• Sjetva boba
  • 13.02.2020. 07:30

Rano proljeće idealno za sjetvu boba - drevnog povrća Mediterana

Bob je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka koja je pala u zaborav. Ovo tradicionalno povrće se ipak polako vraća u prehranu, a najbolje ga je sijati u rano proljeće kako bi se izbjegao napad crne bobove uši.

Foto: Depositphotos/paulmaguire
  • 494
  • 97
  • 0

Bob (Vicia faba) je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki, a uzgaj se zbog sjemenki (zrna) i mahuna. Dobro veže dušik pa se uzgaja i za zelenu gnojidbu. Izvorno je afro-azijskog porijekla, a uzgaja se u cijelom svijetu. U prirodi se više ne može naći u divljoj formi, stoga su poznate samo kultivirane vrste. 

Budući da njegov uzgoj seže daleko u prošlost, jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka, a na Mediteranu se koristi u prehrani više od 8.000 godina. U Hrvatskoj je nekada bio značajna mahunarka, ali je tijekom vremena pao u zaborav. Ipak, ovo tradicionalno povrće u našim krajevima se ponovno vraća u prehranu.

Jeste li posijali bob? Veljača je pravo vrijeme!

Bob ima razgranat korijen, stabljika mu je šuplja i zeljasta te visoka od 50 do 100 cm. Cvjetovi su bijele boje s crnim prugama, a biljka je samooplodna. Nakon cvatnje razvijaju se debele mahune duge oko 25 cm, a mogu imati od 4 do 8 zrna, što ovisi o sorti. Tijekom sazrijevanja mahune su prvo mekane, a s vremenom postaju tvrde i mijenjaju boju iz zelene u blijedo zelenu.

Uvjeti uzgoja - izbjegnite crnu bobovu uš

Bob je vrlo otporna i nezahtjevna biljka. Može se sijati i tijekom jeseni u toplijim krajevima, a u hladnijim područjima gdje postoji opasnost od mraza, najbolje ga je posijati u rano proljeće. Rana sjetva je poželjna kako bi se izbjegao napad od crne bobove uši (Aphis fabae). Stoga se u kontinentalnim dijelovima sije već krajem veljače ili početkom ožujka, a u južnijim krajevima i dva tjedna ranije. Jesenska sjetva se obavlja u listopadu.

Tlo u koje se sadi bob mora biti ocjedito i prekopano, a najbolje će rasti na srednje teškim i dobro propusnim tlima čija je pH vrijednost od 7 do 8. Minimalna temperatura koju bob može podnijeti je -6°C. Mjesto za sjetvu treba biti osunčano, ali bob uspijeva i u laganoj polusjeni. Ne podnosi sušu pa ga je za vrijeme sušnih perioda potrebno redovno i obilnije zalijevati.

Mahunarke u vrtu jedne drugima nisu dobri susjedi

Dobri susjedi su mu cvjetača, krastavci, kupus, celer, kukuruz i mrkva, a ne slaže se s lukom i češnjakom koji inhibiraju njegov rast, kao ni s drugim mahunarkama. 

Sjetva boba - osigurajte i potpornje

Njegovo sjeme je dosta krupno, iako postoje razlike u krupnoći ovisno o sorti. Sjetva se može obavljati direktno u tlo što je ujedno i najčešći način. Osim direktne sjetve on se može uzgajati iz presadnica. Takav uzgoj je karakterističan za sjeverna i planinska područja, a na našim prostorima je rijetkost.

Bob se može sijati u kućice ili otvorene manje brazde. Razmak između redova posijanih biljaka ili kućica je od 50 do 60 cm. Razmak unutar reda ili kućice je oko 15 cm, dubina sjetve ovisi o krupnoći sjemena, a najčešća je oko 5 cm. Minimalna temperatura klijanja je 1 – 3 °C, najsigurnije je klijanje pri 5 – 6 °C. Optimalna temperatura za rast je 20°C.

Budući da su biljke prilično visoke treba im dosta prostora za rast i razvoj. Zato im je potrebno osigurati i dodatnu potporu kako se ne bi oštetile od vjetra i kiše, ali i polegle zbog težine mahuna. Najjednostavnije je bob učvrstiti tako da se četiri ugla dvoreda u kojem je posijan zabiju kolci i razapne četverokut od žice ili špage na jednoj do tri razine. Ukoliko se sije u jednom redu, dovoljan mu je je jedan potporanj sa svake strane.

Za sobom ostavlja tlo bogato dušikom

Dobro uspijeva na plodnim tlima gdje će dati dobar prinos i ukoliko se ne gnoji, a ostavit će iza sebe tlo obogaćeno dušikom. Ipak, na siromašnijim tlima potrebno ga je gnojiti. Prije sjetve preporuča se dodati oko 20-30 kg/ha dušika te oko 60-100 kg/ha fosfora i približno toliko kalija pri čemu treba voditi računa o zalihama u tlu.

Na istu površinu bob se ne preporuča sijati najmanje tri godine, a dobra je predkultura za ljetno i jesensko povrće jer se nakon berbe njegova organska masa brzo razgrađuje.

Što sijati na mjesto luka, krumpira i graška?

Berba i prinosi

Za upotrebu u svježem stanju bob se bere višekratno. Beru se cijele mahune kada su duljine oko 5 cm, ali to će ipak smanjiti urod. Berbu zrna je važno početi prije nego što mahuna postane pretvrda. Ako su duge 10 cm i više onda se iz njih vade zrna.

U uvjetima navodnjavanja prinos mahuna može doseći 30 t/ha, a bez navodnjavanja 6-12 t/ha.

Ovo povrće sadrži mnogo vitamina B-skupine, fosfora i željeza. Od stabljike biljke mogu se dobiti vlakna, a spaljene stabljike sadrže kalij te mogu poslužiti za izradu sapuna. Sjemenke boba sadrže tvari koje se koriste u ublažavanju tegoba koje izaziva Parkinsonova bolest


Tagovi

Uzgoj boba Povrće Mahunarke Rana sjetva Staro povrće Parkinsonova bolest


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stigla i druga prinova :D