Zašto nas treba biti briga što Indonezija zabranjuje izvoz palminog ulja?

Prije dvije godine, globalna je kriza zbog koronavirusa praznila police trgovina pa su kvasac kupovali i oni koji u životu nisu zamijesili kruh. Scenarij pustošenja trgovina možda se ne ponavlja u tolikoj mjeri, no malo tko je ostao ravnodušan kada se na početku ruske invazije na Ukrajinu počelo govoriti o nestašici hrane, u čijem fokusu je ovoga puta ulje. 

Kako znamo, Ukrajina je najveći svjetski dobavljač suncokretovog ulja, a u Argentini gdje se proizvodi sojino je suša. 

Cijene ove namirnice koja se smatra jednom od osnovnih u ljudskoj prehrani enormno su skočile u posljednja dva mjeseca, a gledajući globalno tržište, rast će i dalje. 

Miješa se u sve 

Naime, Indonezija, otočna država u jugoistočnoj Aziji uvela je zabranu izvoza palminog ulja, a zbog rastućih cijena također uzrokovanih ratom u Ukrajini, navodi Reuters. Svjesni su da će ova zabrana nanijeti štetu drugim zemljama, ali njihova ministrica financija, Sri Mulyani Indrawati, je izjavila da potražnja premašuje ponudu i vlasti su morale poduzeti takvu mjeru. 

Da, Indonezija je na kraju svijeta, a palmino ulje u životu niste stavili u usta? 

Svijet je odavno globalno selo, a palmino ulje se miješa u sve - pekarske, suhomesnate, konditorske, mliječne i mnoge druge proizvode. Čitajte deklaracije kada kupujete pecivo, čips, sladoled, mliječni ili omiljeni čokoladni namaz, majonezu i drugo. Pojeli ste palminog ulja puno više nego što mislite jer se može naći u 50 posto proizvoda. Naravno, koristi se i u kozmetičkoj industriji.

Razlog njegove široke namjene je jeftina proizvodnja koja, treba naglasiti, ima vrlo negativan utjecaj na okoliš, zbog krčenja tropskih šuma u Indoneziji. 

U 2018. ondje je proizvedeno 77 milijuna tona ovoga ulja, a procijenjeno je da će u 2024. količine doći do 107,6 mil. t. 

Uragan na tržištu 

Uglavnom, Indonezija je zatvorila pipu, i poput zamaha leptirovih krila u teoriji kaosa uzrokovala uragan na tržištu. 

Tako su još u petak cijene sojinog ulja skočile na rekordno visoku razinu, a na Chicago Board of Trade dosegle su vrhunac od 83,21 centa po lb (oko 40 centa/kg), što je porast od 4,5 posto na dan i rekordno visok nivo.

"Ovo je loša vijest za potrošače biljnog ulja u mnogim zemljama koje trenutno jako ovise o palminom, s obzirom na nestašicu suncokretovog, repičinog i sojinog ulja", rekao je Siegfried Falk, analitičar hamburške tvrtke Oil World, prenosi Financial post.

Da se ne obistini ona stara, "nekom rat, nekom brat", pobrinula se suša u Argentini koja je najveći svjetski izvoznik sojinog ulja. Rekordne cijene neće moći u potpunosti iskoristiti jer osim suše, ondje je nedavno povećan izvozni porez kao i subvencije za održavanje niskih cijena na domaćem tržištu. 

Naime, argentinska je vlada u ožujku povećala stopu izvoznog poreza na sojino ulje i sačmu s 31 na 33 posto. 

Tona uljane repice 1100 eura

Naravno, sve se ovo odrazilo i na cijenu uljane repice koja je na europskom terminskom tržištu dosegla gotovo 1.100 eura, točnije 1081 euro po toni. No, kako piše agrarheute ponuda je slaba. Tim više što je i prošlogodišnja žetva bila takva, a zalihe su na iznimno niskoj razini. 

Europska komisija očekuje tek 4,0 milijuna tona uvoza te uljarice u novoj kampanji, a zbog smanjenja proizvodnje u Ukrajini koja je bila glavni dobavljač. Dakle, riječ je o smanjenju od 900.000 tona u odnosu na prethodnu godinu.

Cijene sačme uljane repice rastu - dostižu sojinu?

Smatra se da ovogodišnji usjev neće moći popuniti prazninu. Uzgoj je planiran na 5,64 milijuna hektara, što je povećanje od oko 300.000 hektara u odnosu na prošlu godinu. Žetva bi bila 18,1 milijuna tona, u odnosu na 17,0 milijuna tona u 2021.

Nakon svega ovoga se palmino ulje ni ne čini kao loša opcija?