Zemlja koju dijelimo: Priče o poljoprivredi iz 45 zemalja u svijetu koji se mijenja

Završeno je ovogodišnje, 70. izdanje IFAJ kongresa, koje je održano u Hrvatskoj. Imali smo priliku ugostiti 170 agrarnih novinara iz cijelog svijeta, pokazati im poljoprivredu i ljepote Varaždinske županije, a potom ih povesti i kroz Slavoniju i Baranju, da bi na koncu obišli i Zadarsku te Istarsku županiju. Kroz 10 dana imali smo priliku pokazati im kako izgleda hrvatska poljoprivreda, ali i predstaviti različite krajeve, proizvođače i gospodarstva.

Za mene je ovo bilo nezaboravno iskustvo, ali i prilika da s kolegama iz različitih dijelova svijeta razgovaram o svemu - od poljoprivrede i problema s kojima se susreću njihovi agrari do povijesti, politike, glazbe i hrane. Zanimljivo je koliko su izazovi s kojima se suočavaju različite zemlje zapravo slični. Među njima se gotovo uvijek ističu uvoz, nedostatak mladih ljudi u poljoprivredi i klimatske promjene.

Ljudi u središtu priče

Uz ovogodišnji kongres objavljena je publikacija "Zemlja koju dijelimo: Priče o poljoprivredi iz 45 zemalja u svijetu koji se mijenja" (The Land We Share: Stories of farming from 45 countries in a changing world) nastala u povodu 70. obljetnice Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ). U njoj autori iz 45 zemalja sa šest kontinenata donose različite poglede na život ljudi povezanih sa zemljom i proizvodnjom hrane.

Iako dolaze iz različitih krajeva svijeta, njihova iskustva povezuju teme poput obitelji, tradicije, opstanka, odnosa prema zemlji, klimatskih promjena, tehnologije i promjena koje oblikuju suvremenu poljoprivredu. Od alpskih mljekarskih gospodarstava u Švicarskoj do uzgajivača kave u Južnoj Americi, tekstovi prikazuju kako se ljudi prilagođavaju uvjetima u kojima rade i žive.

Svako poglavlje napisao je agrarni novinar iz zemlje koju predstavlja, pa publikacija donosi pogled iz prve ruke na prilike i probleme lokalnih proizvođača. Njihova je uloga pritom i približiti složene teme poput znanosti, gospodarstva i tehnologije široj publici, pa se u središtu zbirke ne nalaze samo proizvodnja i proizvodni sustavi, već prije svega ljudi koji od njih žive.

Svakodnevni život na zemlji

Publikacija je podijeljena na pet poglavlja, a svako od njih poljoprivredu promatra iz drugog kuta, od svakodnevnog života na zemlji i obiteljske tradicije do izazova, tehnoloških promjena i pogleda prema budućnosti.

Prvo poglavlje "Život na zemlji: svakodnevna stvarnost poljoprivrede“ donosi prikaz ljudi snažno povezanih sa zemljom na kojoj rade. U njemu su predstavljene priče iz Albanije, Belgije, Kanade, Australije, Austrije i Gvineje. Bez obzira na različite krajobraze i uvjete, povezuje ih odgovornost prema zemlji, prirodi i ruralnim zajednicama koje žele sačuvati i predati budućim generacijama. Primjeri iz različitih dijelova svijeta pokazuju kako se nose sa sušom, kišom, planinskim i ravničarskim područjima, ali i ekonomskim i društvenim okolnostima.

Znanje i iskustvo koje se prenose s generacije na generaciju u središtu su drugog poglavlja "Baština i tradicija: obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nasljeđivanje i kultura". Priče iz Irske, Hrvatske, Finske, Čilea, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Argentine i Gruzije prikazuju obiteljska gospodarstva na različitim prostorima te ljude koji nastoje sačuvati naslijeđeno znanje i način života. Hrvatsku u ovom poglavlju predstavlja priča našeg kolege Ivice Kormana o Petru Dobrovcu, uzgajivaču kulena iz Kneževih Vinograda. Tradicija pritom nije samo vrijednost, već ponekad i obveza koja donosi teške odluke, osobito uz klimatske promjene, tržišne probleme i nestajanje ruralnih zajednica.

Na okolnosti koje dolaze izvan samog gospodarstva, ali snažno utječu na rad proizvođača, usmjereno je treće poglavlje "Poljoprivreda pod pritiskom: ekonomija, politika, klima, ograničenja". Promjene na tržištu, rast troškova, političke odluke, klimatske promjene, suše, poplave, propisi i sukobi stvaraju različite oblike neizvjesnosti. Primjeri iz Južnoafričke Republike, Bangladeša, Nizozemske, Japana, Srbije, Švedske, Demokratske Republike Kongo, Trinidada i Tobaga, Nepala i Izraela pokazuju kako se s njima nose ljudi u različitim dijelovima svijeta, mijenjajući proizvodne prakse i načine upravljanja.

Kako je kukuruz postao jedna od najvažnijih biljaka u genetici

Tehnološkom razvoju posvećeno je četvrto poglavlje "Inovacije i prilagodba: tehnologija i novi sustavi“. Ono polazi od činjenice da su inovacije oduvijek bile dio poljoprivrede - od prvih alata, pripitomljavanja životinja i razvoja usjeva do pluga, skladištenja hrane i suvremenih sustava proizvodnje. U pričama iz Ugande, Filipina, Gane, Kirgistana, Slovačke, Norveške, Mađarske, Brazila, Rumunjske, Španjolske i Novog Zelanda predstavljena su današnja rješenja poput donošenja odluka na temelju podataka, uređivanja gena, umjetne inteligencije i automatizacije.

Nova generacija poljoprivrednika

Peto poglavlje "Pogled unaprijed: fokus na budućnost i sljedeću generaciju" okreće se generacijama koje preuzimaju gospodarstva i traže nove načine njihova razvoja. Primjeri iz Danske, Slovenije, SAD-a, Kenije, Liberije, Burkine Faso, Švicarske, Sijere Leonea, Nigerije i Indije kreću se od visokotehnoloških farmi i izravne prodaje do solarnih rješenja za očuvanje hrane, mehanizirane proizvodnje i agroekoloških sustava. Zajednička im je težnja povezati naslijeđeno znanje s tehnologijom, održivošću i novim poslovnim modelima te poljoprivredu učiniti održivom i za generacije koje dolaze.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor