• Potrošnja hrane
  • 16.09.2019. 13:30

EU najveći potrošač svinjskog mesa s više od 40 kg po glavi stanovnika

Europska komisija objavila je podatke tržišnih analiza "Globalna ponuda i potražnja za hranom, trendovi potrošača i trgovinski izazovi". Jeste li znali da je EU drugi najveći svjetski potrošač pšenice s oko 250 kg po glavi stanovnika?

Foto: Pixabay/3D_Maennchen
  • 784
  • 68
  • 0

Zbog dva glavna razvoja u posljednja dva desetljeća na globalnoj razini - rast prihoda i promjene u preferencijama potrošača, potrošnja hrane raste bržim tempom nego svjetska populacija. Ova kretanja rezultirala su porastom potrošnje proizvoda veće vrijednosti (poput mesa i mliječnih proizvoda) u rastućim ekonomijama. Paralelno s tim, porast društvene i okolišne osviještenosti u razvijenim ekonomijama utjecao je na preferencije potrošača, što je, primjerice, dovelo do smanjene potrošnje crvenog mesa. Ovo je među glavnim podacima tržišnih analiza "Globalna ponuda i potražnja za hranom, trendovi potrošača i trgovinski izazovi" koje je objavila Komisija.

Kada je riječ o pšenici, EU je drugi najveći svjetski potrošač s oko 250 kg po glavi stanovnika, nakon crnomorske regije. Potrošnja u EU neprekidno raste, vođena uglavnom razvojem stočarskog sektora zbog korištenja pšenice u stočnoj hrani. Četiri regije opskrbljuju svijet pšenicom: EU, Crnomorska regija, Sjeverna Amerika i Oceanija.

EU je najveći uvoznik kukuruza

Sjeverna Amerika je daleko najveći potrošač kukuruza koji doseže gotovo 900 kg po glavi stanovnika, što je znatno više od upotrebe u Južnoj Americi s 240 kg po glavi stanovnika, a u EU 140 kg po glavi stanovnika. Znatno globalno povećanje kukuruza povezano je s povećanjem uzgoja stoke, a odnedavno i s proizvodnjom etanola na bazi kukuruza. S gotovo 15% globalne proizvodnje kukuruza kojom se trguje, glavni dobavljači su Južna i Sjeverna Amerika, a slijede područje Crnog mora. Suprotno tome, EU je najveći uvoznik kukuruza s blizu 25 milijuna tona uvezenog kukuruza u 2018./2019.

Potrošnja šećera po glavi stanovnika je širom svijeta puno stabilnija. Najveći je korisnik Južna Amerika, s preko 50 kg po glavi stanovnika, gdje tržišni uvjeti utječu na količinu šećera koja se usmjerava ka proizvodnji hrane ili etanola. U EU je razina potrošnje od 37 kg po stanovniku, za razliku od Sjeverne Amerike s 30 kg po stanovniku. To je zbog veće prerade šećera u etanol u EU i zbog manje upotrebe ostalih zaslađivača poput izoglukoze. 

Najveći su potrošači govedine u Sjevernoj Americi, potrošnja je 35 kg po glavi stanovnika, a slijedi je Južna Amerika. EU je četvrti najveći potrošač (15 kg po glavi stanovnika), nakon Oceanije s više od 20 kg po glavi stanovnika. S oko 15% globalne proizvodnje govedine se trguje, a najveći suficit je u Južnoj Americi. U posljednja tri desetljeća potrošnja po stanovniku se smanjila zbog promjena u preferencijama potrošača, a EU je od neto uvoznika postala neto izvoznik. Smanjenjem domaće opskrbe moglo bi do 2020. godine doći do samodostatnosti.

EU i Sjeverna Amerika najveći su potrošači mliječnih proizvoda

EU je daleko najveći potrošač svinjskog mesa, s potrošnjom iznad 40 kg po glavi stanovnika. Slijedi ga Sjeverna Amerika s manje od 30 kilograma po glavi stanovnika. Svinjetina je također omiljeno meso u Aziji, gdje bi do 2020. trebala dostići 15 kg po glavi stanovnika. Više od 80% izvoza potječe iz Sjeverne Amerike i EU. U obje regije došlo je do neznatnog smanjenja potrošnje, zajedno s većom proizvodnjom, što je dovelo do povećanja viška. 

Kod peradi potrošnja se značajno povećava u svim regijama svijeta. Najveći je potrošač Sjeverna Amerika, s preko 50 kg po glavi stanovnika, a slijede je Južna Amerika, Oceanija i EU s više od 25 kg po glavi stanovnika. 

EU i Sjeverna Amerika najveći su potrošači mliječnih proizvoda s oko 270 kg mliječne protuvrijednosti po glavi stanovnika. U Južnoj Americi potrošnja je porasla na 150 kg po glavi stanovnika, dok će u Aziji 2020. dostići 70 kg po glavi stanovnika. Afrička potrošnja ostaje stabilna na ispod 50 kg po stanovniku, međutim rast stanovništva dovodi do značajnog povećanja ukupne uporabe i dubljeg deficita zbog proizvodnje koja nije u skladu s potražnjom. 


Izvori

EC Europa


Tagovi

Potrošnja hrane Potrošnja mesa Potrošnja žitarica Mliječni proizvodi EU


Autorica

Karolina Rastija

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi