• Bolest krušaka i jabuka
  • 07.06.2020. 10:30

Kako prepoznati je li zaustavljena krastavost krušaka i jabuka?

Krastavost jabuka i krušaka, čiji je uzročnik Venturia inequalis i Venturia pyrina, ekonomski su najznačajnije bolesti krušaka i jabuka. Sa zaštitom bi trebalo nastaviti i u slučaju kišnog ljeta, bez obzira na više temperature, ali i obratiti pažnju na smanjenje troškova zaštite.

Foto: Bojan Kecman
  • 490
  • 46
  • 0

Nema voćara koji neće pokušati sve što je u njegovoj moći da zaustavi ovo gljivično oboljenje zbog kojeg dolazi do prljanja plodova, njihove slabije kvalitete i, što je najvažnije, niže prodajne cijene.

Bolest krastavost krušaka i jabuka, čiji je uzročnik Venturia inequalis i Venturia pyrina, pojavljuje se od početka vegetacije pa i u hladnjačama, nakon skladištenja plodova

Na kruškama, sa zaštitom bi trebalo početi rano u proljeće jer patogen prezimljava na grančicama pa, u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta, vrlo rano može doći do zaraze pupa, dok kod jabuka, patogen prezimljava u opalom lišću iz prethodne vegetacije i simptomi se mogu pojaviti nakon izbijanja prvih listova.

Okruglaste pjege na listovima znak su zaraze

Ako dođe do infekcije, prepoznaje se po tamnim i svijetlo smeđim okruglastim pjegama koje se pojavljuju na listu, zatim i na plodovima s tim što, u slučaju jače zaraze, može doći i do pucanja plodova, posebice kod krušaka. Pojave li se simptomi na listu i plodu, daljnje suzbijanje je uzaludno. Posljednji trenutak za suzbijanje infekcije kombinacijom sistemičnih i kontaktnih fungicida je pojava pjega na lisnoj dršci. Ukoliko se tada i svaki put nakon toga, prije i poslije padalina, ne tretira stablo, dolazi do pojave simptoma i na plodovima uslijed čega dolazi do stvaranja krasti, po čemu je bolest i dobila ime.

Ali, nemojte se uplašiti ako vidite na listovima tamne, okruglaste pjege. To je znak da ste uspjeli sa zaštitom i suzbili infekciju do koje dolazi čim su temperature oko 20 stupnjeva i s mnogo padalina odnosno ako je list konstantno vlažan. Dovoljno je desetak sati vlaženja, uz navedene temperature, da se ostvari infekcija.

Nije sve crno ako se pojave simptomi

Dakle, kada vidite crne okruglaste pjege, ako ih možete obrisati vrhom nokta, infekcija je zaustavljena. Ali, borba nije gotova. Pratite vremensku prognozu i zaštitite svoja stabla. Ako koristite fungicide, nemojte prskati prije i poslije kiše ako količina padalina nije bila veća od 20 mm po metru kvadratnom. Dovoljno je jedno prskanje, prije ili odmah poslije kiše.

Pjegu probajte obrisati vrhom nokta

Općenito, jedno prskanje tjedno, u slučaju velikih padalina, bez obzira je li riječ o jabukama ili kruškama jer se upotrebljavaju sistemični fungicidi koji mogu "vratiti" infekciju tri do četiri dana unazad odnosno, ako upotrijebite fungicide tri do četiri dana nakon ostvarene infekcije, možete spriječiti zarazu. Uz primjenu kontaktnih i sistemičnih fungicida, u slučaju da nema mnogo padalina, zaštita stabla od krastavosti može trajati minimalno desetak dana.

Koristite nove tehnologije

Ne koristite fungicide bez potrebe. Ako možete, koristite nove tehnologije.

Fungicidi se često bez potrebe upotrebljavaju pa imamo slučajeve da se za hektar kruške godišnje izdvaja između 1.000 i 1.500 eura za pesticide što je bespotrebno. Čak 20 i više prskanja godišnje nema smisla i trebalo bi smanjiti njihovu upotrebu, uz primjenu novih tehnologija i zaštitu prirodnim sredstvima.

Nove tehnologije ogledaju se u tome da se dronovima ili infracrvenim kamerama vide "krizna" žarišta u voćnjaku, tj. ako je npr. lišće u određenom dijelu nasada svijetlo zelene boje, to je znak zaštitarima da se, u tom dijelu voćnjaka, nešto događa. Intervencija, ukoliko je potrebna, vrši se samo u tom dijelu, bilo zbog insekata, slabije ishrane ili bolesti. Isto se radi i u staklenicima i plastenicima. Ovim dolazi do smanjenja troškova, a time i veće isplativosti proizvodnje.

Postoje i drugi načini zaštite

Zaštita prirodnim sredstvima podrazumijeva upotrebu preslice, kalijeva permanganata, kaolinske gline, crvenog luka i češnjaka, koprive, sode bikarbone, domaćeg mlijeka itd. Jednom riječju, stablo se jača i ne postaje "ovisno" o pesticidu. Upravo se u jednom voćnjaku vrši zaštita nasada krušaka domaćim, nekuhanim mlijekom, sodom bikarbonom i jestivim uljem. Doze su: litra mlijeka, velika jušna žlica sode i ulja, sve u 10 litara vode. Bolje je da je soda čista, medicinska, ali može se koristi i ona iz trgovine.

Mlijeko se, za sada, dobro pokazalo

Za sada, zaštita ide dobro. Infekcija krastavosti uspješno je zaustavljena što se vidi i po slikama. Ipak, treba imati na umu da je tek početak lipnja i da pobjedu nad krastavošću krušaka, naročito posljednjih godina, treba proglasiti do 14 dana prije berbe. Razlog je u tome što je drugi dio ljeta vlažan, sa padalinama, pa se simptomi tzv. "sekundarne" infekcije pojave pred berbu, a iz knjiga i od stručnjaka se čitalo i čulo da već od prve polovice lipnja ne treba koristiti sistemične fungicide, već samo kontaktne ili čak nikako ne prskati stabla krušaka, jer visoke temperature i sušni periodi, ne odgovaraju patogenu za njegov nesmetan razvoj.

To više nije slučaj u praksi i kod krušaka i jabuka trebali bi se koristiti i sistemični fungicidi, u slučaju padalina u srpnju i početkom kolovoza.


Tagovi

Krastavost Zaštita jabuke i kruške Prskanje Prirodna zaštita Zaraza


Autor

Bojan Kecman

Dipl.inž. poljoprivrede Bojan Kecman specijaliziran je za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.