AgroKlub.com

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Voćarstvo » Orošavanjem spasio masline od suše i toplinskih udara

Orošavanjem spasio masline od suše i toplinskih udara

Dr. Ivica Vlatković

Orošavanjem spasio masline od suše i toplinskih udara

Datum: 11.08.2017. 16:00 |

Kategorija:

Voćarstvo

"Osobno mislim da maslina ima velike sličnosti sa ljudskim reakcijama na bolesti i stresove samo što su njeni mehanizmi i reakcije sporije. Zato može izdržati tisuće godina, a čovjek niti sto, kaže dr. Ivica Vlatković.

U dalmatinskim maslinicima gdje se nije zalijevalo došlo je do strahovitog gubitka. Čak i na onim područijma gdje je bila dobra oplodnja maslina šteta je gotovo 100-postotna. Radoslav Bobanović voditelj PZ Masvin iz Polače već je pokrenuo inicijativu za proglašenje elementarne nepogode na razini Zadarske županije.

"Ovo je nastresnija godina koliko ja pamtim. Toplotni udari po trajanju i učestalosti najduži do sada, a kad se gledaju temperaturni prosjeci iznad 35 stupnjeva Celzijusa onda je ovo najveće isušivanje maslina otkad se bavim maslinarstvom", kaže i dr. Ivica Vlatković.

Ovaj poznati zadarski ginekolog i još poznatiji maslinar ima uzoran maslinik u Novigradu na lokaciji Istočne njive. Od ukupno 500 stabala maslina domaćih i introduciranih među kojima su talijanske, grčke i afričke, njih 300 je došlo na puni rod.


Poznati zadarski ginekolog i maslinar

Ivica nije zalijevao, nije navodnjavao, ali gle čuda! Njegove masline su u dobroj kondiciji, urod je solidan, plodovi jedri i zdravi.

Vlažnost, a ne mokrina

"Nisam zalivao, ali jesam orošavao," kaže dr. Vlatković.

Iako se za orošavanje troši 10 puta manje vode Vlatković kaže da je dosad potrošio više vode nego cijelu prošlu godinu. "Do sada sam prakticirao svaku treću noć pustiti orošavanje dva do tri puta tjedno po pola sata. Ove godine faktički to radim svaku drugu večer po cili sat vremena i to po noći", kaže Vlatković.

Kako je došao na ideju da je orošavanje bolje od klasičnog navodnjavanja? Jednostavno, kaže Vlatković. Maslina je kultura aridne, suhe klime i ona traži vlažnost, a ne mokrinu. Ona je razvila sposobnost brze apsorbcije vlage preko lista. Na taj način stalno bez kiše žive i rađaju sve afričke masline. One zbog visokih razlika dnevnih i noćnih temperatura upijaju samo kondenziranu vlagu iz zraka i žive i rađaju zahvaljujući njoj, odgovorio je dr. Vlatković.

Proučavajući sorte maslina shvatio je, kaže, da afričke sorte kod nas dolaze u povoljnije klimatske uvjete za bolju diferencijaciju pupa pa ih je počeo nacjepljivati na našu oblicu koja je zahvalna kao podloga. Uz to manje su osjetljive na oboljenje od paunovog oka. "Nacijepljene na našu oblicu, afričke sorte Chamlal i Marocane picholine posebno su pokazale izvanrednu i ujednačenu rodnost te izostanak izmjenične rodnosti. Znači, rađaju obilato svake godine", kaže dr. Ivica Vlatković

Prednosti orošavanja

Pokreće ga pumpa protoka 150/litara u minuti iz spremnika u kojega se tijekom zimskih mjeseci akumulira 1000 litara kišnice. Pumpa puni vodu u zatvoreni sustav, najprije u cijev od jednog cola, a onda od te cijevi u svaki drugi međured maslinika u cijev od okitena promjera 16 mm. Od okitena lateralno na svaku treću maslinu ide špaget pa na vrh masline gdje sam montirao dizne koje izdrže pritisak do pet bara i na taj način stvaraju rosu prskajući krošnje masline u krugu do 15 metara.


Orošavanje se pokazalo odličnom metodom

"Ovim sustavom deset puta je manja potrošnja vode po jednom stablu od bilo kojeg navodnjavanja. Postigao sam nemjerljivo veći učinak na redovitu rodnost maslina, tj. izostanak alternativnosti rađanja uz manje bujanje trave ispod maslina negoli kad sam navodnjavao. Maslina lakše podnosi stres deficita vodom jer ne podiže žile sisavice prema površini kao kod navodnjavanja. Kod navodnjavanja masline učinite ovisne o redovitosti zalijevanja i one u jednom preskakanju zalijevanja dožive stres što rezultira opadanjem ili sušenjem ploda", dodaje Vlatković .

Njegov sustav je automatiziran preko tajmera što omogućava orošavanje noću, kada se maslina hladi. Preko sustava orošavanja može se provoditi automatska folijarna prehrana, zaštita od insekata, požara, mraza... Ne treba kupovati atomizere, pumpe, njihovo servisiranje, zaštitna odijela, maske, naočale a sve to dosta košta.

Od oplodnje do Velike Gospe

Ova godina je posebno delikatna. Stalno gleda koliko je vlage u tlu. Imammjerač. Zbog velikog isušivanja treba održati iznad 70 posto poljskog vodnog kapaciteta da bi masline usvajale vlagu.

"Kod orošavanja - kad se isključi timer za orošavanje - kod mene se onda nastavi pasivno vlaženje korjena maslina zato što su rezervoari iznad maslinika. Zbog razlika hidrostatskog tlaka voda lagano kišenjem natapa korjen masline. Znači, kad prestane orošavanje nastavi se lagano kišenje i tako natapa korjen masline.

Ja se prilagođavam svojoj situaciji. Moj maslinik je na skeletnom i plitkom tlu, koje je jako propusno i zahtjeva puno više vlage nego kod maslina u dubokim zemljama koje zadržavaju vlagu. Moj princip je intenzivno orošavanje maslinika od momenta oplodnje dok ne otvrdne koštica, a to je do 15. kolovoza do Velike Gospe. Za neke sorte i prije", objašnjava.

Intenzivno navodnjavanje u tom razdoblju ne utječe negativno na kvalitetu ulja. A nakon Velike Gospe smanjit ću intenzitet orošavanja i kišenja, jer tada utječe na kvalitetu ulja. Smanjuje koncentraciju polifenola u plodu.

Znači, u prvoj fazi od zametanja plodova do Velike Gospe treba u ovakvim ekstremno sušnim godinama intenzivno orošavati i navodnjavati ( kišiti) kako bi se zadržao rod, a istovremeno stvorio potencijal za rodnost iduće godine.

"Nakon Velike Gospe, po mom iskustvu treba reducirati navodnjavanje jer plodovi su ionako već formirani i okoštani. Ako se suša nastavi treba samo povremeno intervenirati do berbe. Jer u tom periodu možemo utjecati na kvalitetu ulja - od Velike Gospe do 15. 10. kad kreće berba", kaže Vlatković

Grmolike vaze i prstenovane grane

"Treba uz minimalna ulaganja postići optimalne učinke", kaže ovaj uspješni liječnik i maslinar.

Zahvaljujući orošavanju tijekom vrućih i sušnih ljetnih mjeseci, njegove masline uz dobar nosivi rod daju dobre izbojke i za rod iduće godine. Otkriva i da isključivo u berbi skida prstenovane grane oslobađajući sredinu krošnje za svjetlo i strujanje zraka.

"Skidam također jako povinute grane koje su se spustile do zemlje", govori dr. Vlatković .

On u svojim maslinicima njeguje neku vrst grmolike vaze. Taj uzgojni oblik je u njegovim maslinicima najzastupljeniji i zbog jakih vjetrova, posebno bure.

Dok hodamo po masliniku Vlatković pokazuje primjere gdje je preostala grana orkule puno slabije rodila od Shamalla koji je na nju nacijepljen. Prava je atrakcija vidjeti Ascolane tenere koje su nacijepljene na oblice. Izgledaju kao male jabuke. Zanimljiva je i priča kako je došao do sadnice marokanskog Chamlala.

Chamlal doputovao s Titom

"A, kako?! Lipo! Dobio sam je iz Kaštela, gdje postoji jedno matično stablo u Institutu za jadranske kulture, zahvaljujući inženjeru Frani Strikiću. Priča se događala još za vrijeme bivše Jugoslavije kad je jedan od tadašnjih agronoma putovao s Titom u Maroko i tamo vidio svjetsku kolekciju maslina pa je nabavljao i donosio i one masline koje su kod nas došle iz nesvrstanih zemalja. Jedna od njih je i Chamlal", otkriva dr. Vlatković i uz karakterističan osmijeh nastavlja: "Čitajući o vrijednostima tih novih maslina shvatio sam da su najzastupljenije u zemljama Magreba i da su dobre uljarice. Vjerojatno sežu u daleku prošlost feničanskog puta širenja maslina po Sredozemlju", predmnijeva Dr. Vlatković.


Bogat urod

Čitatelje će zanimati i kako uspoređuje život čovjeka i masline:

"Osobno mislim da maslina ima velike sličnosti sa ljudskim reakcijama na bolesti i stresove samo što su njeni mehanizmi i reakcije sporije. Zato može izdržati tisuće godina, a čovjek niti sto. Tužno je kad sadite masline što ne možete skupa odrasti, proživjeti život i dočekati starost. Zato je ona plemenita i posebna što može svojom dugovječnošću ispratiti naraštaje. Ali, uvijek je najvažniji kod toga čovjek koji joj je udahnio život i pomogao joj da se digne. Sve kasnije je njezina životna rutina", smatra dr. Vlatković .

Nacijepljivanje, orošavanje..Što je još bitno za redovitu rodnost?

Tajna redovite rodnosti

Prvo, kaže, ne pretjerivati u ničemu. Svake godine dati dobru osnovnu gnojidbu u jesen nakon berbe. Ja svake godine dajem stajski gnoj uz mineralnu nadoknadu makro i mikro elemenata: fosfora, magnezija i željeza.

"Dvije karijole stajskog ovčjeg gnoja i dvije šake mikro i makro elemenata. Rastresem oko masline. Ne zakopavam gnoj. Nakon pet godina podizanja masline ne okopavam. Samo kosim travu. Malčiram," otkriva dr. Vlatković .

U proljeće tek u travnju mjesecu kada mine opasnost od kasnog proljetnog mraza, radi korektivnu, umjerenu rezidbu bacajući posušene grančice i one koje smetaju, a tada i prstenuje grane koje će skidati u berbi. "To su sve one grane koje mi remete razvoj krošnje. Ukoliko ostaju neke koje sam trebao baciti nije problem imam orošavanje, a maslina sve to otrpi. Vodom se sve nadoknadi. Voda je po mom mišljenju ključna u svim maslinicima i to ne samo za održavanje roda u postojećoj godini već osiguranju rodnosti u idućoj godini. Ukoliko maslinik nema vode treba izvršiti folijarnu prihranu (gnojidba preko lista) polivajući krošnju više puta tijekom ljetnih mjeseci.

Znanost je rekla svoje. Da bi maslina dala 1 kg suhe tvari novog prirasta treba joj se dati 400 do 450 litara vode u ljetnom periodu. Ovisno o sortama. Bujnima kao što su leccino, pendolino i sve introducirane sorte, treba više vode", kaže.

Učinkovito protiv bolesti i štetnika

Paunovo oko kao najraširenija bolest lista masline sve je veći problem u toplim zimama.

Problem njezinog nastanka je vječita zimska vlažnost, zbog dugih zimskih magli,često obilnih i dugih kiša, na što je oblica posebno osjetljiva. Zato je važno njegovati sorte koje su manje osjetljive na paunovo oko, kao lastovka, piculja, kao i većina introduciranih sorata. Strane sorte su dobro otporne na paunovo oko.

"Po mom mišljenju prevelika upotreba dušika utjerava masline u bolest, smanjuje im otpornost, a pojačava bujnost krošnje. Trebalo bi analizirati list masline da se vidi da li određenim stablima nešto nedostaje, analizu je moguće izvršiti na institutima u Poreču i Splitu te na Agronomskom fakulteteu Sveučilištu u Zagrebu, a odnedavna i u Zadru", kaže. .

Kako protiv štetnika?

Tri su ključna: svrdlaš, maslinov moljac i maslinova muha. Sva tri štetnika su u domeni kontrole promatračkih mjesta savjetodavnih službi po županijama. Treba pratiti njihove obavijesti i tretirati po preporuci struke. "Ja bih pohvalio cijelu našu savjetodavnu službu. Agronom Ivan Šimičević je na vrijeme sve signalizira. Tko je slušao i čitao obavjesti te postupao po savjetima nije pogrešio.! Mnogi nisu reagirali pa zbog toga nastaju problemi. Srećom zbog enormnih vrućina ove godine muha se još nije pojavila, ali ako bude kiše i temperature se spuste evo muhe, a tada može napraviti najveću štetu. Ako se pojavi treba odmah prskati. Nema smisla prskati kad je muha već štetu napravila. Treba poštivati rokove karence. No, kao što rekoh, prevencija je ključna", dodaje.

Muha, lenticele, berba i prerada

Maslinova muha u pravilu napada krupne sorte i to je još jedna mana oblice.

Postoje sorte koje imaju izražene lenticele - točkice na plodu masline preko kojih plod otpušta plinove koji imaju repelentski učinak na štetnike. Odbija ih. Imam domaću maslinu kojoj ni ja ne znam ime. Rana sorta. Slična je oblici, ali za razliku od oblice puna je lenticela i evidentno je da je muha izbjegava.

Pitam dr. Vlatkovića hoće li ove godine berba u Dalmaciji uslijediti ranije nego lani, na što on odgovara: "U našem arealu najbolje je početi brati od 18. listopada, tj. od Sv. Luke pa nadalje. Tako ću i ja", kaže dr. Ivica Vlatković .

Berba je posebno značajna u vegetativnoj godini svakog maslinara. Ivica stolne sorte planira brati ručno jer se ti plodovi zbog krupnoće lako oštete ukoliko ih berete strojno. Kasnije ovisno o dozrijevanju sorti kombinirat će, kaže, strojnu i ručnu berbu na uljaricama koje imaju manje plodove.

"Prve berem leccino, pendolino i caroleu, a kasnije coratinu, pishuolen, shamall i tako redom. Što uberem prerađujem isti dan da sačuvam kvalitetu i svježinu ulja. Pretačem nakon 15 do 20 dana i punim boce. Važno je izbjeći berbu po kiši ili barem dva dana da bude suho vrijeme da pasta ne bude vodenasta jer se tada lako otapaju biofenoli u njoj i nestaju. Njihovim gubitkom gubimo sve ono što čuva ulje od kvarenja, ali i čuvare našeg zdravlja. S druge strane dobiju se manji radmani, pojašnjava" dr. Ivica Vlatković .

Imat će, hvala Bogu, što brati. Plodovi su zdravi, ulje će biti bog bogova. A o afričkim sortama u našim maslinicima na koncu zaključuje: "Kod nas su afričke sorte pokazale da imaju sjajnu budućnost ako su nacijepljene na oblicu, barem po mom iskustvu. Ja ću ih sve više njegovati jer jedan je život maslinara, a njegovo vrijeme ograničeno. Zato i jeste cilj svakog maslinara imati redovitu rodnost".

Sadnice Chamlala i Barnea veličine kubanske cigare

Na upit kako je, uz tuniski Chamlal, nabavio i rijetku izraelsku sortu Barneu, dr. Vlatković je ispričao gotovo nevjerojatnu priču:

"E-mailom me kontaktirao jedan naš Dalmatinac iz Pelješca koji živi u Francuskoj u blizini Marseja. Pročitao je moj članak o oblici gdje sam naveo da zbog klimatskih promjena ona gubi značenje u odnosu na ostale sorte. Budući je zainteresiran za sadnju autohtonih sorata na Pelješcu sugerirao sam mu sadnju levantinke i lastovke koje su po meni naše najbolje sorte. Poslao mi je katalog rasadnika u blizini Marseja čiji vlasnik u 88. godini života posjeduje gotovo sve važne svjetske sorte maslina uključujući i naše", opisuje..

"Čovjek se strasno cijeli život bavi rasadničarstvom. Poželio sam da mi donese izraelski Barneu i tuniski Chamlal. Donio mi je obje sadnice umotane i prozirnu najlonsku foliju veličine Kubanske cigare. Upitao sam ga: Što je to? Jednogodišnje sadnice koje si tražio! Kad sam odmotao Barneu imao sam što vidjeti. Mini sadnicu s čuperkom od deset listića masline i na njima već 7 plodića.

Vjerujem da će Barnea biti jednako uspješna kao i afričke sorte. Drago mi je zbog te sorte što je stigla iz Francuske u moj Novigrad. Posadio sam je iz simboličkog razloga u čast njezinog tvorca velikog izraelskog znanstvenika Shimona Livija koji je preminuo ove godine".

Bolje u maslinicima nego u kockarnicama

Na upit što bi odgovorio onima koji tvrde da na svoje masline troši novac koji zaradi u svojoj ginekološkoj ordinaciji, dr. Ivica Vlatković kaže:

"Netko voli trošiti novac i vrijeme u kladionicama i kockarnicama, netko u kafićima a ja u svojim maslinicima. Mnogi kad bi zbrojili godine, potrošeni novac i vrijeme provedeno u kladionicama, u kockarnicama i kafićima mogli su napraviti slično ili isto što i ja".

*Razmišljate li o agroturizmu. Imate ime, šampionska ulja... Što još nedostaje da biste počeli zarađivati i kao maslinar?

"Moja obitelj mi je bila uvijek oslonac za sve što sam radio vezano za struku kao i za maslinarstvo. Temelji za agroturizam postoje pa ćemo vidjeti. Španjolska ulja kao i sva uvozna i domaća maslinova ulja trebaju strože kontrole na policama supermarketa. Jedno je postići kvalitetu i staviti je u bocu a sasvim nešto drugo održati je u njoj. Ulja se naprosto ne čuvaju pravilno na stabilnoj temperaturi od 18 stupnjeva Celzijevih.

Ja postižem dobru cijenu za svoja ulja. Tek kada sve masline stanu na puni rod moći ću više zarađivati kao maslinar. To će otprilike biti, ako zdravlje posluži, u mirovini a tada je u pravilu i najpotrebnije".

*Jeste li u maslinarstvu našli nešto što nitko ne može platiti. Što?

"Svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji u konzumaciji našeg ulja. Uz neposredan fizički rad i psihički odmor u prirodi u pauzama mog liječničkog posla korisno utrošeno vrijeme i mnoga priznanja za kvalitetu maslinova ulja".

Šampion svih Šampiona

Dr. Ivica Vlatković ne broji medalje i odličja koja osvaja na gotovo svim natjecanjima i susretima maslinara. Pamti, kaže, samo šampionske titule. Ima ih osam, među kojima je i titula Šampion svih Šampiona, osvojena u konkurenciji najboljih hrvatskih maslinovih ulja 2009. godine u Zagrebu. Dva puta Šampion Noćnjaka (2009 Mlini kod Dubrovnika i Vodice 2011.god). Bio je Šampion Dani Masline, Zadar 2009.godine, MASLINA Split 2011. Split, Šampion Paičuša Omiš 2011. Šampion maslinovog ulja Nadin 2015. Uz to, od 2009. do 2016. godine 10 puta je vicešampion maslinovih ulja. Njegovo ulje tri godine je uvršteno u svjetski vodič najboljih ekstradjevičanskih maslinovih ulja Flos olei.

Afrički chamlal u Novigradu

Kako je iz Maroka u Novigrad stigla afrička maslina chamlal?

"Tunisko-alžirska sorta chamlail stigla je u Dalmaciju zahvaljujući agronomu koji je donio i posadio i kolekcijski nasad Instituta za mediteranske kulture u Kaštelima. Zahvaljujući gosp. Frani Strikiću ja sam dobio plemke i nacijepio ih na oblice. Pokazalo se da redovito rađa i jako je specifična sorta. Ulje ima okus vanilije", kaže.

Pet uvjeta uspješnog maslinarenja

  1. Imati volju baviti se maslinarstvom (kupiti ili naslijediti maslinik)
  2. Imati viziju i financijski plan (npr. vlastita ili poticajna sredstva).
  3. Osigurati dovoljno vode u startu prilagođeno planu bavljenja maslinarstvom kao i cijenu koštanja/isplativosti.
  4. Prije početka sadnje dobro se savjetovati s agro i meteorološko strukom zbog položaja maslinika karakteristika, pedoloških analiza i mikroklimata. Uz to svakako savjete tražiti od afirmiranih maslinara kraja gdje se misle saditi masline.
  5. Kontinuirano pratiti literaturu o maslinarstvu i testirati svoja ulja kao konačni proizvod svoga rada na manifestacijama. Na manifestacijama ne dobivate samo ocjenu svoga ulja, nego tako učite gdje ste pogodili, a gdje pogriješili u vegetacijskoj godini.

Foto. Arif Sitnica

Broj pregleda članka: 2901; Uspješnost članka: 418.05

Tagovi: Masline, Ivica Vlatković, Orošavanje, Liječnik

Ključne riječi članka: orosavanjem, spasio, masline, od, suse, i, toplinskih, udara, masline, maslina, sorte, godine,  dr, orošavanje, vlatković, chamlal,  vlatković , velike, vrijeme, afričke, maslinicima, šampion, još, kvalitetu, gospe, je , rodnost, i , život, posebno, maslinar, manje, zahvaljujući, maslinika, u , plodovi, maslinik, gotovo, godina, berba, godini, oblice, krošnje, maslinara, svoje, orošavanja,  ivica , barneu, čovjek, imati, sorta, jedan, kasnije, maslinovih, maslinova, nešto, paunovo, štetnika, ključna, zdravlje, a , sve , stigla, redovitu, rađaju, vlagu, našu, nacijepljene, lista, vlage, iznad, maslinarstvom, vlažnost, navodnjavanja, rodnosti, znači, što , nastavi, intenzivno, grane, vlatković , maslina , svake, litara, tijekom, mjeseci, vidjeti,  dr  , velike gospe, afričke sorte,    ivica ,  ivica   vlatković , maslinovih ulja, redovitu rodnost, svake godine, kaže vlatković, kvalitetu ulja,    ivica   vlatković ,  dr   vlatković ,  dr    ivica ,  dr    vlatković , nakon velike gospe,  dr   vlatković, natapa korjen masline, poznati zadarski ginekolog


Nedjeljko Jusup

Svi tekstovi autora

Autor Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.


Slike Orošavanjem spasio masline od suše i toplinskih udara

Anketa

3

Jeste li dobili Obavijest o ostvarenim pravima za 2016. godinu? Je li vam koristila?

Da (57%)

Ne (37%)

Kakva obavijest? (6%)

Broj glasova: 342

Pregled svih anketa »

Komentiraj anketu »

Anketa

3

Jeste li dobili Obavijest o ostvarenim pravima za 2016. godinu? Je li vam koristila?

Pregled svih anketa »

Komentiraj anketu »