Proizvodnja mlijeka u stalnom porastu - više je i onog iz eko sustava

Svjetska proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda iz godine u godinu raste, a tijekom idućih deset godina porast će za 1,6% godišnje, odnosno na 997 milijuna tona do 2029. godine, predviđanja su to Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO) za perspektivnu poljoprivredu 2020.-2029.

U 2019. proizvedeno je 522 milijuna tona mlijeka, najvećim dijelom kravljeg, a kontinent koji prednjači s tom vrstom je Europa, odnosno Europska unija. Prošle je godine proizvela 155 milijuna tona, a prema podacima statista držala je više od 23 milijuna muznih krava.

U EU rast nešto sporiji

Prema izvješću OECD i FAO-a, očekuje se kako će Indija i Pakistan pridonijeti s više od polovice rasta te da će činiti više od 30% svjetske proizvodnje do 2029. godine. 

Također, procjenjuje se kako će u Europskoj uniji ona rasti sporije od ostatka svijeta. Podaci pokazuju i pad mliječnog stada za oko 0,6% godišnje, ali i porast mliječnosti za 1% tijekom sljedećeg desetljeća. 

Smatra se kako će biti i većih količina onog ekološkog. Trenutno je više od 10% mliječnih krava u eko sustavima smještenim u Austriji, Švedskoj, Latviji, Grčkoj i Danskoj. S obzirom na to da oko 3% proizvodnje u EU dolazi s tih farmi koje imaju relativno niske prinose, ondje stočari imaju na raspolaganju značajne premije na cijenu.

Općenito, očekuje se da će potražnja za sirom, maslacem, vrhnjem i drugim rasti tek neznatno, a višak je namijenjen izvozu.

DZS: Prirast goveda u 2019. povećan za 30%, proizvodnja kravljeg mlijeka i dalje pada

Najveći prosječni prinos po kravi zabilježen je u Sjevernoj Americi jer je udio hranidbe na bazi trave nizak, a usredotočeni su na visoke prinose iz specijaliziranih mliječnih stada. I Novi Zeland bilježi vrlo spor rast ove namirnice, a procjena govori kako će buduća proizvodnja najviše biti orijentirana na izvoz koji se trenutno suočava s većim neizvjesnostima zbog pandemije. 

S druge pak strane, stručnjaci tvrde kako je Afrika na putu ka snažnom rastu ovoga sektora, a to je uglavnom rezultat povećanih stada u posljednjih nekoliko godina. Smatraju kako će se oko trećina globalne populacije nalaziti upravo na tom kontinentu, što će činiti oko 5% svjetske proizvodnje.

Njemačka prva izvoznica u EU

Samo 8% svjetskog mlijeka sudjeluje u trgovinskoj razmijeni, a razlog tako malog postotka je njegova pokvarljivosti i visok sadržaj vode. Međutim, izvoz iz EU, Novog Zelanda i Kine u posljednjih se par godina znatno povećao. 

Trenutno tri najveća izvoznika ove namirnice su Europska unija, Novi Zeland i Sjedinjene Države. Predviđa se kako će one do 2029. zajedno izvesti oko 65% sira od ukupne proizvodnje, 76% maslaca, 68% punomasnog i 77% obranog mlijeka u prahu. 

U 2019. godini izvoz je iznosio 245,07 milijardi eura, što je povećanje od 12% u odnosu na 2015. godinu, navodi worldstopexports.

Čak 2/3 mlijeka koje se proizvede u Europskoj uniji koristi se za preradu u sir i maslac

Europa je trgovala s najvećim udjelom, čak 53,8% svjetskog izvoza. Predvođene Novim Zelandom, zemlje Oceanije zauzele su drugo mjesto s 25%, a na trećem mjestu bila je Azija s 9,2%. Sjeverna Amerika sudjelovala je sa 7,5%, Južna s 4,1%, a Afrika se našla na posljednjem mjestu s udjelom od 0,5%. 

Što se tiče Europske unije, najveći izvoz zabilježila je Njemačka (24,85 milijarde eura), Nizozemska (20,57 mlrd. €) i Belgija (15,42 mlrd €).

Ako promatramo podatke iz čitavog svijeta, zemlje s najbržim rastom izvoza od 2015. godine bile su Hong Kong (porast za 133,4%), Irska (132,3%), Poljska (40%) i Belgija (36,4%).

Četiri vodeća dobavljača zabilježila su pad, najveći Bjelorusija (16,3%) zatim Danska (4,8%), Australija (2,8%) i Francuska (1,7%).

Najveće cijene u Norveškoj, a najmanje u Poljskoj

Kada govorimo o cijeni po litri, najveća je u Norveškoj 1,71 eura. Na drugom mjestu nalazi se Švicarska 1,45 eura, a na trećem Danska 1,23 eura/l. S druge pak strane, najnižu imaju Poljska i Bjelorusija 0,57 eura. 

TISUP: Blagi pad otkupnih cijena mlijeka na domaćem tržištu

Prema podacima numbeo, u Hrvatskoj je cijena 1,01 eura, a kada je riječ o susjednim zemljama, višu cijenu ima jedino Italija 1,15 eura dok je u Sloveniji 0,93, u Srbiji 0,76 eura, a u BiH 0,69 eura.

Ako promatramo na svjetskoj razini, stanovnici Tajvana spremni su platiti najviše, čak 3,14 eura dok je u Tunisu cijena najniža, 0,37 eura za litru. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor