• Glodavci
  • 09.12.2017. 13:30

Poljski miš voli ozime usjeve

Poljski miš je aktivan tijekom cijele godine, a tijekom nje se razmnožava od dva do četiri puta. Najveću štetu pravi na tek zasijanim njivama.

Foto: U.S. Geological Survey / Flickr
  • 865
  • 73
  • 0

Trenutni vremenski uvjeti, kao i blaga zima, odgovaraju glodavcima koji mogu oštetiti ozima žita, krmno bilje, ali i voće. Jedan od onih koji pravi najviše problema je - poljski miš (Apodemus spp.).

Ovaj glodavac je dug od 10 cm do 11 cm, a slična mu je i dužina repa. Krzno mu je sivo-crvene boje, a stomak je bijel. Živi u gnijezdu, koje pravi u podzemnim jazbinama. One najčešće imaju jedan do dva ulaza.

Poljski miš pravi značajne štete

Poljski miš je aktivan tijekom cijele godine, a tijekom nje se razmnožava od dva do četiri puta. Na svijet donosi najmanje tri, a najviše sedam mladunaca.

"Hrani se zrnevljem bilja, koje raste u njegovoj okolini, praveći često i manje zalihe hrane, proklijalim sjemenom, zelenim i sočnim dijelovima bilja. Najveću štetu pravi na tek zasijanim njivama skupljajući posijano sjeme i odnoseći ga u svoju jazbinu, tako da potpuno očisti od sjemena površine u blizini jazbine", objašnjava dipl.ing. Nenad Ilić.

Štete nanosi i žitaricama u razdoblju mliječne zrelosti do zrenja - na strninama, kukuruzu i suncokretu, a također i sirku, prosu i sjemenskoj lucerni.

Zaštita od poljskog miša

Kako bi se smanjila šteta koju izaziva ovaj glodavac, potrebno je obaviti preventivnu zaštitu još prije sjetve, posebno ako utvrdite preko 50 aktivnih rupa po hektaru. To podrazumijeva: intenzivnu agrotehniku, pravovremenu sjetvu i žetvu, zaoravanje žetvenih ostataka, preoravanje, prostornu izolaciju od postojećih žarišta i stalnu brigu o prirodnim neprijateljima ovih štetnika.

Korektivno suzbijanje predstavlja direktnu (kemijsku) zaštitu i radi se za vrijeme nicanja ili odmah po nicanju usjeva. Potrebno je utvrditi da li su rupe aktivne.

"Kada je pronađemo, odmah je i zatrpamo. Ako je otvorena, kada dođemo nakon par dana, to znači da je miš koristi i da je to put do njegovog gnijezda. Tada treba u rupu staviti mamac na bazi cink fosfida, bromadiolona i slično u propisanoj dozi i rupu obavezno zatrpati, kako preparat ne bi došao u dodir sa životinjama kojima nije namijenjen. Nakon par dana obići polje, utvrditi stanje rupa i u slučaju potrebe ponoviti postupak, a u slučaju nalaženja uginulih životinja, njih treba odstraniti", savjetuje Ilić.

Foto: U.S. Geological Survey / Flickr


Autorica

Aleksandra Kekić

Aleksandra Kekić

Urednica portala, diplomirana novinarka i ljubiteljica prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi