Uz pomoć nekoliko udruga i mnoštva volontera na površini od 2.000 m2 zasađeno je 30 raznih voćaka. Pri izboru se voćaka pazilo da su otporne na klimatske promjene, a prednost je dana starim sortama.
Grad Beč ne prestaje oduševljavati svojim kreativnim projektima kojima želi podići razinu kvalitete života u gradu. Kako bi proslavili 30 godina postojanja Dunavskog otoka, omiljenog mjesta Bečana za opuštanje i odmor, iz Grada su najavili projekt sadnje voćaka na njemu. Uz pomoć nekoliko udruga i mnoštva volontera na površini od 2.000 m2 zasađeno je 30 raznih voćaka, od jabuka i krušaka, pa sve do marelica i šljiva. Pri izboru se voćaka pazilo da su otporne na klimatske promjene, a prednost je dana starim sortama.
Ideja za ovaj projekt potiče iz Bečkog Novog Mjesta gdje je prije sedam godina zasađena prva voćka. U međuvremenu se projekt razvio do te mjere da sada njihov voćnjak broji preko 400 stabala o kojima se brinu volonteri uz pomoć stručnjaka. Za svaku je voćku zadužen jedan volonter koji se uz pomoć stručnih osoba brine o njoj, tj. orezuje, okopava i prihranjuje ju. Volonteri su ljudi svih generacija koji se zanimaju za vrtlarstvo ili jednostavno žele doprinijeti zajednici u kojoj žive. I na Dunavskom otoku svaka voćka ima svog volontera, javlja eurocommpr.at.
Do berbe prvih plodova s voćaka na Dunavskom otoku proći će još neko vrijeme. Trešnjama, jabukama i kruškama treba i po nekoliko godina da rode. Kada voćke rode svaki će građanin moći besplatno ubrati nekoliko plodova, tj. onoliko koliko mu stane u obje ruke. Kako bi građani lakše pronašli lokaciju pojedine voćke trenutno je u izradi aplikacija "Fruitmap". Digitalna će karta prikazivati gdje se voćka nalazi, je li zrela za branje i tko je volonter koji se o njoj brine.
Podsjetimo, nedavno smo pisali o tome kako je Beč postavio 1.000 česmu kako bi pomogao svojim građanima i tako se borili protiv klimatskih promjena. Također, u gradskim su područjima odlučili posaditi kombinaciju višegodišnjih biljaka ili trajnica.
Tagovi
Autorica
Svi znamo da je ukusna, ali znate li zašto je dobro jesti breskve?
Znanstvenici otkrivaju golemo bogatstvo samoniklih maslina
Aronija je puna ploda, ali nije dovoljno slatka: Gdje proizvođači najčešće griješe?
Greške mogu skupo koštati: Zašto dinja/pipun nema slatkoću kakvu očekujete?
Kako formula iz Desana može oživjeti 100.000 hektara zapuštene Dalmacije?
Aronija je puna ploda, ali nije dovoljno slatka: Gdje proizvođači najčešće griješe?
Orahova muha napada nasade, evo kako zaštititi plodove i smanjiti populaciju štetnika
Kako je zagrebački poduzetnik Zvonimir Benčić od viških agruma stvorio brend koji osvaja svijet
Bolest krušaka koja može napraviti velike probleme i nakon berbe
Eterična ulja origana, timijana i cimetovca protiv opasnih bolesti maslina
Požar u masliniku traži procjenu štete prije rezidbe
Dragulji i zajednički brend spajaju maslinare zemalja istočnog Jadrana?!
