Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kratkoročni izgledi
  • 06.10.2020. 13:30

Loša godina za žitarice, ali dobra za uljarice, potražnja za sirevima i mesom manja

Procjena Europske komisije je da će se povećati proizvodnja uljarica i proteinskih kultura, a izvoz maslinovog ulja doseći novi rekord. Međutim, iznimke su žitarice i šećer koji su zbog suše u nešto lošijoj poziciji, a potrošnja mesa sve je manja.

Foto: JumpStory
  • 249
  • 179
  • 0

Utjecaj koronakrize na poljoprivredno - prehrambeni sektor ostat će ograničen, a pojačavaju se i postojeći trendovi, poput povećanje potražnje za lokalnom hranom, kratkih lanaca opskrbe i internetske prodaje.

U tom kontekstu, situacija u ovoj godini ostaje relativno pozitivna s oporavkom cijena mliječnih proizvoda i mesa. Procjenjuje se da će se povećati proizvodnja uljarica i proteinskih kultura, a izvoz maslinovog ulja doseći novi rekord. Međutim, iznimke su žitarice i šećer, objavila je u svom trećem izdanju izvješća o kratkoročnim izgledima, Europska komisija.

Lošija godina za pšenicu i kukuruz, a dobra za uljarice

Za razdoblje 2020/21 očekuje se da će ukupna proizvodnja žitarica u EU doseći 274,3 milijuna tona i tako pasti za 7% u odnosu na prošlo, kao posljedica suše. Proizvodnja meke pšenice procjenjuje se na 115,5 mil. t za 2020./21., a površina pod tim usjevima doseže najniži nivo u posljednjih 13 godina. Što se tiče kukuruza, očekuje se pad proizvodnje i dostizanje 63,1 mil. t, 10% manje u odnosu na prošlu godinu. Ovaj pad dolazi uglavnom zbog manjih prinosa u EU.

Suša 'prošarala' hrvatska polja pod kukuruzom: jedni očekuju rekorde, drugi zbrajaju gubitke

Ukupna proizvodnja uljarica i proteinskih kultura doseći će 28,4 milijuna tona, što je blagi rast od 1%. Podupire ga proizvodnja repice, za koju se očekuje da će doseći 15,8 mil. t, što je 3% više u odnosu na prošlu godinu, ali u povijesnom smislu još uvijek niska (15% ispod petogodišnjeg prosjeka).

Proizvodnja proteinskih kultura trebala bi se znatno povećati, na 4,5 milijuna tona što je porast od 10%. Proizvodnja šećera u EU i Velikoj Britaniji procjenjuje se na 17,4 mil. t, a uz nižu proizvodnju, potražnju i pad cijena, izvoz je i dalje nizak, a predviđa se na 0,8 mil. t. 

Prikupljeno više mlijeka, potražnja za sirevima i dalje niska

Prikupljanje mlijeka ove godine bi moglo porasti za 1,4% zahvaljujući povećanju mliječnosti i povoljnim uvjetima ispaše. Unatoč tome, očekuje se smanjenje mliječnog stada, uglavnom zbog povećanog klanja u drugoj polovici godine. Iduće godine proizvodnja mlijeka mogla bi porasti za 0,8%, a nakon pandemije očekuje se da će izravna prodaja i dalje rasti, ali s većom potražnjom za lokalnom hranom i kratkim lancima opskrbe.

Proizvodnja mlijeka u stalnom porastu - više je i onog iz eko sustava

Velika je potražnja za maslacem, a potrošnja sira je zbog zatvaranja tijekom pandemije i dalje u laganom padu od 0,2%. Međutim, očekuje se rast izvoza iz EU za 5% uz pozitivnu globalu potražnju, što će u konačnici rezultirati povećanjem proizvodnje od 0,7%.

Sve manja potražnja za mesom

Zabilježen je pad proizvodnje govedine od 1,4%, a prema procjenama neće biti bolje ni iduće godine zbog smanjenja stada u nekim zemljama. Također, ove je godine zabilježeno smanjenje potrošnje ove vrste mesa za 2,1% na 10,4 kg po stanovniku. Očekuje se i da će se proizvodnja ovčjeg i kozjeg smanjiti za 3%.

Što se tiče svinjskog mesa, proizvodnja je pala u prvoj polovici godine, povoljne cijene, povratak potražnje i nedavna ulaganja pridonijeli su povećanju proizvodnje u posljednjih nekoliko mjeseci. Ali, nedavno otkriće afričke svinjske kuge u Njemačkoj, koje je dovelo do zabrane izvoza u Kinu i Japan, utjecat će na EU tržište ove vrste mesa. Proizvodnja bi se trebala smanjiti za oko 1%, a predviđa se i pad potrošnje za 1,1%, na 32,8 kg po stanovniku.

EU najveći potrošač svinjskog mesa s više od 40 kg po glavi stanovnika

Očekuje se da će se proizvodnja peradi u EU povećati za 1%. Ponovno otvaranje restorana i ugostiteljskih objekata te velika potražnja na maloprodajnoj razini dodatno su tome pridonijeli. Potrošnja bi se također trebala povećati do 1,5% i doseći 23,7 kg po stanovniku.

Rekordi u izvozu i potrošnji maslinovog ulja

Izvoz maslinovog ulja trebao bi doseći nove rekorde za 2019./20., oko 820.000 tona. Povećana proizvodnja u Italiji i Grčkoj, kao i rekordna berba u Portugalu, popraćena snažnom maloprodajom tijekom lockdowna, podržala je ukupni rast potrošnje od 3%. Ti bi elementi trebali pridonijeti smanjenju zaliha od 17%. Uz to, procjenjuje se da će se ukupna proizvodnja maslinovog ulja u EU-u za 2020./21. povećati i doseći više od 2 milijuna tona, što je 17% više u odnosu na 2019./20.

Što se tiče sektora voća i povrća, proizvodnja jabuka u EU predviđa se na 11,5 milijuna tona za 2020./21., 2% ispod petogodišnjeg prosjeka. Čini se da je tržište ovog voća uravnoteženo, a zalihe od 2019./20. su gotovo iskorištene. Potrošnja svježih jabuka u EU-u trebala bi pasti na 14,7 kg po stanovniku, što je pad od 8% u odnosu na 2019/20 kada je ona dosegla rekordno visoke razine.

Domaće ima dovoljno, a tržište je već narušeno uvozom jeftinih jabuka

Proizvodnja naranči u EU procjenjuje se na nešto više od 6,2 mil. t za 2019./20., 5% manje u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna potrošnja opada, 2% je niža u odnosu na prošlo razdoblje. Međutim, kada je riječ o svježima, ona se povećava u odnosu na prerađene. U 2020/21. godini predviđa se porast proizvodnje i dostizanje 6,55 milijuna tona.


Tagovi

Europska komisija Kratkoročni izgledi Potražnja Proizvodnja Izvoz Potrošnja


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Čestitamo vam Međunarodni dan mrkve!
Skoro da smo zaboravili na kraljicu mrkvicu, najvažniji sastojak svakog poštenog čušpajza.
Foto: Depositphotos/nblxer