Kako na prirodan način suzbiti štetnike voća?

Kod ekološke zaštite od štetnika potiče se prirodan odnos među prirodnim neprijateljima u okolišu i tako se prevladava populacija štetnih organizama. Tako postavljamo kolce za grabljivice i kućice za ptice i potičemo naseljavanje i korisnih grabljivaca i parazita. U blizini stabala voćaka posadi se pojas divljih cvjetajućih biljaka, a prostor između stabala se kosi. Za uništavanje štetnika mogu se upotrijebiti razne mehaničke metode, npr. ljepljive trake oko debla i ljepljive ploče u boji. Zaražene grane se režu i spaljuju, a pomaže i prskanje odgovarajućim insekticidima.

Najčešći štetnici voća

Staklokrilac

Grane postaju krhke, a kad se slome otkrivaju šuplju, crnu unutrašnjost. Unutarnje tkivo pojele su bijele gusjenice staklokrilca (Synanthedon tipuliformis). Odrasli kukac izgleda slično osi. Ličinke ruju kroz izdanke biljke i iduće se godine razvijaju u kukuljice, a u rano ljeto na stabljikama se mogu vidjeti izlazne rupe.

Napada crveni, bijeli i crni ribiz i jabuku. Za liječenje ne postoji učinkovito sredstvo jer su gusjenice u stabljikama i ne može se doprijeti do njih. U zimu zaražene grane treba odrezati do mjesta gdje im je unutarnje tkivo normalne boje i sve ih spaliti.

Granotoč

Svijetložute gusjenice granotoča (Zeuzera pyrina) ruju kroz deblo ili grane, oblikujući mrežu tunela u kojima ostaju dok se ne razviju u kukuljice. Grane postaju krhke i vjetar ih lako može slomiti. Još jedan znak zaraze su kuglice zbijene piljevine, zapravo izmeta gusjenica, vidljive na nekoj od ulaznih ili izlaznih rupa. Biljku katkad napadne samo jedna gusjenica, ali ako se to dogodi u deblu mladog drveta može biti kobno.

Stradaju jabuka, breza, glog, javor, hrast, bazga i divlja smokva. Preventivne mjere nisu moguće jer su napadi sporadični. Ako primjetite gusjenice, odrežite i spalite zaraženu granu. Također možete u tunel gurnuti žicu i njom probosti gusjenicu.

Drvenar

Grane i deblo izbušeni su sitnim rupicama, svaka je označena s malo piljevine i okružena s crvenkastosmeđim rakom. Stablo postupno vene i odumire. Uzročnik bolesti je mali smećkasto-crni kukac Xyleborus dispar čije ličinke ulaze u drvo da se razviju u kukuljice. Kukac uglavnom napada stabla koja rastu u stresnim uvjetima i ne bi trebali ugroziti dobro razvijena stabla.

Ugroženo drveće su trešnja, kesten, jabuka, kruška i šljiva. Guranjem žica u tunele uništite ličinke ili odrežite i spalite zaražene grane. Insekticidi ne pomažu jer ličinke štiti kora.

Vunaste uši

Kora je raspuknuta i natečena, a na deblu i granama pojavljuje se pamučasta bijela "vuna". Crvenkastosmeđe uši (Eriosoma lanigerum) duge su oko 2 mm i katkad se mogu vidjeti. Uši se najprije pojavljuju u proljeće i sišu biljni sok iz pukotina u kori i iz mladih izdanaka. Njihova sposobnost da se razmnožavaju partenogenezom (bez oplodnje) znači da jedna uš može proizvesti i do stotinu potomaka koji prezimljavaju u pukotinama kore. Ugrožena je jabuka. U vrt privucite prirodne grabežljivce poput bubamara, zlatooka i ptica koji se hrane ušima. Čim se uši u proljeće pojave, snažnim mlazom vode isperite vunasti prekrivač i poprskajte odgovarajućim sredstvom.

Štetnici listova i njihovo suzbijanje

Crne uši

Zbog njihove tamne boje te su uši lako vidljive na listovima biljaka. Kolonije ušiju skupljaju se na krajevima grana brojnih voćaka, hrane se biljnim sokom i usporavaju rast. Prska se kombiniranom otopinom derisa i piretrina.

Lipin prelac

Grane brzo ogole jer gusjenice lipinog prelca posve proždru listove. Gusjenice imaju crno-žute četverokutne oznake.

Stjenica

Listovi zaraženih stabala i grmova izgledaju kao da su probušeni sačmaricom.

Hermelinski moljac

Deseci svilenkastih mreža ispleteni su oko skupina listova. Mreže je načinio moljac kao dom za svoje sitne žućkaste gusjenice koje se hrane sočnim listovima.

Napada jabuku, marelicu, breskvu, šljivu i dunju. U grane drveća objese se ljepljive kartonske zamke koje će uhvatiti odrasle leptire. Orežite i spalite zaražene grane da ubijete gusjenice.

Zelene uši

Premda im boja omogućuje da se neprimjetno stope s lišćem, njihova se prisutnost brzo uoči. Zaraženi listovi se izobličuju, kovrčaju, žute i otpadaju. Najčešće napadaju u rano proljeće, pa listovi stignu ponovo narasti.

Ugrožena je većina voćaka. Iskoristite grabežljivce, primjerice ličinke bubamare, zadržite ih u vrtu tako da im podignete zimsko sklonište od šupljih štapova ili hrpe bodljikavih grančica. Ako uši postanu problem, uklonite ih prskanjem derisom ili piretrinom i prihranjujte tekućim gnojivom od koprive da pomognete oporavak.

Šljivina brašnasta uš

Dok svjetlozelena brašnasta šljivina uš Hyalopterus pruni grize listove kojima se hrani, istodobno izlučuje medljikavi talog na kojem se razvija gljivica. Ta plijesan ne dopušta listovima disanje, pa oni venu i otpadaju. Tijelo svake uši prekriveno je voštanom tvari koja im daje "brašnast" izgled. Na naličjima listova ili vrhovima izdanaka mogu se naći kolonije ušiju.

Strada većina koštunavih vrsta voća. Ako se uši namnože, od kasnog proljeća prska se masnom kiselinom, uljem ili proizvodom na bazi derisa.

Buhe sisači

Listovi se kovrčaju prema gore, izobličuju se, zakržljaju i zatim otpadaju. Zaraženi pupovi se ne razvijaju. Simptome uzrokuje žuti kukac dug 4 mm koji siše biljni sok. Njegove se ličinke pojavljuju u proljeće. Najčešće su jabučna buha i kruškina buha.

Ugrožene su jabuke, smokve i kruške. Da bi sprječili štetu, početkom ljeta kad su štetnici aktivni, poprskajte stablo masnom kiselinom, crvenim uljem ili odgovarajućim proizvodom na bazi bifentrina.

Crveni pauk

Sitne životinjice lako je prepoznati po jarkocrvenoj boji. Za suha i vruća vremena nalaze se na većini vrsta stabala voćaka. Zaraženi listovi postaju žuti i prekriveni su sivkastim šarama. Listovi naposlijetku venu i odumiru.

Štitaste uši

Na izdancima i na naličjima listova vide se brojne pjege. Prate ih nakupine voštanih ili pamučnih niti i velika količina gljivica koje se razvijaju na listovima zaraženih biljaka.

Napadaju jabuku, smokvu, krušku, šljivu i vinovu lozu. Oboljele biljke prskati masnom kiselinom ili insekticidom na bazi ulja.

Mali mrazovac

Gusjenice malog mrazovca napadaju grmove mekanog šumskog voća te većinu vrsta stabala voćaka, trešnju, šljivu, jabuku i krušku.

Kako suzbiti štetnike cvjetova?

Jabučni cvjetar

Cvjetni pupovi se ne otvaraju, postaju smeđi i venu. U njima se nalaze sitne bijele ličinke. Na malinama su peteljke (stapke plodova) presječene. Jabučni cvjetar ima smeđu i bijelu ljušturu s karakterističnim znakom "V" na leđima. Sitni kukci polažu jajašca u cvjetnim pupovima, ličinke se hrane cvjetovima koji zbog toga ugibaju.

Ugroženi su jabuka, kruška i malina. Dok se mladi izdanci razvijaju u proljeće i rano ljeto, pupove izložene opasnosti zaštitite prskanjem odgovarajućim insekticidom u pravilnim intervalima.

Voćni moljac

Cvjetni pupovi su pojedeni i zapleteni svilenkastim mrežama zbog čega se suše i venu. Nametnik je gusjenica zelene boje i smeđe glave. Ugroženo je drveće većine voćaka, uključujući smokvu i limun. Oboljela stabla tretirati insekticidom koji sadrži piretrin ili rotenon (deris).

Najčešći štetnici plodova

Jabučna osica

Koža ploda ima dugačak ožiljak koji izlazi iz peteljke, a kuglice izmeta kukaca ispadaju iz okrugle rupe. U plodu su smrdljivi tuneli s gusjenicama jabučne osice. Gusjenice buše kožu plodova da se nahrane njihovim mesom. Ličinke u proljeće izlaze iz čahura u tlu i ruju kroz mlade plodove koji zbog toga prerano otpadaju.

Stradaju jabuka i šljiva. Sve zaražene mlade plodove treba ukloniti i spaliti da gusjenice ne izazovu još veću štetu. Ako se štetnik previše raširi, prskajte proizvodom na bazi bifentrina ili piretrina.

Jabučni savijač Plodovi prerano sazrijevaju i otpadaju s grana. Meso je izbušeno tunelima koje su prorovale ličinke jabučnog savijača. Otvori kroz koje gusjenice ulaze u plod označeni su malom hrpom tamnosmeđih kuglica kukčeva izmeta koje podsjećaju na piljevinu. Blijedoružičaste gusjenice sa smeđim glavama ruju do sredine ploda i hrane se njihovim mesom. Kad je vrijeme za pretvorbu u kukuljice, napuštaju plodove i skrivaju se pod korom stabla.

Ugroženo drveće jabuka, kesten, kruška, orah breskva i šljiva.

Na grane stabla objesite feromonske klopke da uhvatite savijače i ublažite posljedice. Mužjake privlači miris ljepljivih vrpca pa se zalijepe za njih. Tretirajte insekticidom s bifentrinom i nekoliko puta prskajte u razmacima od tri tjedna.

Voćna mušica

Plodovi sadrže male ličinke koje se hrane njihovim mesom i pretvaraju ga u kašu. Plodovi trunu bez obzira jesu li uskladišteni ili su još na granama. Ličinke nekoliko vrsta mušica plodove uništavaju nakon što izađu iz jajašaca položenih u njih tijekom razdoblja razvoja.

Ugrožena je većina voćaka. Ako problem postane vrlo neugodan, prskajte insekticidom na bazi derisa ili piretrina.

Žuti grožđani moljac

Vinovu lozu napadaju dvije generacije crvenkastih gusjenica crnih glava, dugih oko 1 cm, koje polaže žuti grožđani moljac. Prva generacija proždire dijelove cvjetova, a ostatak iskorištava za izradu svilenkastog gnijezda. Druga proždire plodove koji postaju ljubičastosmeđi, venu i trule.

Napada vinovu lozu. Prskajte organskim insekticidom koji sadrži piretrin ili rotenon.

Ljeskotoč

Svaki zaraženi lješnjak probušen je malom rupom širine 1-2 mm, a ljuska je prazna. Uzročnik je ljeskotoč koji u mladi plod polaže jaje. Ličinka se hrani mesom lješnjaka, a ljuska postaje sve tvrđa. Izlazi iz ploda kako bi se razvila u kukuljicu i to tako da probuši ljusku i padne na tlo.

Insekticidi su neučinkoviti zbog tvrdih ljuski lješnjaka. No budući da se ličinke razvijaju u kukuljice u tlu, i to na dubini od samo nekoliko centimetara, dubokim prekopavanjem oko baze zaraženog stabla zakopati ćete ih dublje i uništiti.

Foto: Andi_Munich/Pixabay