Rezidba voćaka: "Stablo mora biti prozračno, da ptica može proletjeti kroz njega"

Kada zasadimo voćku u jesen, što se preporučuje, ili u rano proljeće, bez obzira radi li o šljivi, jabuci, kruški ili drugim vrstama voća, trebamo znati da je to stablo potrebno adekvatno održavati. Nakon sadnje, u naredne tri godine potrebno je formirati uzgojni oblik.

U većini slučajeva je to onaj koji sama vrsta zahtijeva, a moguće je formirati i željeni oblik, kao što su piramida, vitko vreteno, vaza i slično, kaže Aleksandar Živković, mladi inženjer poljoprivrede.

Da svaka grana bude osunčana

Rezidba je obavezna mjera održavanja koja će nam pomoći da imamo zdrava stabla, te dobar i kvalitetan urod. Najbolje vrijeme za nju je od prestanka vegetacije, tzv. period zimskog mirovanja voćke, pa sve do proljeća dok ne krenu "sokovi".

Rezidba jabuke, višnje i šljive - kako i koje greške izbjeći?

"Svaka voćna vrsta i sorta se orezuje na svoj način, a zajedničko za sve njih je da se provodi zbog prorjeđivanja krošnje stabla da bi se uklonile grane koje samo 'troše' voćku, te zbog odstranjivanja suhih i bolesnih grana. Najbitnije je da svaka grana bude osunčana, nikako ne smiju jedna drugoj ometati svjetlost. Jednom riječju stablo mora biti prozračno tako da ptica može proletjeti kroz njega", navodi Živković osnovne razloge stručnog održavanja voćaka.

Cilj rezidbe je, također, da se napravi balans između rodnog i vegetativnog (lisnog) dijela, kako bi voćka iz godine u godinu davala plodove, bez "sušnih" perioda. Rodni pupoljci su obično deblji, obli i stoje u kiticama na granama, pogotovo kod šljive, te na oko izgledaju više nabubreni, dok su lisni uži, šiljastiji i pljosnatiji.

"Kod suvremenih nasada rezidba omogućava i prevođenje na bočne grana, a sve kako bi se omogućilo lakše branje plodova, uz uvjet da se pazi na stupanj raširenosti voćke zbog međuredne obrade", kaže Živković.

U našim agroekološkim uvjetima dominira ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj, tako da većina ljudi uzgaja više vrsta voćaka, svega po malo, najčešće da unuci imaju što ubrati. U takvim voćnjacima, naš sagovornik, najčešće i obavlja rezidbu, a po potrebi u pomoć zove i kolege kada je u planu uređenje nekog većeg nasada.

Budućnost rezidbi je u električnim škarama - brže i lakše?

"Savjetovao bih voćare da je bolje da ne orezuju voćke uopće, nego da to rade bez savjeta stručnjaka jer mogu imati štetu, u šta sam se osobno uvjerio. Osnovni koraci u održavanju voćnjaka su, pored orezivanja, 'plavo' prskanje i gnojidba mineralnim gnojivom tipa 7:20:30 pred zimu, krečenje stabala do prvog razgranjenja također u periodu zimskog mirovanja radi dezinfekcije te 'crveno' prskanje preparatima na bazi bakra i sumpora", kaže Živković.

Bez alata nema zanata

Važan element je i odgovarajući alat koji omogućava što lakši i efikasniji rad u voćnjaku. Alat, pogotovo u nasadima većim od 50 stabala, u kojima ima mnogo posla, mora biti po svojoj konstrukciji lagan, jer onaj teži umara rezača, što usporava i sam učinak rezidbe.

"Druga važna stvar je da alat bude oštar. Svaki rez mora biti gladak, mjesto reza ne smije biti nagnječeno, a grane se režu ukoso, ne vodoravno, da se voda ne zadržava na rezovima. Prije i poslije svake rezidbe je poželjno dezinficiranje alata sa 70 postotnim alkoholom jer upravo preko alata možemo prenijeti bolesti u druge voćnjake", ističe ovaj mladi inženjer.