Uklonite "kape": Rezidba zadebljalih vrhova starijih stabala kruške

U slučajevima kada se više godina prilikom rezidbe na vrhovima stabala ostavljaju rezovi na "čep", dolazi do stvaranja zadebljalih vrhova punih čepova u čijim pazusima niknu nove grane koje najčešće zadebljaju tijekom jedne, a kamoli više godina rasta.

Čep predstavlja kosi rez na zadebljalim, izrođenim granama koje stvaraju konkurenciju provodnici i ne bi trebali biti duži od tri prsta.  

Ostavljanjem i nekoliko takvih grana u vrhu krošnje, voćari upadaju u veliki problem jer je nemoguće na učinkovit način stablo zaštititi od bolesti i napada štetnika. Ne samo da zimska prskanja bakrenim preparatima neće dati efekt već će i svaki tretman tijekom vegetacijske sezone biti poprilično neučinkovit jer sredstva, bilo da su u pitanju fungicidi ili insekticidi, neće doprijeti do svih dijelova krošnje.

Nije ni čudno što se zbog toga u voćnjacima u kojima se ostavljaju ovakve "kape" na vrhovima, redovno pojavljuju bolesti, kao što je krastavost krušaka ili se nikako ne može suzbiti kruškina buha, najznačajniji štetnik ovog voća.

Paziti na sigurnost tijekom rezidbe

Problem se riešava u zimskoj rezidbi kada se ispod "kapa" napravi kosi rez motornom pilom, na jednu bočnu granu. Najbolje bi bilo da i ta bočna nije predebela, odnosno bilo bi dobro da nema mnogo vertikalnih grana, vodopija na njoj.

Za rezače je najteže ako su površine koje se režu na ovaj način velike i ako rez pilom mora raditi na svakom stablu.

Da bi on bio što "čistiji", umjesto motornog ulja može se upotrijebiti jestivo koje se svakodnevno koristi u ljudskoj prehrani. Također bi trebalo obratiti pažnju na sigurnost prilikom rezidbe jer takve "kape" sa zadebljalim stablom i mnogo grana, mogu biti teške više od 10 kilograma i predstavljaju opasnost za rezača kada ih reže sa zemlje ili skida ako je na ljestvama.

Dezinficirati rezove

One se iznose iz voćnjaka i najbolje bi bilo da se zapale kako bi se uništile prezimljujuće forme štetnike. Rijetki su voćari koji mogu samljeti deblo i napraviti pelet koji se kasnije može koristiti za druge svrhe.

Rezove nastale u rezidbi najbolje je premazati kalemarskim voskom. Međutim, ako je izuzetno mnogo rezova, bolje je obaviti prskanje bakrenim preparatima ili nekim drugim dezinfekcijskim sredstvom kao što su vapno i soda bikarbona.

Ukoliko rezač ima vremena, osim zadebljalih "kapa" na vrhovima stabala mogu se odrezati i debele bočne, skeletne, grane koje vuku mnogo hrane i mogu dovesti do toga da se rodnost prebaci na gornji dio stabla, nakon čega dolazi do zasjenjivanja donjeg dijela krošnje, stvaranja manjeg broja rodnih pupoljaka, a nakon nekog vremena, sušenja grana.

Ostaviti jednu granu kao provodnicu

Trebalo bi imati u vidu da će nakon ovakve zimske rezidbe, s rezovima gornjeg zadebljalog dijela krošnje, iz spavajućih pupoljaka na proljeće doći do izuzetno jakog rasta velikog ljetorasta koji do kraja sezone mogu izrasti i više od dva metra. Ako se nakon zimske ne obavi ljetna rezidba sav posao će biti uzaludan jer će se do kraja sezone, na vrhu opet stvoriti "kape" s velikim brojem vodopija koje će tijekom godine crpiti snagu i hraniva stablu.

Tijekom ljetne rezidbe na vrhu se ostavi jedna grana koja će biti provodnica i, po mogućnosti, nekoliko kraćih grančica koje će takođe rkasnije rađati. Važno je da vrh bude osvijetljen kako bi se nesmetano razvijale grane i rodni pupoljci.

Prije ljetne rezidbe, u nastavku zimske, iz unutrašnjosti se uklanja veći broj vertikalnih grana koje zasjenjuju krošnju. Ako se i na donjim granama nakon svake rezidbe ostavi veliki broj čepova situacija će biti ista kao i u gornjem dijelu stabla. Najbolje je ukloniti čepove i ostaviti dvogodišnje i starije grane koje će biti nositelji rodnosti u narednim godinama.