Suša 'prošarala' hrvatska polja pod kukuruzom: jedni očekuju rekorde, drugi zbrajaju gubitke

Situacija s kukuruzom na našim poljima je - šarena. Opisuju je tako i proizvođači i stručnjaci jer dok je negdje suša učinila svoje i smanjila prinose, drugi već najavljuju rekorde. Pa i 15 tona po hektaru. 

"Vidio sam uistinu svega. Bit će i vrhunskih i loših. Suša u lipnju, u vrijeme oprašivanja, je sigurno smanjila prinose do 20%. Lako je vidjeti prazne dijelove klipa, a imate slučajeve i da su se "ušpicili" što je jasan znak da se nije razvijao kako treba. Negdje je čak i kokičar ostao na visini od svega pola metra. Nitko ne voli visoke temperature, 30 stupnjeva u 6. mjesecu, pa tako ni kukuruz", kaže nam prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek na čijem će se pokusnom polju u utorak, 6. listopada održati i javna berba hibrida. 

Prinosi, dodaje, variraju od njive do njive. Ovise o agrotehnici, jesu li ratari uspjeli zatvoriti zimsku brazdu te količini oborina. Zapad je 'mokriji' od istoka pa dok će ovdje zbrajati gubitke, već je u Virovitičko-podravskoj županiji situacija posve drugačija.  

Očekivanja su ipak da će prosječni prinosi biti na razini prošlogodišnjeg, možda i viši. Naime, lani nam je prosjek bio 9 t/ha. 

Izvoz sirovine prednjači, prerađivačkih kapaciteta nema  

"Stanje je dosta šareno, ovisno o kojoj mikrolokaciji je riječ. Gdje su kiše padale, tu će biti izvanredni", kaže nam i dopredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić. 

Kada je u pitanju kukuruz, otkriva, Hrvatska je dvostruko samodostatna. Međutim, iako proizvodimo dva puta više nego li su nam potrebe, znatan dio i to sirovine, odlazi u Italiju u Austriju. "To nije dobro za nas. Talijani dobiju jeftinu sirovinu i zarađuju dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni", upozorava drugi čovjek HPK. 

Hrvatski ratari, doznajemo, mijenjaju i trendove u proizvodnji. Što se tiče FAO grupa, koriste se 200 do 500, ovisno o namjeni. Za siliranje, primjerice, najviše idu 400 i 500, na istoku i FAO 600. 

"U zadnje vrijeme se favoriziraju 200 i 300, kada se radi o zrnu. Uspiju tako skinuti ispod 14% vlage čime se izbjegava sušenje koje je dosta velika stavka. Trend je prema manjim, ranijim hibridima, da vlaga bude do 15%", pojašnjava Brlošić. 

Da je suša učinila svoje, potvrđuje nam i Franjo Mesaroš, dugogodišnji ratar iz Čakovaca pokraj Vukovara kojega smo sa sinom Robertom zatekli upravo u vršidbi. "Možemo reći da je sigurno manje 20% nego lani. Osušio se naglo, no dobro je kako smo očekivali. Stvarno je nedostajalo padalina u najgore vrijeme, a procjenjujemo da će ga biti oko 8, možda 9 tona po hektaru", kaže nam i dodaje da je lani imao prinos preko 10t/ha.  

Cijena bi mogla nadoknaditi smanjen prinos?

Sav urod, otac i sin predaju u skladište, a u ovoj korona godini i godini vremenskih neprilika, nadaju se da će cijena biti bolja. "Priča se da će biti oko kune, 0,90 do 1 kn po kilogramu što će biti dobro", kaže i podsjeća da je lani bila 0,85 do 0,90 kn/kg. 

Obitelj Mesaroš, inače, drži se provjerenog Pioneerova hibrida koji im se pokazao dobrim jer naglo otpušta vlagu i daje dosta suhog klipa. "Više od 50% suhog sam predao lani", napominje ipak zadovoljan postignutim u ovoj nepredvidivoj godini. 

Proizvodnja kukuruza u 2020. u usporedbi s prošlogodišnjom ostvarenom proizvodnjom povećala se za 1%, odnosno s 2.298.000 tona na 2.322.000 tona, dok proizvodnja po hektaru ostaje ista, 9 tona (izvor: DZS) 

Razloga za zadovoljstvo itekako ima obitelj Prša iz Kutova u Općini Zdenci. "Generalno ova godina je na našem području bila rekordna i za ozime i proljetne kulture. Imali smo pravilan raspored padalina u toku intenzivnog rasta kukuruza (5.-8. mjesec) i očekujemo odlične prinose", kaže nam Filip Prša, koji sa svojih 17 godina, sada maturant osječke Poljoprivredne i veterinarske škole, itekako pridonosi obiteljskom poslu.

Kukuruz, pojasnio je, uzgajaju u izuzetno visokoj agrotehnici, s velikim gustinama i količinama gnojiva te očekuju preko 15 t/ha. "Imamo zasijano 5 hibrida od 4 najveće sjemenarske kuće u Hrvatskoj, a od cijene ne očekujemo previše, oko 1 kn/kg za kukuruz s 14% vlage", dodaje Filip naglašavajući da ih to i ne zabrinjava previše jer sav urod troše na svojoj farmi svinja. 

Inače, grupu 300 koriste za vršidbu u zrnu, a 400 i 500 za branje u klipu. Od hibrida imaju Pioneer 9903 i 0725, RWA tweetor, KWS orlando i Syngenta zoan.

Prinosi i preko 15 t/ha 

Obitelj sije i starinski crveni kukuruz koji im se pokazao otpornijim u odnosu na klasični, žuti. Koja je to točno sorta, ne zna, no kaže otkako je objavio fotografiju na facebooku, ne staju mu upiti i narudžbe. Prodao je već 150 kilograma sjemena!

"Stvar je u tome da hibrid možete koristiti samo jednom. Znači, svake godine morate kupiti sjeme, a ovog krunite i cijelo vrijeme s čardaka imate svoj kukuruz odnosno svoje sjeme", objašnjava potražnju. 

Inače, prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja kukuruza u 2020. u usporedbi s prošlogodišnjom ostvarenom proizvodnjom povećala se za 1%, odnosno s 2.298.000 tona na 2.322.000 tona, dok proizvodnja po hektaru ostaje ista, 9 tona. 

Kako smo doznali u DZS-u, ove godine, također prema prvim procjenama, žetvena površina kukuruza za zrno u Hrvatskoj iznosi 258.000 ha, dok je u 2019. godini iznosila 255.887 ha, što ukazuje na povećanje od 0,8%.

Unatoč padu stočarske proizvodnje, kukuruz ostaje dominantna kultura 

Da je dominantna kultura, pokazuju i podaci Ministarstva poljoprivrede. Primjerice, u razdoblju od 2012. do 2016. godine u ukupnoj proizvodnji žitarica, iskazano količinski, kukuruz je činio udio od 59,7%.

Unatoč činjenici da nam iz godine u godinu pada stočarska proizvodnja, na što je nedavno upozorila i tvrtka Bc Institut, kukuruz ipak ostaje broj jedan na našim poljima. 

Zanimljivo je i to, kako nam je otkrio Mato Brlošić, da se čak 80% cjelokupne hrvatske proizvodnje ove žitarice odnosi na OPG-ove i obrte.

Premda nemamo službene podatke, pretpostavka je da su najveći proizvođači ove kulture Fortenova grupa, a slijedi ih grupacija Žito.