Pretraga tekstova
Samo dva dana nakon prestanka padalina bilo je potrebno ličinkama kruškine buhe da počnu s lučenjem "medne rose" koja privlači gljivicu čađavicu i prlja plodove. Takvi plodovi ne mogu biti u prvoj klasi i nemaju dobru otkupnu cijenu.
Samo dva dana nakon prestanka padalina bilo je potrebno ličinkama kruškine buhe da počnu s lučenjem "medne rose" koja privlači gljivicu čađavicu i prlja plodove. Takvi plodovi ne mogu biti u prvoj klasi i nemaju dobru otkupnu cijenu.
I jaja druge generacije kruškine buhe, najznačajnijeg štetnika krušaka jedva su čekala izostanak padalina i rast dnevnih temperatura. Dolazi do njihovog ubrzanog rasta, a na terenu je uočeno i preklapanje s ličinkama prve generacije koje su već počele lučiti mednu rosu.
U narednom periodu očekuje se intenzivno polaganje jaja i lučenje ličinki L1 i L2 generacije buhe. Proizvođačima savjetujemo da se savjetuju sa svojim savjetodavcima i što prije obave tretmane protiv ove bolesti.
U posljednje vrijeme sve više su popularni organski preparati Fesil i King Bo, kao i noviji insekticid Delegate (a.m. spinetoram). Još uvijek je pouzdan Movento (a.m. spirotetramat) kao i preparati na bazi piriproksifena, abamektina, bifentrina i slično.
Kruškina buha: Pet generacija godišnje, kemijska zaštita otežana
U područjima gdje je tek počelo polaganje jaja može se primijeniti i kaolinska glina, 40-60 kg po hektaru na 1000 litara vode. Poželjno je da se glina primijeni u predstojećem toplijem periodu jer glina iritira krila buhe prilikom polaganja jaja.
Kasnije, tijekom vegetacije, počevši od srpnja trebala bi se obaviti i ljetna rezidba koja smanjuje brojnost populacije buhe koja jaja polaže uglavnom na vrhovima ljetorasta.
Ukoliko se ne zaštite plodovi krušaka bit će prljavi i neatraktivni za kupce, a ličinke buhe prenose i razne viroze koje mogu uništiti stabla krušaka.
Prilikom primjene sredstava obavezno treba voditi računa o karenci i zaštiti pčela.
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.