• Parazit na luku
  • 18.04.2019. 09:00

Plamenjača luka: Travanj je pogodan mjesec za pojavu parazita

Parazit se u usjevu vrlo brzo širi i za kratko vrijeme zahvaća sve biljke. Kao kod kornišona, bolesne biljke izgledaju kao da su spaljene vatrom i zbog toga se bolest i naziva plamenjača.

Foto: Depositphotos/samael334.gmail.com
  • 1.943
  • 133
  • 0

Plamenjaču luka uzrokuje gljivica Peronospora destructor. Prvi simptomi ove bolesti mogu se očekivati u ovom mjesecu, a svi uvjeti za njenu pojavu su već ostvareni. Najčešće se prvi simptomi javljaju u travnju pa sve do početka svibnja na biljkama koje se razvijaju iz zaraženih glavica luka. Tu govorimo o sistemičnim simptomima dok lokalni nastaju od sekundarnih zaraza ovim patogenom.

Plamenjača luka rašireno je oboljenje u svijetu i kod nas. Kao i ostale plamenjače, stvara značajne ekonomske štete u proizvodnji. Patogen je najštetniji u vlažnijim područjima uzgoja luka, kao što su nizine i blizine rijeka, bara, potoka i slično. U proizvodnji su zabilježeni gubici i do 80%.

Manifestacija zaraze

Listovi koji bivaju zaraženi propadaju, a glavice nedovoljno sazrijevaju. Tijekom zime one se teže čuvaju. Plamenjačom može biti zaražena glavica luka, zbog čega dolazi do truleži i propadanja tijekom skladištenja.

Tijekom sistematične zaraze biljke su kržljave, dobivaju znakove kloroze te se savijaju prema dolje. Na lišću se obrazuje dlakava presvlaka sive boje. Ta presvlaka je sastavljena od spleta sporonosnih organa gljivice. Na mjestu te infekcije lisno tkivo nekrotizira. Time nastaju pjege koje se šire prema osnovi listova. Blijedim pjegama počinju lokalne zaraze i one bivaju različite veličine. Lišće vene i izumire.

Lukov listojed - mala ličinka, veliki štetnik

Parazit se u usjevu vrlo brzo širi i za kratko vrijeme zahvaća sve biljke. Kao kod kornišona, bolesne biljke izgledaju kao da su spaljene vatrom i zbog toga se bolest i naziva plamenjača.

Razvoj gljivice

Ova gljivica prezimljava kao micelij u zaraženim glavicama, a ponekad i u oosporama. One se na biljnim ostacima mogu zadržati i do pet godina. Iz oboljelih lukovica u proljeće se razvija nova biljka. Micelij nastavlja svoj razvoj i širi se u međustanične prostore novoformiranih biljnih organa. Time se ostvaruje sistemična zaraza. Tijekom vegetacije nastaje više generacija parazita. Oospore nastaju u nekrotiziranom tkivu i one dolaze u zemljište u oboljelom lišću.

Mjere zaštite

Osnovna preventivna mjera za bilo kakve bolesti je koristiti zdrav sjemenski materijal, tj. lukovice. Naravno, ne smije se izostaviti ni plodored, te se on mora primjenjivati 3-4 godine. Zaražene biljke se moraju spaljivati ili zaoravati.

Luk je potrebno saditi na osvijetljenim i provjetrenim površinama. Zemljište mora biti rahlo i propusno. Treba izbjegavati gustu sjetvu i obilne prihrane dušičnim gnojivima. Kod suficita makroelemenata dolazi do lakšeg oboljevanja. Treba izbjegavati uzgoj uz riječne tokove, potoke, barna područja. Glinovita zemljišta su pogodna za razvoj ove gljivice jer su manje propusna.

Dođe li do zaraze, a i preventivno, treba koristiti fungicide na bazi bakra, metalaksila (ako nije riječ o mladom luku za konzumaciju jer ova sredstva imaju najčešće dugu karencu), mankozeba, cineba i propineba.

Dobri rezultati se ostvaruju preventivnom zaštitom fungicidima Aliette Flash ili Infinitom.


Povezana biljna vrsta

Luk

Luk

Sinonim: Crveni luk | Engleski naziv: Onion | Latinski naziv: Allium cepa L.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba.... Pročitaj više »

Tagovi

April Luk Plemenjača Povrće Mjere zaštite Pljemenjača luka Bolesti


Autor

Bekir Dolić

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi