Što se u veljači radi u vrtu?

Nakon još jedne čudne zime, bez većeg snijega i dugotrajnih debljih minusa, stiže proljeće. Tko zna što ono donosi, no kako god, za njega se treba pripremiti. Sigurna sam da sve ljubitelje hobi vrtlarstva ozbiljno svrbe prsti u ovo doba godine kada se zahuktavaju radovi u vrtovima, voćnjacima, vinogradima. Ali i one koji će zbog pandemije koronavirusa to tek postati. 

U slučaju da poput mene niste obavili jesensku obradu, ovo ćete proljeće imati više posla. Osim ako se niste odlučili za "vrt bez motike" i zaštitu usjeva tako što ćete poštedjeti većini nepoželjne "korove". Sjetite se, među njima su i biljke zaštitnice koje vrijedi imati u svojoj baščici. 

Kako god da bilo, prva radnja koju trebamo obaviti u veljači je - provjeriti sjeme i nabaviti ono koje nedostaje. Većina onoga koje vam je ostalo prošle godine je još uvijek dobro, a njegovu klijavost jednostavno je provjeriti. Uzmite deset sjemenki, namočite ih u posudi, u malo vode ili u papirnatoj maramici koju ćete zatvoriti u plastičnu vrećicu. Stavite namočene sjemenke na toplo mjesto i provjerite za tjedan dana koliko ih proklijalo. Ako ih je klice pustilo 2 od 10, znači da je klijavost 20% što baš i nije dobro. U tom slučaju posijte sjemenke gušće nego što bi trebalo ili jednostavno kupite svježe sjeme. Organizirajte ga prema datumu sjetve, to će vam uvelike olakšati posao.

U ovom razdoblju možete staviti krumpir, ali i batat na naklijavanje. 

Provjerite i vrtni alat. Njegova je čistoća važna kako ne biste prenijeli korove i biljne bolesti, a time ga štitimo i od hrđe te produljujemo vijek trajanja.

Isplanirajte vrt jer je jako važno koje kulture saditi jednu uz drugu - dobrosusjedski odnosi puno znače, na koje mjesto ih posaditi, kako ih zaštititi od bolesti i štetnika drugim biljem. 

I dok ste sve ovo napravili, vani će se izvremeniti. 

Vanjski radovi

Prvo uklonite naneseno granje i lišće. Ako niste jesenas, vrijeme je da orežete grmove ljekovitog bilja i bobičastog voća te cvijeća. Maknite zaostale prošlogodišnje uvele i smrznute stabljike rajčice. Ako su ih prošle godine napale bolesti poput plamenjače i(li) pepelnice, uklonite ih iz vrta i spalite. Ostalo (stabiljke paprike, suncokreta, kupusnjača, lozu tikvice i sl.) možete koristiti kao materijal za kompost, ali prije svega - usitnite ih. Ostatke mahuna, graha i graška ne morate micati sa zemlje, ukopajte ih jer sadrže dušik koji će obogatiti tlo. 

S kupusnjača kao što su kelj, raštika, prokulica i druge, uklonite žuto lišće kako biste spriječili širenje pepelnice i sive plijesni. 

U slučaju da ćete imati vrt "k'o po špagi", riješite se neželjenog korova. Ako je tlo prevlažno pa korijen sa sobom vuče previše zemlje, radije pričekajte da se prosuši. 

Pripremite gredice za povrće koje ćete prvo sijati i saditi. U njih ukopajte kompost ili kakvu drugu vrstu gnojiva, prekrijte ih malčem ili agril folijom kako bi se prije zagrijale. Vrijeme je i za podizanje uzdignutih, ali i Hugelkultur gredica. 

Pred kraj veljače, ako vrijeme dopusti i zemlja ne bude prevlažna, možete posaditi crveni i bijeli luk, ali i lukovice cvijeća te posijati bob i grašak. 

Ako zemlja nije smrznuta, ovo je i vrijeme za sadnju bobičastog voća i ukrasnih grmova.

Ovoga mjeseca nabavite ili pak sami pripremite supstrat za presadnice. Želite li što prije imati plodove, već sada možete početi sa sjetvom rasade, iako, za ovu radnju imate vremena i u ožujku, čak i travnju. 

U duge, još uvijek zimske večeri puno čitajte, educirajte se o načinima uzgoja, zaštiti bilja, odlučite se posaditi kakvo novo povrće, cvijet i sl. 

I ne budite nestrpljivi - lijepi, topli i sve duži dani samo što nisu.