• Jesenska sjetva
  • 11.10.2021. 14:25
  • Osječko-baranjska, Čeminac

Cijene repromaterijala lete u nebo, pred nama je najskuplja sjetva u povijesti

Sarkastično sam nedavno rekao da je cijena uree tolika da će je početi pakirati i prodavati po kilogram. Dođeš u ljekarnu i kažeš: molim 17 kg KAN-a, opisuje Petar Pranjić situaciju u kojoj su se zatekli ratari. 

Foto: Renata Prusina/arhiva AK
  • 6.870
  • 845
  • 0

Pred ratarima je jedna od najneizvjesnih i najskupljih sjetava ikad. Cijene repromaterijala koje su obično znale rasti na kvartalnoj razini kako se bliže sjetveni rokovi, sada skaču na tjednoj bazi i ne vidi se tome kraj. 

"Najskuplja u povijesti", kaže nam poznati baranjski ratar Petar Pranjić. Posebice rastu cijene gnojiva i to dušičnih pa je tako primjerice kilogram uree danas 6,6 kn. Usporedbe radi, opisuje nam, kilogram šećera je pet kuna. 

"Za jedan šleper do 100 hektara, samo za gnojivo treba izdvojiti 200.000 kuna. I sjemenska roba bilježi rast cijene od 100 posto pa samo za pšenicu čija je cijena kilograma 4,20-4,50, iziskuje po hektaru od 6.000 do 7.000 kuna", otkriva nam računicu koju je nedavno radio. Sigurno je tek, upozorava, da će seljak reducirati davanja - slabije gnojiti, manje štititi jer su i cijene pesticida skočile do 100 posto, a što će zasigurno već iduće godine rezultirati manjim prinosima. 

"Sarkastično sam nedavno rekao da je cijena uree tolika da će je početi pakirati i prodavati po kilogram. Dođeš u ljekarnu i kažeš: molim 17 kg KAN-a", opisuje situaciju u kojoj su se zatekli ratari. 

Ljute ih izjave o nikad boljim vremenima za ratare 

Ono što ih posebno ljuti, a čak dolazi i iz Žitozajednice, jesu izjave da su ratari "nikad bolje" prošli. "Otkupna cijena pšenice se kreće oko 1.50 kuna, ali sva radost oko cijene pšenice i kukuruza pa i uljarica suncokreta i soje je nestala. Nismo profitirali, sve je uzela cijena repromaterijala. Nema nikakve radosti, takve izjave su nevjerojatne", ljutit je. 

Sigurno je da će seljak usjeve manje gnojiti, štititi, kaže Petar Pranjić Marko Mrkonjic/PIXSELL

Upozorava i da svjetski poznate tvornice mineralnih gnojiva zbog poskupljenja inputa obustavljaju proizvodnju. To će, dakako, dovesti do smanjenja opskrbe na tržištu čime se otvara dodatni prostor za daljnja poskupljenja. 

"Što će se dogoditi, ne znamo. Moramo prilagođavati kulture, ići u one koje zahtijevaju manje ulaganja", nastavlja dodajući da će on sa sjetvom krenuti oko 20. listopada. Zbog rotacija usjeva, ali i nimalo ugodne situacije s poskupljenjima, ide s pivarskim ječmom i novim tvrdim sortama pšenice. Ono što veseli, dodaje, je da se durum pšenica koju inače izvozimo u Austriju, traži i na domaćem tržištu. Prilagođavaju se mlinovi, montiraju posebni valjci, a cijena je ista kao i za izvoz Austrijancima. 

"Nema više ni problema plasmana. Što god nudite, u roku 24 sata ćete prodati", kaže navodeći i da sam primi jako puno poziva na dnevnoj bazi s upitom ima li žitarica za prodati. Dobra je stvar, ističe, i što izostaju prevare - nema više da se urod preda pa nestane i nikad ne bude plaćen, a što se nažalost nerijetko događalo prethodnih godina. 

Suša prepolovila urod kukuruza 

Na njegovu imanju, uz pripreme za jesensku sjetvu, trenutno je u tijeku skidanje kukuruza kojeg je ove godine prepolovila suša. Negdje su na 50 posto ubranog, a dok je prošle godine prosjek bio do 12 tona po hektaru, ove je na 6-7 t/ha. 

"Kiše nismo imali dobra tri mjeseca i ova je sada više nego dobrodošla. Koliko god nas ometa zbog berbe kukuruza, toliko raduje jer će tlo dobiti potrebnu vlagu", navodi i podsjeća da su i klimatske promjene pomaknule sjetvu za 2-3 tjedna pa i nema potrebe krenuti prije s poslom jer bude li ranijeg klijanja, vraćamo se na početak i poskupljenje proizvodnje. Javit će se štetnici, a što onda znači potrebu za dodatnom zaštitom usjeva insekticidima. 

Suša je uzela danak na urodu pa kiša koja pada itekako raduje (Foto: R. Prusina/arhiva AK)

"Nemamo više kalendarskih doba. Iz ljeta eto nas u zimi", opisuje navodeći i da će ova sjetva biti najteža za one koji će morati u kreditiranje. Kolika će biti kamata, koliko još skakati cijene repromaterijala, kakvi vremenski uvjeti te na kraju prinosi, nepoznanice su koje očekuju ratare u ovoj, kako nam je odmah na početku napomenuo - povijesno najskupljoj sjetvi. 


Tagovi

Jesenska sjetva Cijene Repromaterijal Poskupljenje Petar Pranjić


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sajam u Bologni od 19. do 23.10. okupio je brojne poljoprivrednike na 44. izdanju EIMA sajma mehanizacije, opreme i dijelova gdje se predstavilo 1350 izlagača. Uskoro više na portalu