Jedino rješenje u obrani protiv glodavaca je duboko zaoravanje stajnjaka u zemljištu.
Iako jesenska gnojidba voćnjaka povećava razinu humusa u zemljištu i pospješuje vegetaciju, odnosno rast i razvoj plodova, drvne i lisne mase tiijekom proljeća, stajnjak u jesen može izazvati i glodavce, koji najčešće u nedostatku hrane traže sjeme ili druge hranjive tvari u izmetu stoke. Nažalost, tu se nekad ne zaustavljaju, pa se događa da oštete korijen i stablo sadnica voćki.
Stručnjakinja za voćarstvo, Biljana Milosavljević kaže je jedino rješenje u obrani protiv glodavaca duboko zaoravanje stajnjaka u zemljištu:
"Dobro je unositi stajnjak, naročito u jesen, ali jedina preventivna mjera je da se duboko zaore u zemljištu, da bi se napravio rastresit sloj, odnosno zračni režim za mikroorganizme koji ostaju u stajnjaku ili kada se primjete glodavci, da se postave klopke".
Da li će se glodavci pojaviti ovisi najčešće od sastava i vrste stajnjaka, da li je to goveđi, ovčiji, svinjski ili kokošji koji je najjači. Također, ovisi i od toga koliko se stajnjaka unosi, koliko često; da li se unosi svake godine ili svake treće, zatim od karakteristika zemljišta; kiselosti, bogatstva humusom i slično.
"Najbolji stajnjak za svako voće je kravlje, on je najboljeg sastava i s njim je najmanja opasnost za glodavce u svakom slučaju", ocjenjuje Milosavljevićeva.
Dok glodavci, poput dugorepog miša, oštećuju korijen i koru ispod površine, što dovodi do toga da stabla u proljeće imaju sitno lišće ili se jednostavno čitava biljka osuši, dubokim zaoravanjem stajnjaka najučinkovitije se unose kalijeva, fosforna i kompleksna gnojiva, s ostalim hranjivim sastojcima u dublje slojeve zemljišta i samim tim bivaju nedostupnija glodavcima, nego kada su na površini zemljišta. Čak i tada treba voditi računa da je za mlado voće potrebno manje stajnjaka, nego za ono koje je u punom rodu. S druge strane, mnogi voćari pribjegavaju i umjetnim gnojivima.
"Neko stavlja stajsko, neko umjetno gnojivo neko i jedno i drugo, ali ne treba pretjerivati. Kada se u jesen stave, na primjer, oba tipa gnojiva, voćka može u proljeće krenuti rano s vegetacijom. Tada dolazi do pucanja grana i grančica, pa to može biti jedna od opasnosti", napominje Milosavljevićeva.
Ako se ipak odluče za umjetna gnojiva, poljoprivrednici trebaju imati na umu da u ovom razdoblju trebaju koristiti mineralna gnojiva, koja u sebi ne sadrže ili imaju mali postota dušika, dok je sadržaj kalija i fosfora povećan.
"Prema mom mišjenju, najbolja je gnojidba, naročito stajnjakom, u jesen, dok je u proljeće potrebno napraviti samo prihranu. Ukoliko se pojave glodavci, dovoljno je duboko zaorati stajnjak i ne brinuti", zaključuje Biljana Milosavljević.
Foto: Seaq68 / Pixabay, Julijana Kuzmić
Autorica