• Sjetva boba
  • 13.02.2020. 07:30

Rano proljeće idealno za sjetvu boba - drevnog povrća Mediterana

Bob je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka koja je pala u zaborav. Ovo tradicionalno povrće se ipak polako vraća u prehranu, a najbolje ga je sijati u rano proljeće kako bi se izbjegao napad crne bobove uši.

Foto: Depositphotos/paulmaguire
  • 1.139
  • 136
  • 0

Bob (Vicia faba) je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki, a uzgaj se zbog sjemenki (zrna) i mahuna. Dobro veže dušik pa se uzgaja i za zelenu gnojidbu. Izvorno je afro-azijskog porijekla, a uzgaja se u cijelom svijetu. U prirodi se više ne može naći u divljoj formi, stoga su poznate samo kultivirane vrste. 

Budući da njegov uzgoj seže daleko u prošlost, jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka, a na Mediteranu se koristi u prehrani više od 8.000 godina. U Hrvatskoj je nekada bio značajna mahunarka, ali je tijekom vremena pao u zaborav. Ipak, ovo tradicionalno povrće u našim krajevima se ponovno vraća u prehranu.

Jeste li posijali bob? Veljača je pravo vrijeme!

Bob ima razgranat korijen, stabljika mu je šuplja i zeljasta te visoka od 50 do 100 cm. Cvjetovi su bijele boje s crnim prugama, a biljka je samooplodna. Nakon cvatnje razvijaju se debele mahune duge oko 25 cm, a mogu imati od 4 do 8 zrna, što ovisi o sorti. Tijekom sazrijevanja mahune su prvo mekane, a s vremenom postaju tvrde i mijenjaju boju iz zelene u blijedo zelenu.

Uvjeti uzgoja - izbjegnite crnu bobovu uš

Bob je vrlo otporna i nezahtjevna biljka. Može se sijati i tijekom jeseni u toplijim krajevima, a u hladnijim područjima gdje postoji opasnost od mraza, najbolje ga je posijati u rano proljeće. Rana sjetva je poželjna kako bi se izbjegao napad od crne bobove uši (Aphis fabae). Stoga se u kontinentalnim dijelovima sije već krajem veljače ili početkom ožujka, a u južnijim krajevima i dva tjedna ranije. Jesenska sjetva se obavlja u listopadu.

Tlo u koje se sadi bob mora biti ocjedito i prekopano, a najbolje će rasti na srednje teškim i dobro propusnim tlima čija je pH vrijednost od 7 do 8. Minimalna temperatura koju bob može podnijeti je -6°C. Mjesto za sjetvu treba biti osunčano, ali bob uspijeva i u laganoj polusjeni. Ne podnosi sušu pa ga je za vrijeme sušnih perioda potrebno redovno i obilnije zalijevati.

Mahunarke u vrtu jedne drugima nisu dobri susjedi

Dobri susjedi su mu cvjetača, krastavci, kupus, celer, kukuruz i mrkva, a ne slaže se s lukom i češnjakom koji inhibiraju njegov rast, kao ni s drugim mahunarkama. 

Sjetva boba - osigurajte i potpornje

Njegovo sjeme je dosta krupno, iako postoje razlike u krupnoći ovisno o sorti. Sjetva se može obavljati direktno u tlo što je ujedno i najčešći način. Osim direktne sjetve on se može uzgajati iz presadnica. Takav uzgoj je karakterističan za sjeverna i planinska područja, a na našim prostorima je rijetkost.

Bob se može sijati u kućice ili otvorene manje brazde. Razmak između redova posijanih biljaka ili kućica je od 50 do 60 cm. Razmak unutar reda ili kućice je oko 15 cm, dubina sjetve ovisi o krupnoći sjemena, a najčešća je oko 5 cm. Minimalna temperatura klijanja je 1 – 3 °C, najsigurnije je klijanje pri 5 – 6 °C. Optimalna temperatura za rast je 20°C.

Budući da su biljke prilično visoke treba im dosta prostora za rast i razvoj. Zato im je potrebno osigurati i dodatnu potporu kako se ne bi oštetile od vjetra i kiše, ali i polegle zbog težine mahuna. Najjednostavnije je bob učvrstiti tako da se četiri ugla dvoreda u kojem je posijan zabiju kolci i razapne četverokut od žice ili špage na jednoj do tri razine. Ukoliko se sije u jednom redu, dovoljan mu je je jedan potporanj sa svake strane.

Za sobom ostavlja tlo bogato dušikom

Dobro uspijeva na plodnim tlima gdje će dati dobar prinos i ukoliko se ne gnoji, a ostavit će iza sebe tlo obogaćeno dušikom. Ipak, na siromašnijim tlima potrebno ga je gnojiti. Prije sjetve preporuča se dodati oko 20-30 kg/ha dušika te oko 60-100 kg/ha fosfora i približno toliko kalija pri čemu treba voditi računa o zalihama u tlu.

Na istu površinu bob se ne preporuča sijati najmanje tri godine, a dobra je predkultura za ljetno i jesensko povrće jer se nakon berbe njegova organska masa brzo razgrađuje.

Što sijati na mjesto luka, krumpira i graška?

Berba i prinosi

Za upotrebu u svježem stanju bob se bere višekratno. Beru se cijele mahune kada su duljine oko 5 cm, ali to će ipak smanjiti urod. Berbu zrna je važno početi prije nego što mahuna postane pretvrda. Ako su duge 10 cm i više onda se iz njih vade zrna.

U uvjetima navodnjavanja prinos mahuna može doseći 30 t/ha, a bez navodnjavanja 6-12 t/ha.

Ovo povrće sadrži mnogo vitamina B-skupine, fosfora i željeza. Od stabljike biljke mogu se dobiti vlakna, a spaljene stabljike sadrže kalij te mogu poslužiti za izradu sapuna. Sjemenke boba sadrže tvari koje se koriste u ublažavanju tegoba koje izaziva Parkinsonova bolest


Tagovi

Uzgoj boba Povrće Mahunarke Rana sjetva Staro povrće Parkinsonova bolest


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.