• Vrijeme za rasad
  • 19.01.2019. 16:30

Kada je pravo vrijeme za sijanje da presadnice ne bude prestare?

Najčešća greška je previše rana sjetva povrća što dovodi do propadanja presadnica ili sadnje preraslih biljaka što umanjuje urod i donosi niz problema u proizvodnji.

Foto: Bigstockphoto/syndy
  • 4.482
  • 749
  • 0

Greška većine amaterskih vrtlara i vrtlarica je što prerano započnu sa sjetvom presadnica. Oni već u siječnju posiju paprike, rajčice, krastavce, dinje, patlidžan i drugo bilje. Iz prevelike želje da krenu sa sjetvom ili straha da će zakasniti prave sebi problem. Imate li plastenike s grijanjem i možete osigurati optimalne uvjete za ranu proizvodnju, siječanj je odličan izbor za sjetvu, ali većina amatera će biljne presadnice saditi na otvorenom u svibnju.

Problemi zbog prerane sjetve

Prerana sjetva donosi sa sobom mnoštvo problema. Sjeme biljke ima svoje zakonitosti što se tiče vremenskog trajanja klijanja, nicanja i razvoja mlade biljke spremne za sadnju na otvorenom. Predugo zadržavanje biljke u malim lončanicama izazvat će sljedeće probleme:

  1. Mlade biljke su podložnije napadu bolesti. Pored pojave polijeganja, truljenja, plamenjače vrlo često se na prerano posijanim presadnicama javlja pjegavost i pepelnica. To su oboljenja koja se u optimalnoj proizvodnji rasada manje javljaju, ali ako je rasad prerano posijan one će se pojaviti.
  2. Problem s osvjetljenjem. U siječnju i veljače osvjetljenje nije dovoljno da bi se presadnice pravilno razvijale i formirale zametke budućih cvjetova, odnosno roda.
  3. Supstrat vrlo brzo postaje siromašan hranivima, a prostor u lončanici mali za razvoj korijenovog sustava. Kako vrijeme odmiče, supstrat se sve brže isušuje.
  4. Češći je napad štetnika, posebno grinja i tripsa.

Kako uzgojiti dobre presadnice povrća

Lista problema koji će se javiti jako je dugačka. U periodu od siječnja do svibnja često se javlja cvjetanje, čak i plodonošenje biljaka za rasad. Kada vidite da neka biljka ima cvijet, posebno plod znajte da je to stara presadnica.

Dobro razvijena biljka za presađivanje

Dobro razvijena biljka za rasad je kada ima 6 do 10 stalnih listova ovisno od vrste. Presadnica paprike treba imati 6 do 10 dobro razvijenih listova, a visina rasada do 20cm. Visina presadnice rajčice treba biti oko 30cm sa 6 do 8 listova.

Optimalno razvijen rasad brzo nakon ukorjenjivanja nastavlja s rastom i razvojem, a to nije slučaj sa starim rasadom (preraslim biljkama). Stare biljke se dobro ukorijene, ali sporije napreduju. Često dolazi do opadanja cvjetova donjih etaža i na taj način se smanjuje urod. Biljke su podložnije pojavi oboljenja i napadu štetnika.

Ožujak je optimalan za sjetvu sjemena rasada kojeg namjeravate saditi u svibnju na otvoreno polje. Klijanje i nicanje sjemena u optimalnim uvjetima traje oko 10 dana. Krastavac niče za 4 ili 7 dana, rajčica za 7 do 10 dana, a paprika i patlidžan za 10 do 15 dana. Na vrijeme nicanja djeluju razni faktori (temperatura, vlažnost), a klijanje i nicanje se može ubrzati naklijavanjem sjemena.

Pripremom sjemena do dobrih presadnica

Dužina rasadničarskog perioda različita je za različite biljne vrste. Proizvodnja rasada paprike, patlidžana i rajčice traje od 40 do 70 dana ovisno od sortnih karakteristika i uvjeta u rasadniku. Za krastavce, lubenicu, dinju, tikve je potrebno između 20 i 25 dana. Proizvodnja presadnica zelene salate traje oko 25 dana, dok proizvodnja presadnica kupusnjača traje od 30 do 50 dana. Na dužinu proizvodnje rasada utječe i to radi li se o ranoj ili kasnoj proizvodnji.

Koji se poljoprivredni poslovi obavljaju u siječnju?

Nema potrebe da proizvodnja presadnica traje 5 mjeseci, da započne sjetvom u siječnju i završi se sadnjom starog rasada u svibnju. Na osnovu dana potrebnih za proizvodnju rasada određene biljne vrste i sorte lako možete izračunati kada krenuti u sjetvu rasada i sačuvate se od nepotrebnih problema, propadanja rasada, nepotrebnih troškova ili gubitka sjemena neke drage, stare sorte za koju ste ponosni što je imate.


Tagovi

Presadnice Vrijeme za rasad Ožujak Sijanje Klijanje Povrće


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi