Ratarski usjevi, povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi - nema grane koju nije zahvatila nepogoda koja će obilježiti ovu godinu, a koja za sobom povlači niz drugih negativnih posljedica koje ćemo tek osjetiti.
I dok je Virovitičko-podravska već proglasila prirodnu nepogodu - suša, za očekivati je da će njihov primjer do konca ovoga mjeseca pratiti i većina županija.
Istaknuo je to i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, komentirajući za RTL da su dva i pol sušna mjeseca nanijela znatne štete.
"Kukuruz od 50 do 60 posto, soja 30 do 50 posto, suncokret najmanje, ali ipak 25 posto. Mandarine, jabuke i masline također 30 do 50 posto. I povrće, bez obzira na navodnjavanje, također tridesetak do 40 posto manji prinosi", nizao je brojke.
Ekstremna suša, kako nam je nedavno rekao Mato Brlošić iz HPK, dovela je do toga da će Hrvatska koja inače proizvede i do tri milijuna tona kukuruza, ove, pretpostavlja se, imati tek milijun. Onoliko koliko su domaće potrebe.
Prepolovljena je i proizvodnja silaže što u konačnici znači višu cijenu stočne hrane i posljedično - mesa.
Suša nam je obrala i voćnjake. Prema riječima predsjednika Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimira Markote, samo jabuke će ove godine biti 12 posto manje. Ovogodišnji domaći urod kraljice voća procjenjuje se na oko 57 tisuća tona, a posljedica je smanjenih površina pod ovom voćkom i elementarnih nepogoda, ponajprije suše.
Zbog manjka oborina, u Istri je već duže vrijeme na snazi redukcija vode. Ugrožena je proizvodnja ne samo voća i povrća već i vinograda. Slično je i u Dalmaciji koja se također nosi s visokim temperaturama i nedostatkom kiše.
Nije dobro ni povrćarima jer drugu godinu zaredom imamo prepolovljen urod u našem najvećem području koje se bavi uzgojem krumpira, Međimurju.
Općenito, lako je moguće da će štete koje su nam prirodne nepogode nanijele lani, a koje su prema izračunu na dan 22. srpnja 2021. bile 509 milijuna kuna, ove godine biti višestruko veće. S tim da za razliku od lani ove nismo bilježili veće štete od mraza i poplava.
Izuzmemo li sušu kao najvećeg čimbenika koji je ove godine naštetio poljoprivredi, samo je (jedna) tuča u varaždinskom kraju izazvala štetu od 58 milijuna kuna. I to proizvođačima cvijeća. Olujno nevrijeme s tučom poharalo je ponajviše sjever Hrvatske, poglavito Krapinsko-zagorsku županiju, a stradali su povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi..
Jasno je i da 20 milijuna kuna za štete od prirodnih nepogoda, što je uobičajen iznos koji se osigurava, nikako neće biti dostatne. I primijetit ćete, nismo naveli požare koji haraju diljem zemlje. Uz borovu šumu koja rapidno nestaje, bilježimo i niz požara u voćnjacima, mahom zbog tuđe nepažnje. Gorjeli su, podsjetimo i deseci hektara ječma i pšenice..
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 2 godine
Očekivani igrokazi od kojih OPG nema bitne pomoći !
Marta Radić
prije 2 godine
Novac od 200 miliona kuna koji se daje kroz mjeru 17.1 moga se svake godine pretvoriti u pomoć od nepogoda u poljoprivredi. Ovako taj novac uzmu osiguravajuća društva , a kad nastane šteta seljacima figa.... Pogotovo tu je loše osiguravajuće društvo CO
Andrej Žalec
prije 2 godine
Nudim mogučnost nabave Agrogela ili kako ga neki zovu Hydrogel. Nije stetan za okoliš. Stavlja se oko 350 kg/ha . 1 kg zadržava u idelanim uvjetima 200 litara vode. Urod tako ima cijelu godinu dovoljno vode i nije pod stresom. Agrogel djeluje 5 godina u zemlji i nakon toga razpade se bet poslijedica . Nije štetan za prirodu niti za ljude ili životinje.
asd gfd
prije 2 godine
I kakve to veze ima kaj proglase elementarnu? Lani smo za mraz za 2 ha trajnih nasada gdje je steta bila 100 posto dobili 5 posto njihove procjene ili ti ga 650kn. Da 650 kn za 2 ha trajnog nasada u punom rodu sa stetom od 100 posto
SASA FRANIC
prije 2 godine
a zasto se brinu u HR . pa imate uvoznike koje najvise vole u vlasti. oni ce sve rjesiti, kod njih sve radi. uvozi uvozi i uvozi, tu problema nema!!!!