Upotrebom insekticida uništavaju se i korisni kukci, a kruškina buha brže se oporavlja i ponovo napada voćke. Zato, ako vidite bubamaru i zlatooku u voćnjaku, nemojte tretirati kruške. Ostavite im prostor da obave vaš posao.
Mnogi voćari su obavili tretman u nasadima u veljači i ožujku s preparatima na bazi bakra kao i s insekticidima protiv imaga kruškine buhe (Psylla sp.). Međutim, duži period visokih temperatura omogućio je i duže polaganje jaja pa se, nakon prolaska kratkotrajne hladnije fronte, očekuje napad ovog štetnika u vidu lučenja medne rose koja dovodi do prljanja plodova i njihove slabije kvalitete.
Proizvođačima koji se odluče na primjenu insekticida, nije preporučljivo da koriste one na bazi abamektina jer se, sudeći po izvješćima s terena, štetnik prilagodio na ovu aktivnu tvar koja se koristi godinama, često i prilikom zaštite stabla.
U posljednje vrijeme sve više su popularni organski preparati Fesil i King Bo, kao i najnoviji insekticid Delegate (a.m. spinetoram) i pouzdani Movento (a.m. spirotetramat) koji su naročito dobri za zaštitu od druge i treće generacije. Isto tako, mogu se primijeniti i sredstva na bazi piriproksifena, bifentrina i slično.
Slabiji napad buhe mogu očekivati poljoprivrednici koji su u veljači primijenili kaolinsku glinu, 40 - 60 kg po hektaru/1000 litara vode jer glina iritira krila imaga buhe prilikom polaganja jaja.
Ako potraje duže period velike vlage, ne bi trebalo biti problema u zaštiti jer ovaj štetni kukac ne voli kišu i niže temperature. Odgovaraju mu duži sunčani i sušni periodi što će, vjerojatno, biti slučaj u ovoj godini. Problem stvara i upotreba dušičnih gnojiva koja je neophodna kako bi voćke mogle iznijeti rod ali, s druge strane, rast mladica i listova pojačava napad buhe.
Postoji još načina, i to ekoloških, da se riješite štetnika. Radi se o tome da se za zaštitu koristi ocat i soda bikarbona. Kombinacija ove dvije supstance stvara sol koja, uz primjenu većih količina vode, isušuje mednu rosu kojom su obložene ličinke buhe i skida ih s površine lista i grana.
Dovoljno je kilogram sode bikarbone i 10 litara octa (što veći postotak alkohola tim bolje) na 1.500 l vode. Neki proizvođači koriste ovu metodu za drugu i treću generaciju buhe, ali može se koristiti i za ličinke prve generacije.
Drugi način je potpuna odsutnost primjene insekticida. Naime, primijećeno je da nije bilo većih šteta od buhe u voćnjacima bez obavljenih tretmana insekticidima. Posao su odradile bubamara (Coccinellidae) i zlatooka (Chrysoperla carnea) koje su prirodni predatori ličinki buha.
Upotrebom insekticida uništavaju se i korisni insekti, a kruškina buha brže se oporavlja i ponovo napada voćke. Zato, ako vidite bubamaru i zlatooku, nemojte tretirati kruške. Ostavite im prostor da obave vaš posao. Neće biti ni lisnih ušiju, a napad buhe sigurno će biti beznačajan, naročito na stablima na kojima je odrađena zimska rezidba.
Tagovi
Autor