Pretraga tekstova
Mala smo zemlja po udjelu maslinovih ulja, ali ono što proizvodimo je svjetski vrh. Sada sam siguran da, ako ovako nastavimo, u dogledno vrijeme možemo osvojiti i prvo mjesto, poručio je dr. Ivica Vlatković
Poznati i višestruko nagrađivani maslinar dr. Ivica Vlatković prvi je javno čestitao hrvatskim maslinarkama i maslinarima na dosad osvojenim nagradama na najvećoj svjetskoj manifestaciji ocjenjivanja kvalitete maslinovih ulja u New Yorku.
Što natjecanje odmiče to se hrvatska ulja više penju na ljestivici kvalitete. Nakon četiri tjedna u konkurenciji 1.080 najboljih robnih marki iz 29 zemalja sjeverne hemisfere, s dosad osvojenih 86 nagrada za kvalitetu (78 zlatne i 8 srebrnih) na drugom su mjestu. Ispred je samo Italija (137 medalja), a iza nas maslinarske velesile Španjolska (79 medalja), Grčka (62), SAD (59), Portugal (17), Francuska (6), Tunis (16), Maroko (2) i ostale države s neusporedivo većom proizvodnjom maslinovih ulja.
"Mi smo mala zemlja po udjelu maslinovih ulja, ali ono što proizvodimo je svjetski vrh. Sada sam siguran da, ako ovako nastavimo, u dogledno vrijeme možemo osvojiti i prvo mjesto", poručio je Vlatković.
On ističe kako bi ove uspjehe Hrvatska Turistička zajednica trebala naglašavati u svim brošurama i na svim turističkim sajmovima. Gosti trebaju znati da dolaze u malu maslinarsku zemlju na odmor gdje se proizvode najkvalitetnija maslinova ulja na svjetu.
Uz maslinare i struku, prema njegovim riječima, nemjerljive zasluge imaju svi organizatori ovih manifestacija u državi.
Sva dosad nagrađena hrvatska ulja na NYIOOC-u 2023. pogledajte ovdje.
Oni koji su prije 25 godina zakotrljali grudu snijega koja samo raste i raste u kvaliteti. Brojni paneli i panelisti uz vođene degustacije koji su se formirali, dali su nemjerljiv doprinos podizanju kvalitete hrvatskog maslinarstva i najnovijih uspjeha naših proizvođača.
"Moderne uljare i uljari svojim odgovornim radom pomogli su stvoriti ovaj maslinarski svjetski timski podvig", dodaje Vlatković i tvrdi: Niti jedan segment hrvatskog agrara do sada nije ostvario takav timski napredak u segmentu poljoprivredne proizvodnje u ocjenjivanju kvalitete po svjetskim priznanjima i standardima mjerenja kvalitete“.
Pojedinačni uspjesi vinara, sirara, pršutara zaslužuju pohvale, priznaje, ali nitko nije toliko afirmirao u hrvatskoj državi jednu granu poljoprivrede na svjetskoj razini kao sto su to uradili i čine godinama hrvatski maslinari.
Ono što je najvažnije, ističe Vlatković, ti kolektivni uspjesi su na svim svjetskim manifestacijama dokazani godinama. Mnogi hrvatski maslinari dobili su i pojedinačno i kao udruge najveća svjetska priznanja, ali zajedničkim uspjesima već godinama dokazujemo postojanost i kvalitetu, rekao je.
On osobno je i ove godine na NYIOOC-u za svoja dva ekstra djevičanska ulja srednje intezivne Forticu Coratinu i Forticu Chemlali-Ascolana Blend osvojio zlatne nagrade.
S aspekta Dalmacije posebno je apostrofirao ulogu Tomislava Duvnjaka, izvanrednog mladog čovjeka koji je na sebe preuzeo svu brigu oko slanja svih uzoraka dalmatinskih uljara na natjecanja u New York i Tokio. Duvnjakova upornost doprinijela je da mnogi mali kvalitetni i samozatajni proizvođači pošalju ulja na svjetsko natjecanje.
"Tomislav zaslužuje sve pohvale i naše divljenje. Uvijek je važno imati ljude koji će pogurati i potegnuti za opću dobro“, naglašava Vlatković, koji je nedavno na jubilarnoj 25. međunarodnoj manifestaciji maslinara i uljara Noćnjak 2023. dobio priznanja "Branko Škarica" za životni doprinos unaprjeđenju hrvatskog maslinarstva i uljarstva.
Kao predsjednik Udruge maslinara i uljara Zadarske županije, jedne od najaktivnijih u Dalmaciji i Hrvatskoj, na kraju je poručio: Iako natjecanje u New Yorku još traje Hrvatska može biti ponosna na svoje maslinare jer su je još jednom vinuli u svjetski maslinarski vrh. Upravo tamo gdje i pripada jer se veliki uspjesi ostvaruju tamo gdje ljudi žive svoj san, entuzijasti koje vodi strast i ljubav prema svojoj zemlji i svetoj biljci maslini.
Između ostalih, svjetske medalje za Hrvatsku osvojili su Eva Marija Čurin i Tomislav Duvnjak, Manastir Krka, Miro Ivić, Krešimir Uroda, Nikica Cukrov i Vjeran Paić, Beatrix i Rudolf Nemetschke, MI Olive.
Rezultati, statistika i tablica NYIOOC dostupni su ovdje.
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?