Glodavci i kako ih se riješiti - od njive do pčelinjaka

Jesen je vrijeme kada ratarske usjeve, ali i povrće i pčelinjake, napadaju glodavci. Pogoduje im topla jesen, kao što je ova, ali i blaga zima. Osim na poljima, štete prave i u skladištima. Jedu i zagađuju hranu, ali su ujedno i prenositelji zaraznih bolesti - čak njih 30. S obzirom na to da se razmnožavaju tolikom brzinom da jedan par godišnje može dati i do 15.000 potomaka, ovaj problem moramo shvatiti ozbiljno i preventivno i na vrijeme ga rješavati.

Glodavci na njivama

Tijekom jeseni na tek posijanu ozimu pšenicu ili ječam, glodavci se naseljavaju sa svojih dotadašnjih staništa. U početku se hrane posijanim i klijalim sjemenom da bi kasnije, nakon nicanja biljaka, oštetili nadzemne i podzemne dijelove, stvarajući takozvane oaze praznih mjesta. Primijeti li se preko 10 aktivnih rupa po hektaru, neophodno je izvršiti suzbijanje. Glodavci prave štetu na velikim površinama, a ona može biti tolika, da se ne može ni izmjeriti.

Jedan od glodavaca koji pravi najviše problema je - poljski miš. Aktivan je tijekom cijeele godine, a tijekom nje se razmnožava od dva do četiri puta. Hrani se zrnjem bilja, koje raste u njegovoj okolini, praveći često i manje zalihe hrane, klijalim sjemenom, zelenim i sočnim dijelovima bilja. Najveću štetu pravi na tek zasijanim njivama skupljajući posijano sjeme i odnoseći ga u svoju jazbinu, tako da potpuno očisti od sjemena površine u blizini jazbine. Štete nanosi i žitaricama u periodu mliječne zrelosti do zrenja - na strništima, kukuruzu i suncokretu, a također i sirku, prosu i sjemenskoj lucerni.

Glodavci u povrtnjaku

Glodavac koji pravi najviše problema povrćarima je voluharica.

Poljska voluharica se koti 3-4 puta godišnje, a u jednom leglu može imati 4-8 mladunaca. Ako je aktivno više rupa po kvadratnom metru, tada se to smatra njihovom visokom brojnošću. Preferira sočniju biljnu hranu, a manje zrnastu. Posebice joj odgovara korjenasto i gomoljasto povrće. 

Vodena voluharica jede isključivo biljnu hranu. Od povrća najčešće uništava repu, ciklu, mrkvu, peršin, celer, razne vrste kupusnjača i salatu, nagrizanjem i uništavanjem njihovih podzemnih organa. Simptomi napada voluharice uočavaju se ako povrće vene bez vidljivih vanjskih znakova napada. 

Glodavci u voćnjaku

Iako jesenska gnojidba voćnjaka povećava razinu humusa u zemljištu i pospješuje vegetaciju, odnosno rast i razvoj plodova, drvne i lisne mase tijekom proljeća, stajnjak u jesen može privući glodavce, koji najčešće u nedostatku hrane traže neprobavljena sjemenca ili druge hranjive tvari u izmetu stoke. Nažalost, tu se nekad ne zaustavljaju, pa se događa da oštete korijen i stablo sadnica voćki.

Stajnjak u jesen izaziva glodavce

Glodavci u pčelinjaku

Dolaskom hladnijih dana glodavci traže sklonište u kojem će provesti zimu. Košnica je topla i puna hrane, pa tako predstavlja idealno sklonište za zimu. Od svih glodavaca, miševi i rovčice mogu predstavljati najveći problem u pčelarstvu. Naime, oni ulaskom u košnicu grizu saće, jedu med, ali i pčele te prave gnijezdo. Često se događa i da šteta koju glodavci u košnici naprave, bude neopravljiva pa i da ugine cijela pčelinja zajednica.

Kako obraniti košnicu od glodavaca, saznajte ovdje.

Metode za hvatanje i regulaciju populacije glodavaca

Metode za hvatanje i regulaciju brojnosti glodavaca su:

• mehaničke metode (mišolovke, ljepljive ploče, ljepilo za miševe, upotreba vode - ruska bačva);
• fizičke metode (primjena električne energije, ultra zvuka, topline); 
• biološke metode (prirodni neprijatelji, štakor, primjena mikoorganizama);
• kemijske metode (primjena rodenticida, primjena repelenata, primjena homosterilanata).

Noviji način suzbijanja, a spada u ekološki pristup suzbijanja glodavaca, je upotreba ljepljivih ploča za miševe - ne sadrži nikakve kemijske otrove. Omogućava jednostavno suzbijanje miševa u kućanstvu, kao i u javnoj i komunalnoj higijeni. Visoka kvaliteta ljepila, kao i intenzivna žuta boja, privlače i hvataju miševe, štakore, ali i ostale gmižuće i leteće insekte.