• Cijena pšenice
  • 19.08.2021. 16:30

Pšenica zabilježila rekordnu cijenu: Korist od toga nemaju ratari, a tko onda ima?

Klimatske promjene, ali i velika potražnja Kine digle su "u nebo" cijenu pšenice čiji se kilogram sada kreće oko dvije kune.

Foto: Bigstock/ budabar
  • 7.000
  • 1.229
  • 1

Skok cijena prve i druge klase pšenice na burzama s 1,20-1,30 na čak dvije kune, a kojeg ne pamte niti poljoprivrednici, ali ni u mlinarsko-pekarskoj industriji, uzorkovat će poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda i to već treći put za redomu u mjesec dana. 

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić ne želi spekulirati o cijenama. "Mijenjaju se takvom dinamikom da nitko ne zna koliko će još rasti i što nas očekuje“, kaže nam dodavši kako je veliki problem i taj što su poskupile sve osnovne sirovine u pekarskoj industriji, kako masnoća, energija, tako i ambalaža. 

Iako su, zadovoljni žetvom, i pšenice ima dovoljno i za domaće potrebe ali i za izvoz, klimatske promjene i suša, ističe, očito su napravile svoje. "Na cijene utječe kretanje na globalnom tržištu, ali i loše prognoze žetve kukuruza“, dodaje. 

Kaže i kako su svi oprezni s ugovaranjem, a mlinari s pekarskom industrijom ne potpisuju ugovor dulji od mjesec dana. 

Korist od poskupljenja nemaju ni ratari

Prema riječima Mate Brlošića iz Hrvatske poljoprivredne komore, korist od poskupljenja ove ratarske kulture nisu, ali ni neće imati ratari. 

"To su većinom ugovorne proizvodnje gdje se dio predao za podminiranje dugova, troškova. Ja bih rekao da su poljoprivrednici, obrti i OPG-ovi koji su proizveli pšenicu za tržište negdje između 80 i 90 posto nje već prodali“, objašnjava. 

Trenutno su, kaže, cijene žitarica, roba koja ide na svjetskim tržištima, a žalosno je što mi to ne znamo dobro iskoristiti, već sve izvozimo umjesto da prerađujemo kod sebe. "Uvijek se postavlja pitanje kako Talijan ima računa ovdje kupiti pšenicu, odvesti u Italiju, preraditi ju i onda prodavati diljem Europe. To nam nije jasno, kako oni mogu, a to se kod nas ne može, a u istoj smo Europskoj uniji“, pita se Brlošić.

A do kada će rasti, ni on nije siguran, jer na svjetskoj razini cijenu diktira Kina koja treba enormne količine. "Ona sve više raste i njoj svake godine više toga treba. Cijena je tamo duplo veća nego što je kod nas“, napominje.

S obzirom na to da se sve češće javljaju elementarne nepogode u obliku suše, bujica, poplava, ekstremne količine kiše očito je da će robe biti manje ili jednaku u odnosu na neka normalna razdoblja.

U samo mjesec dana, brašno će tako poskupjeti i po treći put, pa na kiflu koja je nekad bila čak 50 lipa, a kruh tri kune možemo zauvijek zaboraviti. 

Ipak, na kraju ostaje otvoreno pitanje ako ni ratari, a ni mlinari nemaju koristi od povećanja cijene, u čiji onda džep odlazi zarada?

Poskupit će i meso?

Dodajmo još i kako loši prinosi žitarica i uljarica diljem svijeta uzrokovani vremenskim neprilikama, zatim inflacija i općenito loše stanje na tržištu dižu cijene i ostalim poljoprivrednim proizvodima. Rekordne cijene zabilježene su i kod krumpira, paprike, rajčice, a ništa bolje nije ni s voćem. Ono što zasad jedino nije "otišlo gore" jest meso, ali pitanje je hoće li tako i ostati s obzirom na cijenu kukuruza koja prati rastući trend. 

Porast cijena ublažio bi ranije najavljivani niži PDV na hranu, no tome se zasad ne treba nadati.

"S obzirom na pandemiju, sve okolnosti, sve izazove s kojima se suočavamo, to u ovome trenutku još uvijek nije na stolu", rekao je za Dnevnik. hr Zdravko Marić, ministar financija.


Tagovi

Cijena pšenice Rekordi Nada Barišić Mato Brlošić Poskupljenje brašna Ratari Kinesko tržište


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#jabuke bake, prabake. Stare sorte majke prirode. Ee, sad… strudla ili pita?