Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Razgovor s povodom
  • 10.08.2022. 13:30
  • Zadarska, Zadar

Ivica Vlatković: Punjenje turističkih bazena postalo je važnije od spašavanja ljetine!

Vode nikad neće biti dovoljno za poljoprivredu jer kod nas se ne rade master planovi za njezin razvoj koje prate projekti navodnjavanja, kaže dr. Vlatković u razgovoru za Agroklub.

Foto: Zeljko Mrsic/PIXSELL
  • 2.146
  • 420
  • 1

Suše, toplinski valovi, požari… Do početka berbe maslina manje je od dva mjeseca. Što se može očekivati, upitali smo dr. Ivicu Vlatkovića, poznatog zadarsko-novigradskog liječnika i maslinara.

“Ukoliko padnu kiše sve će biti spašeno i bit će natprosječna dobra maslinarska godina. Ako se suša produži do devetog mjeseca neće biti dobro ni za randmane ni kvalitetu ulja”, odgovara.

On je i predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije. Odmah dodaje da maslinari ne mogu utjecati na klimatske promjene, ali im se, kaže, mogu prilagođavati. Kako? Tako da osiguraju vodu za svoje masline bilo gusternama ili akumulacijama. Jer bez dovoljno vode teško će se ostvarivati prinosi i kvaliteta ulja u budućnosti.

Imamo vode, rijeka i jezera, a nemamo navodnjavanja. Problem je, navodno, krajnji korisnik?!

Vode nikad neće biti dovoljno za poljoprivredu jer kod nas se ne rade master planovi za razvoj poljoprivrede koje prate projekti navodnjavanja. Vjerojatno će jednog dana biti kad strane kompanije kupe velike površine.

Već ovog ljeta su počele redukcije vode u Istri. Kad pogledamo kojom brzinom se grade kuće za odmor s bazenima Hrvatska će nastaviti taj trend i u budućnosti.

Od Savudrije do Prevlake ljeti će samo za turistički sektor trebati enormne količine vode., a cijena kubika za bazen je višestruko veća nego onog za poljoprivredu. Prema tome jasno je kome će se dati prioritet!

Nemamo planove navodnjavanja za poljoprivredne cjeline

Priča o navodnjavanju ima smisao ukoliko se cijeli plan realizira za poljoprivredne cjeline kao što su, primjerice, Ravni kotari, ali tko će to realizirati i financirati do krajnjeg korisnika? Takvi projekti su skupi i teško ih je održavati, a cijena kubika vode bi bila preskupa za krajnje korisnike. Zato ja smatram da postoji više mogućnosti što svaki maslinar individualno može uraditi da mu masline ne trpe sušu.

Suša, toplinski valovi, požari... Kako spasiti masline? (Foto: A. Sitnica/arhiv AK)

Kad je ove godine trebalo početi navodnjavati?

Ove godine već u proljeće je trebalo zalijevati jer nije palo dovoljno kiše. Koliko i kada ovisi i o pedološkim karakteristikama tla kako drži vlagu. Uglavnom, proljeća su zadnjih godina suha i ja sam zalijevao više puta tijekom proljeća.

Može li sada pomoći folijarna prihrana. Što koristiti?

Folijarna prihrana je jedno od izvrsnih rješenja u fazama ekstremnih suša. Mnogi postižu izvanredne rezultate upravo zato što poznaju svoj sortiment i tlo te ju pravovremeno provode da maslina lakše prebrodi temperaturne šokove do prve prave kiše. I ove godine su mnogi tako spasili rod. Preparata ima bezbroj i svi su više manje dobri, ali ako krošnju polijete i običnom vodom maslini će biti drago.

U vašem masliniku prakticirate i orošavanje. Kakva su iskustva?

U navodnjavanju sam prošao sve; od kapaljki, preko rasprskivača ispod masline do ovog sistema orošavanja krošnji

Spas u orošavanju

Orošavanje preko sustava kojeg prakticiram mi je zapravo bitno olakšalo bavljenje maslinarstvom. Preko njega imam sve neophodno bez, primjerice, dodatnih ulaganja i servisiranja pumpi i atomizera. Znači, kad orošavam krošnje uz vlaženje sve se cijedi i kapa u krug oko masline po noći.

Tim istim sistemom mogu izvršiti folijarnu prihranu i zaštitu stabala. U fazama pred cvatnju, ukoliko su visoke temperature, vlaženjem krošnje i trave ispod masline postižem neophodnu vlažnost za bolju oplodnju. U slučaju požara aktiviranjem sustava orošavanja smanjujem rizike da mi vatra zahvati krošnje i travu ispod stabala. Dakle, iskustva su izvrsna i za mene se to pokazalo kao najbolje rješenje. Mnogi su stručni ljudi bili skeptični da ću imati problema s paunovim okom.

Spas u orošavanju (Foto: A. Sitnica/arhiv AK)

Paunovo oko se ne može razviti na tako visokim ljetnim temperaturama. Ja završavam s orošavanjem kad padne neka kiša nakon Velike gospe jer se početkom kolovoza špica odrveni i više nema opasnosti opadanja ploda od suše.

Zalažete se za obnovu starih, zapuštenih maslina. Znamo li gdje su i koliko ih ima?

Da, zalažem se za obnovu starih zapuštenih maslinika jer su neprocjenjivi. I ova ekstremna suša je pokazala da stara stabla bez obzira na dugotrajnu sušu nose rod i izdržavaju je. Naši su nam djedovi ostavili bogatstvo i najbolju dotu za klimatske promjene.

Obnova starih i opožarenih maslinika

Savjetovao bih svakome da radije kupi stari zapušteni maslinik i obnovi ga prije nego da sadi novi. Mi danas digitalno imamo ARKOD, dakle upisnik svih površina koje se obrađuju. Imamo također digitalno katastar za svaku dalmatinsku općinu. Usporedbom ta dva digitalna prikaza jer je ARKOD još i u bojama, vrlo brzo dolazimo do spoznaje koliko imamo zapuštenih maslinika, a time i do njihove površine. Na temelju izračuna tog potencijala županije i resorno ministarstvo mogu raditi planove revitalizacije poticajima.

Dosta maslinika je stradalo u požarima. Maslinari su ogorčeni procjenom šteta, eventualne isplate kasne i po nekoliko godina.. Kako i kada obnoviti opožarena stable?

Maslina je neuništiva. Nakon požara spremna je na novi život. Ukoliko je krošnja izgorjela revitalizacija mora početi pilanjem do zemlje. Oštećena krošnja požarom ne može uspostaviti tako brzo ravnotežu i vratiti se plodonošenju.

Zahtijeva stručnu rezidbu dugo godina. Puno je bolje i brže formirati novo mlado stablo iz baze. Osim toga, kad jednom velika temperatura prođe pored osnovnog debla, čak i da nije bilo izgoreno, bolje je ne riskirati kakva je oštećenja doživio ispod kore u provodnim snopovima. Stoga je pilanje do zemlje po meni najbolji put revitalizacije i dobivanja novog stabla. Ukoliko je samo malo zahvaćena krošnja ona će se brzo vratiti i uspostaviti ravnotežu.

Ukoliko je krošnja izgorjela revitalizacija mora početi pilanjem do zemlje, kaže (Foto: V. Krtalić)

Troškovi proizvodnje (plavi dizel, zaštitna sredstva, gnojiva…) su porasli. Hoće li povećanje cijena električne energije povećati i cijene prerade? Kad se sve uzme u obzir kolika bi trebala biti cijena maslinovog ulja?

Teško je reći s obzirom na okolnosti u kojima živimo kako će se formirati cijene prerade. Što se tiče cijene samog maslinovog ulja u budućnosti nju će određivati kao i uvijek ponuda i potražnja.

Litra maslinovog ulja od 80 do 1.000 kuna

Imate i danas na tržištu maslinova ulja koja postižu cijene i do 1.000 kn za litru. Takva su ulja u pravilu vrhunske kvalitete u malim bočicama od 1 dcl upakirana u pravilu u izvrsnu ambalažu i servirana onim ljudima koji znaju što su vrhunska ulja, a uz to spremni su to platiti. Jednako tako imate na tržištu ulja koja su upakirana u plastične boce od Coca cole i koštaju 80 kn litra i ona će naći svog kupca. Prema tome cijene su varijabilne bile i do sada, ali i od sada.

Po kvaliteti maslinovih ulja Hrvatska je treća na svijetu. A domaćeg još nema u našim restoranima. Što učiniti?

Hrvatska proizvodi dokazano visokokvalitetna maslinova ulja, ali dug je vremenski put dok će ta i takva naći svoj put do restorana da će to postati standard s kartom i ponudom kao što su npr. vina.

Domaće ulje u dalmatinskim restoranima izuzetak, u Istri pravilo

Neki su restorani u Dalmaciji to stavili u svoju ponudu, ali tu govorimo o izuzecima, a ne pravilu. U Istri je obrnuto. Većina restorana koji drže do svoje reputacije nudi nekoliko visokokvalitetnih ulja jer su i ona dio reputacije, a samo manji broj još drži ona manje kvalitetna u neprikladnoj ambalaži za čuvanje. Prema tome to je proces u kojem se stvari pomalo mijenjaju, ali nedovoljno brzo.

Međutim, vjerujem da će kvalitetna ulja naći svoj i put izvan restorana ako ih ne žele ili su im preskupa. Svatko tko se pobrine proizvesti visokokvalitetno maslinovo ulje pobrine se da ono i nađe svog kupca. Svaki kuhar koji zna što je kvalitetno zna i na što će ga staviti i umiješati da hrani dade onaj potrebni štih mediteranske kuhinje zdravlja s gastro užicima.

Kako protiv patvorina u trgovačkim lancima?

To je pitanje za naše republičke inspekcije koje vrše nadzor, distribuciju i očuvanje kvalitete hrane na tržištu.

Ako se suša nastavi neće biti dobro ni za randmane ni za kvalitetu maslinovog ulja (Foto: A. Sitnica/arhiv AK))

Zašto naši proizvođači više ne primjenjuju znanstveno - tehnička dostignuća u maslinarstvu?

To je opet individualno opredjeljenje svakog pojedinog maslinara. Osobno je pravo svakog maslinara kako će svoje masline uzgajati, rezati, brati, prerađivati i čuvati ulje. Ja uvijek volim pomoći ljudima savjetom kad me pitaju. Pišem o svojim iskustvima i onome što sam pročitao od stručnjaka i znanstvenika. Tu se mogu izbjeći mnoge greške koje su često skupe. Sve je na neki način švedski stol i svatko može uzeti ili ostaviti savjete ako misli da može drugačije. Moje su namjere uvijek pomoći drugom, poručuje dr. Ivica Vlatković. 


Fotoprilog


Tagovi

Dr. Ivica Vlatković Klimatske promijene Požari Navodnjavanje Orošavanje Obnova starih i opožarenih maslina


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."