• Češnjak
  • 21.02.2020. 18:00

Proljetni češnjak: Kada i kako se sadi

Optimalne temperature za rast češnjaka su od 17 do 20°C, a sadi se najčešće u ožujku, čim to vremenski uvjeti dopuštaju.

Foto: Depositphotos/Premuda
  • 1.046
  • 88
  • 0

Češnjak (Allium sativum L.) se ubraja u najstarije povrtarske kulture, poznat je više od 4.000 godina, a od davnina se zna za njegove ljekovite osobine.

Može se sijati u proljeće ili u jesen, a proljetni se razlikuje od jesenskog po veličini lukovica i broju češnjeva u njima. Naime, on ima manju glavicu s više sitnijih češnjeva za razliku od jesenskog koji ima veću glavicu i manji broj krupnijih češnjeva, ali proljetne glavice traju duže, čvršće su i bogatije eteričnim uljima. Oba se uzgajaju na sličan način, a zajednička im je agrotehnika i to da ne vole kisela tla.  

Češnjak posađen u proljeće je zdraviji i manje se kvari

Dobro podnosi niske temperature, a optimalne za rast su od 17 do 20°C

Češnjak je kultura koja vrlo dobro podnosi niske temperature pa u kontinentalnim područjima ne strada čak ni tijekom zime. Niče na temperaturi od 3 do 5°C, a razvijena biljka je otporna na niske temperature čak i do -30°C. Optimalna temperatura za rast je od 17 do 20°C, a u fazi zriobe lukovice potrebne su temperature od 25 do 30°C.

Pri visokim temperaturama, kada se zakasni sa sadnjom u proljeće dolazi do produljenja vegetacije i stvaranja sitnih glavica koje imaju manju tržišnu vrijednost. Zbog toga češnjevi moraju biti izloženi nižim temperaturama tijekom različitog vremenskog razdoblja kako bi formirali lukovicu.

Ne voli teška i kisela tla ni mjesta bez dovoljno svjetlosti

Češnjak uspijeva na dubokim i propusnim tlima koja su bogata organskom tvari i humusom. Nikako mu ne odgovaraju teška i kisela tla, a ne podnosi ni sjenu pa se preporuča za njegovu sadnju odabrati mjesto s puno svjetla.

Na istoj parceli se sadi nakon tri do četiri godine, dok se jesenski sadi u listopadu, proljetni je preporuka saditi u ožujku odnosno što prije to vremenski uvjeti dozvole. Čak i stručnjaci napominju da je bolja što ranija sadnja. Dobre predkulture za češnjak su rajčica, paprika, kupus, grah, krastavac, strne žitarice i dr.

Pravilan uzgoj češnjaka na otvorenom

Prije sadnje treba odvojiti češnjeve i saditi one krupnije

Češnjevi se prije sadnje odvajaju od glavice i koriste se oni krupniji. Sadnja se obavlja mehanizirinao sadilicama ili ručno na manjim površinama. Prije sadnje češnjeve je potrebno dezinficirati.  Za dezinfekciju je potrebno pripremiti otopinu pepela i vode u odnosu 1:5. U ovoj otopini češnjevi se drže 2h.

Razmak redova prilikom sadnje je 30 cm, a razmak između češnjeva u redu je od 10 do 12 cm ili gušće ako će se razrjeđivati. Za proljetnu sjetvu češnjak se sadi na dubinu od 2 do 3 cm. Za 1 ha proljetne proizvodnje potrebno je oko 750 do 800 kg češnjeva dok je za jesensku sadnju potrebno nešto više, a on se i dublje sadi.

Ima velike zahtijeve prema hranivima

Češnjak ne podnosi česta okopavanja već samo plijevljenje i prihranjivanje dušičnim gnojivima. Za proljetni uzgoj poželjno je tijekom jesenske obrade unijeti organska hraniva, a tada se mogu unijeti i mineralna.

Osim dodavanja stajskog gnojiva preporučuje se srednje plodna tla pognojiti sa oko 600 do 800 kg NPK gnojiva u omjeru 7:14:21. U proljeće se vrši prihrana i to u fazi 3 lista sa 100 do 150 kg KAN-a. U slučaju sušnog proljeća potrebno je i višekratno navodnjavanje, a u fazi poslije sadnje u periodu intenzivnog rasta listova i pri formiranju lukovica, češnjak ima izrazite zahtjeve prema vodi.

Najčešće bolesti i štetnici 

Tijekom uzgoja najopasnije bolesti su siva i bijela trulež i to tijekom svih faza vegetacije, a osim te dvije bolesti javlja se još i plamenjača i hrđa luka.

Od štetnika najveće štete rade češnjakove muhe, iz čijih jaja se izlegu ličinke i u samom prijelazu s glavice na stabljiku tj. u zoni korijenovog vrata ubušuju se i hraneći prave štetu. Preporuka je u nasad staviti ljepljive ploče zbog monitoringa štetnika te ukoliko je potrebno primijeniti biološke ili kemijske mjere suzbijanja.

Vadi se kada lišće požuti, a stabljika polegne

Češnjak posađen u proljeće se najčešće vadi u kolovozu i to kada lišće požuti, a stabljika polegne. Nakon vađenja potrebno ga je skladištiti na prozračno mjesto zaštićeno od sunca. Preporuča se čuvati češnjak pri temperaturi od 1 do 2°C i relativnoj vlazi zraka od 70 do 75%, uz češće provjetravanje skladišnog prostora. Prinosi češnjaka proizvedenog proljetnom sadnjom su od 5 do 8 t/ha, dok jesenska sadnja daje nešto veće prinose.


Tagovi

Sadnja češnjaka Proljetna sadnja češnjaka Povrće


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.