• Zaštita voćnjaka
  • 30.11.2015. 11:30

Kako zimi voćnjak zaštititi od glodavaca?

Miševi i zečevi su posebno štetni za mlade voćnjake, jer su nježne sadnice često jedina hrana do koje mogu doći tokom hladne zime. Posebno vole nasade jabuke, kruške, višnje.

Foto: depositphotos.com
  • 2.624
  • 213
  • 0

Svake godine u našim voćnjacima veliku štetu izazivaju glodavci (miševi i voluharice) i zečevi. Oštećenja koja prave često dovode do slabljena pa i sušenja voćaka. Miševi i zečevi su posebno štetni za mlade voćnjake, jer su nježne sadnice često jedina hrana do koje mogu doći tokom hladne zime. Posebno vole nasade jabuke, kruške, višnje.

Najveće štete nastaju krajem zime u periodu veljače i ožujka. Veoma je važno održavanje higijene voćnjaka, ukloniti sve u što se mogu zavući sitni glodavci i tu napraviti svoje sklonište, voćnjak redovito kositi i ukloniti grane nakon rezidbe. Miševi prave svoja skloništa u gomilama pokošene trave koja nije uklonjena iz voćnjaka, u gomilama gnojiv, sloju malča i svemu što može poslužiti kao sklonište. Iz porodice miševa najčešće se susreću: poljski prugasti miš (Apodemus agrarius), žutogrli miš (Apodemus flavicollis), mali šumski miš (Apodemus sylvaticus) i kućni miš (Mus musculus).

Pregled voćnjaka na prisutnost miševa

Tokom jeseni i proljeća potrebno je redovito obilaziti voćnjak i vršiti pregled aktivnih rupa te pratiti tragove aktivnosti miševa (brojnost rupa, pojava hodnika na površini, prisustvo izmeta, jesu li zapažena oštećenja na stablima voćaka). Ocjena opasnosti od miševa vrši se na osnovu broja aktivnih rupa, a koje određujemo na taj način što sve prisutne rupe na ispitivanoj površini zatrpamo i idućeg dana provjeravamo broj otvorenih, odnosno aktivnih rupa. Ako broj aktivnih rupa tokom jeseni na 100 m2 iznosi 10, napad je slab, 10-20 srednje jak, preko 20 jak napad. U proljetnom pregledu, odnosno od polovine veljače do polovine ožujka, kao slab napad ocjenjuje se prisustvo dvije aktivne rupe, kao srednji do pet rupa, a iznad pet aktivnih rupa kao jak napad.

Voluharice se hrane korijenjem u zemlji i korom debla. Vrlo se često tek u proljeće utvrdi da su se sadnice osušile jer su im voluharice izgrizle korijen. Razlikuju se poljska voluharica (Microtus arvalis) i vodena voluharica (Arvicola terrestris). Poljska voluharica je nešto manja, ne sakuplja hranu, aktivna je tokom cijele godine i izuzetno plodna. Najčešće štetu pričinjava glodanjem kore debla neposredno iznad površine zemlje. Vodena voluharica sakuplja hranu i najčešće pravi štetu u proljeće kada se hrani korijenom mladih voćaka.

Divlji zec (Lepus europaeus) je izuzetno opasna štetočina u mladim nasadima gdje čini velike štete, a posebno u nasadima jabuke. Štete pričinjava glodanjem kore mladih voćaka. Aktivan je već tokom jeseni, nakon opadanja lišća. Nakon što padne snijeg i nestane druge hrane, mladi voćnjak mu postaje siguran izvor hrane. Tokom zime, kada je veliki snijeg i kada se uhvatila pokorica, zec može dohvatiti i niže grane i u potpunosti ih ogoliti. Oštećenja od zeca se prepoznaju po tome što su glatka, a ako su ošećenja hrapava, štetu je pričinila srna.

Štete na sadnicama voćaka

Najčešće su napadnute mlade sadnice zbog svoje sočnosti. One mogu biti izgrižene samo sa jedne strane ili oštećenja mogu biti prstenasta, što je mnogo opasnije. Prstenastim oštećenjem narušava se transport hranjivih tvari i sadnica se suši. Sadnica može biti izgrižena ispod spojnog mjesta i tada nema mogućnosti oporavka. Kod oštećenja iznad spojnog mjesta, u ovisnosti od stupnja oštećenja, treba pristupiti kalemljenju na most, saniranju rane ili uklanjanju stabla ispod mjesta oštećenja.

Sanacija nastalih oštećenja

Obično sitni glodavci izgrizaju koru na jednoj strani debla. Ovo nije tako opasno kao kada izgrizu koru u formi prstena. Kao rezultat kružnog oštećenja kore debla, nastaje poremećaj u transportu tvari i stablo se suši. Jedini način da bi se takvo stablo spasilo je kalemljenje na most. Za liječenje manjih oštećenja može se koristit voćarski vosak, fitobalzami ili hladni pripravak od lipove kore. Ovaj pripravak se priprema u proljeće. Uzme se lipova kora i prelije ključalom vodom, ostavi 30 do 40 minuta. Time se premaže rana, koja se zatim uveže debelim papirom i užetom. Pakovanje ostaje mjesec do dva, odnosno dok rana ne zacijeli. Liječiti se oštećena kora može i pomoću plastične folije u obliku zavoja. Njihova glavna prednost je što dobro provode sunčevu svijetlost i toplinu i tako stvaraju povoljan ambijent za zarastanje rana.

Zaštita od štetočina

Stalno praćenje aktivnosti glodavaca i zečeva je naša obaveza u cilju zaštite voćnjaka i postizanja dobrog uroda. Brojne su mjere koje možemo koristiti u cilju suzbijanja ovih štetočina: preventivne, mehaničke, biološke, kemijske mjere. Mjere zaštite trebaju biti stalna aktivnost u voćnjaku.

Ograđivanje voćnjaka

Kao zaštitu od zeca potrebno je voćnjak ograditi. Prilikom podizanja ograde mrežu treba ukopati najmanje 30 cm, a visina mreže treba biti do 150 cm. Svako pojedinačno stablo može se zaštiti zamotavanjem različitim materijalima kao što su kukuruzovina, slama, papir, mrežice. Nedostatak prirodnih materijala je, iako pružaju zaštitu od zeca, u njih se mogu naseliti miševi i voluharice. Bolji su izbor mrežice koje se mogu kupiti kao namjenske ili koristiti građevinsku mrežicu.

Krečenje stabala i brojni drugi premazi

Krečenje stabala se pokazalo kao učinkovito protiv zeca (kora je gorka od kreča). Protiv zečeva se koriste i razne repelentne tvari koje svojim mirisom odbijaju. U tu svrhu se može koristiti užegla svinjska mast ili ovčji loj, a još je bolji efekat ako se rastopljena mast pomiješa sa ribljim brašnom ili ribljim uljem jer je miris ribe za zečeve vrlo odbojan. Najbolje je zaštitne mrežice premazati ovom smjesom, jer mast može ugušiti sadnicu i pupoljke i dovesti do njenog sušenja. Krv životinja je još jedna tvar koja odbija zečeve. Najbolje je krpe namočene u krv omotati oko prutova koji se rasporede po voćnjaku ili se tako zamotaju grančice koje zavežemo da vise sa stabla. Ukoliko se mali krugovi kartona obojeni u crno ili slični predmeti, koji su lagani da ih može vjetar pomjerati, objese o grane, plaše zečeve. Oni su veoma oprezni i plaši ih i najmanji pokret crnih predmeta. Korisno je stabla premazati kravljom balegom.

Ostale mjere

Kao zaštita od zečeva i miševa mogu se koristiti i grane crnogorice, a one su se dobro pokazale i kao zaštita od drvenara. U manjim zasadima tokom zime je dobro ugaziti snijeg oko sadnica, što miševima onemogućava kretanje kroz snijeg.

U voćnjaku je dobro postaviti visoke "T" stupove koje sove i druge ptice grabljivice mogu koristiti kao promatračnice prilikom lova. Lisice, ježevi, psi i mačke su također naši saveznici u zaštiti voćnjaka. Tokom zime se mogu formirati i "eko koridori". To su namjenska mjesta na kojima ostavljamo hranu za divlje životinje i potrebno je da su takva hranilišta udaljena od voćnjaka.

Kao prirodni repelenti mogu poslužiti i biljke. Voluharice odbijaju kockavice (rod Fritillaria), mlječike (rod Euphorbia), kokotac, pasiji nokat, lupine, narcis, pelin. Voluharice, krtice, miševi su vrlo osjetljivi na miris bazge pa se u svrhu zaštite voćnjaka može pripremiti preparat od bazge. Lišćem i grančicama zove napunimo ¾ posude, prelijemo vodom do vrha posude i ostavimo nekoliko dana. Nakon toga tekućinu procijedimo i razblažimo 5 do 10 puta. Ovim preparatom zaliti mjesta gdje su glodavci primijećeni i njihove rupe u koje je dobro staviti i svježe lišće i grančice bazge. U rupe se može staviti i lišće oraha, a ni miris bijelog luka ne odgovara glodavcima. Dovoljno je prepoloviti češanj bijelog luka i utisnuti ga u zemlju. Redovito se mora ponavljati postupak zbog truljenja. Može se i posaditi ukrasni bijeli luk Allium schoenoprasum. Koristan je i ricinus, čija jedna biljka pruža zaštitu na 10m2 od glodavaca, a dobro se pokazala i smjesa gline i divizime u odnosu 1:1.

Foto: depositphotos.com; fotomy


Tagovi

Krv životinja Zaštita od štetočina Pregled voćnjaka Voluharice Divlji zec Voćarski vosak Kalemljenje Miševi


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi