac uđe u voćku. Ako ove mjere borbe nisu poduzete, onda je neophodno mehanički uništavati štetnika- imago s listova i peteljki uklanja se otresanjem ili se sakupljaju odrasli kukci.

Kemijska zaštita nasada višnje počinje postavljanjem insekticida u zemljište, u cilju zaštite od larve. Možete koristiti Galition, Radar, Rovocid (ovaj insekticid primjenjuje se kod stabala koja nisu u rodu). Ovo se radi plitkim ukopavanjem, kružnim pokretima jedan metar od stabla, u lipnju kada ženka polaže jaja. Kemijske mjere podrazumijevaju prskanje krošnje sredstvima Mospilan, Actara, Confidor u toku ljeta.

Kada se berba završi, ponoviti tretman dva puta sa sredstvima Kozma (aktivna tvar ovdje je klorpirifos) u količini od 1,5 litra po hektaru, Pyrinex u količini od 1,5 litra za hektar, Radar u količini od 2,5 litre po hektaru.


Tagovi

Nasadi višnje Napad žilogriza Štetnik Koštičavo voće Zapušteni voćnjaci


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić

Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi