Zbog činjenice da je izglasan i Zakon o sjemenu, mnogi su postavili pitanje i što uopće smiju sijati. Evo što kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Posijati tavanušu ili certificirano sjeme pitanje je koje ovih dana muči poljoprivrednike s obzirom na rekordne i povijesno visoke cijene sjemena.
Da nije Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja izglasan, vjerujemo da bi se većina odlučila za tavanušu, no ovako su brojni ratari, ali i stručnjaci u nedoumici, a najviše od svega zanima ih kada počinje njegova primjena.
Upit smo i sami poslali Ministarstvu poljoprivrede koje nam je odgovorilo kako se odredbe Zakona neće primjenjivati na sjetvu koja je u tijeku. Na snagu, naime, stupa 1. siječnja 2022. godine.
"Zakon o sjemenu uvodi obvezu dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva samo za biljne vrste iz skupina strnih žitarica, uljarica i predivog bilja, čija ukupna proizvodna površina na poljoprivrednom gospodarstvu nije veća od sedam hektara", podsjećaju.
Nadalje, pojašnjavaju, od obveze dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva izuzima se sjeme povrća, krumpira, krmnog bilja, repa kao i biljne vrste upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao "čuvane sorte" ili "sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima", sorte upisane na drugim sortnim listama, poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi, lokalne populacije i sorte koje nisu upisane na sortnim listama i nisu zaštićene oplemenjivačkim pravima.
Također, za dorađivače koji će vršiti doradu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva propisani su jednostavniji uvjeti za upis u Upisnik dobavljača, a na taj način sami poljoprivrednici će moći vršiti doradu. Na taj način spriječiti će se širenje štetnih organizama koji su bitni čimbenik gospodarskih gubitaka, uz minimalno opterećenje poljoprivrednih proizvođača.
S nama je cijelu situaciju, koja i njega zabrinjava prokomentirao zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.
"Isto pitanje zatražio sam i sam od Ministarstva, a rekli su mi kako se još ove godine neće striktno pratiti i vršiti kontrola tko je što zasijao", otkriva nam.
Podsjetio je i kako je Komora od samoga početka imala jasan stav prema Zakonu, upozorila resorno Ministarstvo na moguće poskupljenje, no oni to nisu poslušali. "Rekli smo im da će sjemenske kuće iskoristiti tu priliku", ističe.
No, nije problem samo sjeme, cijene repromaterijala također bilježe povijesne rezultate, a izgledno je da će brojni ratari, zbog gnojiva koje je 200 do 300 puta skuplje, preskočiti jesensku gnojibu.
"Sarkastično sam nedavno rekao da je cijena uree tolika da će je početi pakirati i prodavati po kilogram. Dođeš u ljekarnu i kažeš: molim 17 kg KAN-a", opisao nam je nedavno situaciju u kojoj su se zatekli poljoprivrednici, baranjski ratar Petar Pranjić.
Ipak, Brlošić podsjeća, u Pravilniku o vrsti sjemena koje se tretira prije stavljanja u promet ili prije upotrebe za vlastitu proizvodnju jasno stoji da se pšenica mora tretirati prije sjetve stoga će svi bez obzira na cijenu to morati napraviti.
Počela sjetva ozimina: Bez jesenske gnojidbe, a sjeme - tavanuša
A priče kako su ove godine ratari zaradili na svojim usjevima zbog rekordno zabilježenog otkupa pšenice, mogu se "baciti u vodu", što potvrđuje i sam zamjenik predsjednika HPK.
"Poskupljenje je došlo nakon što su ratari sve prodali tako da oni od toga nisu imali ništa", zaključuje.
Tagovi
Autorica
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Planulo polje pšenice, vatrogasci upozoravaju na 5 stvari koje svaki ratar mora provjeriti
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
Marta Radić
prije 4 godine
Ove godine sve je jasno....posijati vlastito sjeme uz minimalnu gnojidbu. Za očekivati je da će proizvodnja pasti , ali to je jedini način da se preživi , sto ne znaci da će i dohodak padati. U ovim okolnostima manje je vise. Samo pametna i održiva poljoprivreda ima smisla , sve drugo je bankrot.