Gljivične bolesti češnjaka – najvažniji je plodored

Sve biljne vrste koje uzgajamo su podložne napadima raznih bolesti pa tako i češnjak. Najčešće ga napadaju gljivice iz rodova: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium.

Kod nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko – tipovi. Sadnim materijalom lukovičastog povrća se mogu prenijeti različiti mikroorganizmi i to uglavnom gljivični uzročnici bolesti pa treba biti oprezan prilikom izbora glavica za reprodukciju. Na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi stoje duže u skladištu. Kod bolesti važno je prepoznati simptome i u pravo vrijeme krenuti sa zaštitom.

Proljetni češnjak: Kada i kako se sadi

Najčešće bolesti koje se javljaju na češnjaku

Na češnjaku se mogu pojaviti tri vrste truleži: siva, bijela i suha te plamenjača i hrđa. 

Siva trulež

Sivu trulež izazivaju gljive iz roda Botrytis koja se javlja tijekom vlažnih godina. Gljive iz ovoga roda se razvijaju u širokom temperaturnom rasponu iako one nisu ograničavajući čimbenik razvoja. Simptomi su najčešće vodenaste pjege na listovima i trulež gornjeg dijela lukovica. Zaraženi biljni dijelovi su prekriveni sporama gljiva koji čine gustu sivu prevlaku. Za suzbijanje ove bolesti kod nas nije dozvoljen ni jedan fungicid.

Češnjak kralj vrta i voćnjaka - štiti od štetnika i bolesti

Bijela trulež

Bijelu trulež izazivaju gljivice iz roda Scelortium i to je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća koja najčešće napda češnjak. Prvi znak zaraze je žućenje listova na nadzemnim organima. Zaraženo lišće ubrzo krene odumirati od vrha prema dolje i postaje suho i smeđe. Na podzemnim organima je vidljiv razvoj bijele prevlake odnosno micelij gljiva i to na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem. Bolest se širi kada su temperature tla između 15 i 20°C, a iznad 25°C zaraza nestaje. Za suzbijanje je dozvoljeno sredstvo Folicur EW 250.

Suha trulež

Bolest suhu trulež izazivaju gljive iz roda Fusarium koja na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Na lišću također nastaju promjene poput žućenja, venuća i sušenja, a trulež se nastavlja i tijekom skladištenja. Zbog globalnih klimatskih promjena sve je značajniji porast oboljelih biljaka. Za suzbijanje ove bolesti kod nas nije dozvoljen ni jedan fungicid.

Žućenje listova luka - ovoj pojavi pogoduje vrijeme

Plamenjača 

Plamenjača je bolest čiji je uzročnik Peronospora, a njezini simptomi se lako prepoznaju. Biljke iz zaraženih češnjeva mogu propasti već u početnim stadijima razvoja ili zaostati u rastu, a listovi se savijaju i postaju klorotični. Kada su vlažni uvjeti, cijeli listovi bivaju presvučeni sivoljubičastom prevlakom sporonosnih organa. Kod sekundarne zaraze na listovima nastaju malene svijetlo žute pjege koje u povoljnim vremenskim uvjetima postaju sve veće, a u uvjetima visoke vlage su presvučene prevlakom sporonosnih organa. Ono što treba naglasiti je to da se u uvjetima suše ne razvija prevlaka, a tkivo unutar pjege nektotizira i nasele ga saprofitne gljive zbog čega poprima crnu boju. Lukovice zaražene ovom gljivom lako trunu i teško se skladište. Za suzbijanje na češnjaku su dozvoljena sredstva Acrobat, Dithane, Neoram, Zaftra AZT, Ortiva, Quadris, Ridomil Gold, Tazer i Zakeo.

Hrđa

Hrđu izazivaju gljive iz rodova Puccinia, a simptome je lako prepoznati. Na listovima nastaju okruglasti do izduženi žutosmeđi sorusi koji krajem vegetacije promijene boju u tamnosmeđu. Tijekom jakih zaraza može doći do sušenja lišća, glavice su osjetno manje, a neke čak i istrunu. Ova bolest se održava na zaraženim biljnim ostacima pa je važno njihovo uništavanje. Za suzbijanje su dozvoljena sredstva: Folicur, Nativo, Ortiva, Luna Experience, Zakeo, Zaftra AZT i Custodia. 

Plamenjača luka: Travanj je pogodan mjesec za pojavu parazita

Najvažnija mjera zaštite je plodored

Važno je prilikom određivanja optimalnih rokova zaštite pratiti količinu i raspored oborina, temperaturu kao i relativnu vlagu zraka i zadržavanje vlage na nadzemnim organima. Najvažnija mjera je poštivanje plodoreda od 4 godine. Treba uzgajati otporne sorte i čuvati sadni materijal u optimalnim uvjetima. Kod zaštite preporuča se koristiti i fungicide koji istovremeno djeluju na dvije bolesti.