Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zimska rezidba
  • 21.02.2022. 12:00

Rezidba jabuke, višnje i šljive - kako i koje greške izbjeći?

Najvažnije je orezivanje prilagoditi voćnoj vrsti, vremenu izvedbe te uzgojnom obliku kako bi se on i dalje zadržao te bio produktivan. Paziti da se ostavi dovoljan broj rodnih pupova, ali i vegetativnih koji će ishraniti voćku, neki su od brojnih savjeta stručnjaka.

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 17.138
  • 1.467
  • 3

Rezidba, važan pomotehnički zahvat kojim osiguravamo ravnotežu vegetativnog i generativnog rasta, odnosno rasta i rodnosti u punom je jeku u našim voćnjacima.  

"Iako bi zimska trebala više biti korektivna, kod nas je još uvijek najvažnija", kaže nam doc.dr.sc. Goran Fruk, sa Zavoda za voćarstvo pri Odsjeku za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. 

Naime, zimsku je, pojašnjava, lakše izvoditi jer nema lišća koje nam zaklanja pogled i plodova koje nam je žao izbaciti. Ali ona bi trebala služiti samo tome da se iz krošnje izdvoji ono što se nije moglo, što nismo vidjeli da treba ili što smo propustili izbaciti u zelenoj rezidbi.

"Ono što uvijek možemo i trebamo ukloniti su stare, oštećene, bolesne i suhe grane i izboji. Vodopije koje nismo odrezali u ljetnoj, u zimskoj je teško rješavati. One su tada debele i tvrde te ih je teže rezati", napominje navodeći da osim toga, njihovim micanjem iz krošnje i dalje u njihovoj bazi ostaju zalihe hraniva i hormona te na mjestu jedne izbačene vodopije iz adventivnih pupova često izraste tri i više novih.

"Tako smo si napravili medvjeđu uslugu", kaže docent. Ipak, to ne znači da ih trebamo ostaviti, već samo da ćemo s njima imati više posla u ovoj sezoni. Vodopije u zimskoj rezidbi treba izbaciti, ali neke i ostaviti. Primjerice, navodi, svaku treću treba ostaviti i prikratiti za dvije trećine, tako da ostane samo jedna trećina. Ta će nastaviti rast i jačati, ali i trošiti zalihe hraniva iz svoje baze, a neće stvarati šumu izbojaka koji zgušnjavaju krošnju. Nakon što završi rast (krajem srpnja) vodopije treba ukloniti prije nego počinju ponovo spremati zalihe hraniva u svoju bazu.

Orezivanje, opisuje, dovodi i do redovite rodnosti, ali i boljeg zdravstvenog stanja voćaka. Rast i rodnost voćke se uvijek natječu i kada jedno od to dvoje prevlada to nikako nije dobro jer dovodi do problema koji će se rješavati idućih nekoliko godina, a najčešće je to naizmjenična rodnost. Najbitnije je orezivanje prilagoditi voćnoj vrsti i vremenu izvedbe. Također, kaže nam, treba ju prilagoditi uzgojnom obliku kako bi se on i dalje zadržao te bio produktivan. Paziti da se ostavi dovoljan broj rodnih pupova, ali i vegetativnih koji će ishraniti voćku.

"Prilikom rezanja treba paziti i da se omogući stvaranje rodnih pupova za iduću sezonu kao i da se visina voćke održava na željenoj visini. Kod uzgojnih oblika s provodnicom treba osigurati izolaciju vrha", navodi dalje pojašnjavajući da vrh treba odrezati na željenoj visini, a sve ostale izboje odstraniti i prikratiti tako da niti jedan (s bilo koje strane krošnje) ne bude po visini bliže od 30-ak cm od vrha provodnice kako ne bi preuzeo dominaciju.

Rezidba jabuke

Kada su u pitanju naše tri najzastupljenije voćne kulture: jabuka, višnja i šljiva, naglašava da jabuka rađa na jednogodišnjim izbojima koji se nalaze na dvogodišnjim. Rodni pupovi joj se nalaze na nekoliko vrsta rodnog drva, tj. rodnih izboja. To su štrljak, plodnjak, stapka, pršljenasto rodno drvo i dugi jednogodišnji rodni izbojak.

"Najkvalitetniji i najpoželjniji su nam štrljak i stapka", kaže objašnjavajući da je štrljak duljine svega 1-3 cm, dok stapka može biti duga od 5 pa do 20-ak cm, a samo je vršni pup rodni pup. Zbog svoje kratkoće, štrljak nam je poželjniji, ali neke sorte ga baš i ne stvaraju. Prikladni uzgojni oblici za jabuku su vretenasti grm (vreteno), vitko vreteno i super vitko vreteno. To su prostorni uzgojni oblici koji ne zauzimaju puno prostora, a omogućavaju dobar odnos rasta i rodnosti.

Zimska rezidba jabuke u većim je voćnjacima krenula još u prosincu 

Vretenasti grm, pojašnjava, oblikom podsjeća na stožac. Niži dijelovi krošnje su širi i imaju deblje grane, a prema vrhu se sužava. Na taj način niske i debele grane vuku ravnotežu višim granama. Osim toga, takav stožasti oblik omogućava dobru osvijetljenost cijele krošnje. Vitko vreteno je prilagođeno gustoj sadnji u intenzivnim voćnjacima, a karakterizira ga uži donji dio krošnje. Ono na donjem dijelu krošnje nema duže grane, ali ima jake debele skeletne koje opet vuku ravnotežu rasta granama pri vrhu krošnje. Super vitko vreteno je razvijeno za još gušću sadnju i njegova širina je jednaka pri dnu i pri vrhu krošnje. Ono zapravo i nema prave skeletne grane već cijelom svojom visinom krošnje ima rodne izboje smještene odmah na provodnici.

"Poznavajući uzgojni oblik i rezidba će biti lakša", dodaje. Najpovoljniji kut za ravnotežu rasta i rodnosti je 60° u odnosu na okomitu os stabla, tj. provodnicu. Kako se penjemo prema vrhu taj se kut treba povećavati (grane trebaju biti položenije) kako bi se usporio rast vršnih grana koje jače rastu zbog svog višljeg položaja u krošnji. Održavanje širine stabla postiže se prikraćivanjem izboja. "Ono treba raditi oprezno", upozorava. Radi se uvijek tik iznad postranog izboja koje je okrenuto na vanjsku stranu krošnje kako bi taj preuzeo ulogu vrha. U slučaju da to nije moguće, prikraćivanje treba raditi na pup okrenut prema vanjskoj strani krošnje.

Neminovno je i nije greška da se dio rodnih pupova ukloni, čime se rješava dio problema moguće prekomjerne rodnosti. Jednogodišnji izboji s vegetativnim pupovima služit će za stvaranje rodnog drva za rod iduće godine, a dvogodišnji s jednogodišnjim rodnim drvom služi za rod ove sezone. Starije grane u pravilu (ovisno o uzgojnom obliku) su nepotrebne i treba ih uklanjati u potpunosti ili rezidbom na čep čime se, pojašnjava, omogućava rast novih izboja na istom mjestu za obnovu rodnog drva. Vršne izboje starije od dvije godine i deblje potrebno je izbaciti jer predstavljaju opasnost za preuzimanje jačeg rasta čime postoji mogućnost stvaranja "kišobrana", tj. jake i široke krošnje koja zasjenjuje njezin donji dio.

Rezidba šljive

Šljiva kao i ostale koštičave voćke rađa postrano na jednogodišnjim izbojima. Rodni izbojci su joj kratka rodna šiba, svibanjska kitica i mješovita rodna šiba. Kratka rodna šiba je kratko rodno drvo duljine do 5 cm koje vršno ima vegetativne pupove, a postrano cvjetne pupove. Svibanjska kitica je kratko rodno drvo do 1 cm duljine koje karakterizira vršni vegetativni pup ispod kojeg se nalazi nekoliko, 2-3 cvjetna pupa. Mješovita rodna šiba je dugo rodno drvo koje je lako prepoznati jer na jednom nodiju (čvoru, mjestu) ima 3 pupa od kojih je središnji vegetativni, a postrani su cvjetni. Kod ove voćke mješovita rodna šiba često rodne pupove ima pri vrhu izboja čime je onemogućeno njegovo prikraćivanje u zimskoj rezidbi.

Šljiva prirodno tvori oblik piramide, te se ono koristi i u uzgoju iako se zadnje vrijeme i primjenjuje i vretenasti grm. Niži dijelovi krošnje trebaju biti širi s jačim skeletnim granama pod kutom od 60-70° u odnosu na okomitu os stabla. Prema vrhu izboji trebaju biti kraći.

Šljiva ne trpi jaku rezidbu

Kod šljive je potrebno postići dobro razgranjenje izboja. To se najbolje postiže prikraćivanjem u ljetnoj rezidbi. Tu treba osobitu pozornost obratiti na duge jednogodišnje kako bi ih se skratilo na potrebnu duljinu te bi mogli stvoriti cvjetne pupove na preostalom djelu izboja.

"U zimskoj treba paziti da ona ne bude prejaka jer šljiva ne trpi jaku rezidbu, odnosno jako reagira na nju pa prejakom dobijemo pojačan vegetativni rast. Potrebno je smanjiti dio cvjetnih pupova, izbaciti grane koje se križaju i po potrebi malo prorijediti krošnju. Uspravne i izboje koji se vraćaju prema unutrašnjosti krošnje treba izbaciti", pojašnjava. 

Rezidba višnje

"Kao što je rečeno kod šljive, i višnja rađa na jednogodišnjem rodnom drvu", kazuje Fruk navodeći da međutim za razliku od šljive, glavni nosioci roda kod višnje su svibanjska kitica i dugi jednogodišnji izbojak. Dugi jednogodišnji kod višnje i trešnje podrazumijeva duljinu preko 15 cm (često 30 i više cm) koji vršno nosi vegetativni, a postrano rodne pupove, s time da su rodni gušće grupirani u donjem dijelu izbojka (pri bazi).

Višnja prirodno tvori piramidalni oblik, a može se uzgajati i u obliku vaze. Uzgojni oblik vaze nema provodnicu već se 3-4 glavne grane granaju na visini 40-80 cm (ovisno o želji) pod kutom od 60° u odnosu na okomitu os stabla. "Svi izboji koji rastu prema unutrašnjosti krošnje moraju se odstraniti jer unutrašnjost mora biti slobodna za sunčevo osvjetljavanje donjeg dijela", napominje pojašnjavajući da je kod vaze gornji dio krošnje širi od donjeg pa je osvjetljenje donjeg dijela moguće samo kroz sredinu te zbog toga nema provodnice. Višnja je po prirodi bogata izbojima i vrlo rodna. Stoga se, savjetuje, uglavnom svodi na prorjeđivanje i uklanjanje konkurentskih izboja kako bi se omogućila dobra osvijetljenost svih dijelova krošnje. 

"Bitno je da se koštičave voćne vrste režu što kasnije. Nije preporuka rezati ih odmah nakon berbe, u studenom ili prosincu, već što kasnije - kraj veljače ili tijekom ožujka prije početka vegetacije", kaže nam i predstojnik Odjela za voćarstvo pri Poljoprivrednom institutu Osijek, Dominik Vuković.

Bitno je da se koštičave voćne vrste kao što je višnja, režu što kasnije

To je, navodi, osnovna zelena rezidba kad se uklanjaju izrođene grane, grane koje zasjenjuju krošnju, koje rastu unutra, izboji koji imaju okomit rast i koji nose samo vegetativne, a ne cvjetne pupove. Na taj se način regulira broj pupova koji ostavljamo za rodnost odnosno za rod u tekućoj godini, i na neki način da se formira uzgojni oblik, premda voćke nakon sadnje treba nekoliko godina održavati pravilnim orezivanjem kako bi formirali uzgojni oblik. 

"Kod jabuka, tog jezgričavog voća, može se krenuti ranije u i to tijekom čitavog zimskog perioda, praktički od opadanja lišća do kretanja vegetacije. Ono što je bitno je da se ne radi klasična ljetna rezidba ili rez u zeleno kao kod koštičavih nego se kod nje rade najčešće jedna - zimska i korekcija kod nekih sorti tijekom ljeta da se uklone grane koje su prebujne, a radi bolje obojenosti plodova", objašnjava. 

Najčešće greške

Najčešće greške koje se događaju pri orezivanju, odgovara nam Vuković, bile bi da se ili premalo odnosno uopće ne režu ili režu prejako. "Što je rezidba intenzivnija to je reakcija voćke nakon toga veća. Ukoliko granu odrežete jače ili uklonite više drvne mase, to će porast biti bujniji nakon toga", upozorava navodeći da je bitno naći ravnotežu između rasta i rodnosti. Ako ne režete voćke, onda ih opteretite s viškom cvjetnih pupova i grančica te rode previše sitnih plodova. Onda ulazite u problem alternativne rodnosti kad vam jedne godine rode više, druge manje.

"Rezidbom održavate tu ravnotežu da voćke rode svake godine optimalno", napominje naglašavajući da sve voćke vole svjetlost i rastu prema njegovu izvoru. Bitno je stoga ukloniti one grane koje zasjenjuju krošnju. "Znači, nije dovoljno samo prikratiti vrhove, potrebno je imati po cijeloj površini osunčanu krošnju", savjetuje objašnjavajući da ukoliko se unutar krošnje stvara sjena to znači da se generativni pupovi, cvjetovi premještaju na njezin vanjski dio, a to onda negativno utječe na kvalitetu i rodnost. 

"Trebalo bi svake godine obnavljati rodno drvo, izrođene grane koje su starije 4,5 godina zamjenjivati s mlađima", kaže Vuković.

Upravo na takve greške, redovito na terenu nailazi savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Adrian Horvat. Češće ipak na okućnicima jer se u intenzivnim voćnjacima više vodi brige oko ove pomotehničke mjere. 

"Imaju bujnu stablo i režu da bude manje, a rezultat je suprotan", otkriva greške koje često mnogi činimo. Također, dodaje, radi se prikraćivanje jenogodišnje grane što daje samo novi rast, ali ne i pupove. 

Orezivanje jabuke krenulo u prosincu

Da ih je i sam činio, kaže nam poznati voćar, ali i kolega novinar Vjeko Hudolin koji na svom OPG-u ima tri voćnjaka, s tim da je ukupna površina pod voćem oko 2,5 hektara sa oko 2 tisuće stabala najviše jabuka i krušaka. Iako je ispočetka čitao dosta stručne literature i mislio da je koliko-toliko svladao tehniku orezivanja, kada je došao u voćnjak i stao pred voćku vidio je da ju baš i nije jednostavno kvalitetno orezati.

"Meni je tada kao početniku, a vjerujem i mnogim drugima, bilo žao oštrije je rezati, a što posebno zahtijevaju neki uzgojni oblici. Primjerice, jedan od tih oblika je vitko vreteno, ili voćne vrste poput bresaka, koje zahtijeva iznimno oštru rezidbu s ostavljanjem malog broja jednogodišnjih rodnih grančica", prisjeća se dodajući da su s orezivanjem jabuka krenuli u prosincu prošle godine, a potom nastavili s orezivanjem krušaka i drugih voćnih vrsta koje uzgajaju. "Nadamo se da ćemo ju završiti do kraja ožujka, iako bi bilo dobro kada bismo to obavili i petnaestak dana ranije zbog pravovremene zimske preventivne zaštite", kaže. 

Tehniku rezidbe nije teško svladati, kaže Dominik Vuković 

Kada je u pitanju šljiva, njih najradije uzgajaju u obliku kotlaste krošnje (vaza), i, naglašava, kada čovjek svlada tu tehniku nije teško orezivati, osobito ako se redovito reže.

"Mnogi voćari amateri često čine greške, jer nakon sadnje prvih godina ne pridaju dovoljno pozornosti formiranju uzgojnog oblika krošnje, često puste voćku da sama nekontrolirano raste, a u takvim slučajevima malo ju je teže pravilno orezivati i formirati", upozorava Hudolin navodeći da uči i dalje te preporučuje budućim mladim voćarima da uče od onih koji znaju i koji žele pokazati kako i što raditi u voćnjaku u pojedinim fazama uzgoja. 

Da se ova tehnika da svladati, smatra i Dominik Vuković. "Rekao bih da svaki čovjek kojeg zanima biologija, priroda ili voćarstvo može naučiti. Ne samo od stručnjaka koji se bave time nego i višegodišnjim promatranjem voćke", kaže. Sorte, pojašnjava, imaju različite tipove rasta tako promatranjem kroz 2, 3, 4, godine vi već možete vidjeti kako ona stvara cvjetne pupove, gdje dominantno rađa, kuteve granjanja, tip rasta i onda možete rezidbu prilagoditi na taj način da održavate rast i rodnost. 

Moguće je, dodaje, napraviti štetu, reže li se preintenzivno, ali sada se ide na jednostavnije uzgojne oblike koje svaki čovjek može kroz jednu ili dvije vegetacijske sezone savladati. 

Rezidba u vegetaciji treba biti glavna 

Kada je u pitanju samo orezivanje, docent Fruk napominje da bi zelena tj. rezidba u vegetaciji trebala biti glavna. Nju se izvodi u nekoliko navrata. Prva je u vrijeme porasta mladica kada se odlučuje koje ostaju, a koje se izbacuju. Bitno je izbaciti konkurentske koje se nalaze pri vrhu izboja, kao i mladice koje rastu uspravno (počeci vodopija). Prikraćivanje mladica i izboja u ovo doba ima za cilj bolje razgranjenje i stvaranje većeg broja postranih mladica na kojima će se iduće godine razviti rodni pupovi.

Druga zelena se radi u doba nakon završetka vegetativnog rasta, obično u drugoj polovici srpnja. Tada voćke počinju s pohranjivanjem hraniva u bazu izbojaka kako bi iduće proljeće mogle potjerati i krenuti. U to doba je, kaže, izuzetno bitno izbaciti sve vodopije upravo kako bi se izbjeglo spremanje hraniva u bazu njegova izbojka jer bi to iduće sezone rezultiralo rastom nekoliko njih iz tog mjesta čime bismo umjesto jedne dobili npr. pet vodopija. Uklanjanjem u ljetnoj, baza vodopije ostaje siromašna hranivima jer ih je potrošila za rast ovogodišnje (koju smo izbacili) a nije još stigla obnoviti zalihe za iduću godinu.

Također, u ovo doba počinje i razvoj cvjetnih pupova za iduću sezonu. Stoga je rezidba u drugoj polovici srpnja bitna i zbog omogućavanja razvoja rodnih pupova točno na onim mjestima gdje to želimo i trebamo. Sada treba napraviti prikraćivanje izboja kako nam se ti pupovi ne bi razvili na njegovim vrhovima koje bi u zimskoj htjeli izbaciti ili skratiti. Na ovaj način će se razviti na preostalom djelu izboja, tj. bliže provodnici čime ćemo dobiti i kvalitetnije plodove.

Zelena tj. rezidba u vegetaciji trebala bi biti glavna, kaže doc.dr.sc. Goran Fruk

Treća zelena rezidba bitna je kod vrsta koje rađaju najesen ili zimu. Ona se provodi krajem kolovoza i njena zadaća je omogućiti da sunce dođe do plodova kako bi mogli nakupiti što više šećera, arome i dobiti karakterističnu boju.

Manje površina pod jabukama i šljivama

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, površina pod jabukama u 2019. iznosila je 4.946 ha, a u 2020. godini 4.361 što je smanjenje površine za 11,8 posto. Pod višnjama je 2019. bilo 2.171 ha, a u 2020. godini 2.175 ha što je povećanje površine za 0,2 posto. Šljiva je u 2019. uzgajana na 4.459 ha, a u 2020. 3.392 ha što je smanjenje površine za 23,9 posto.

Kada su u pitanju proizvedene količine, jabuka smo u 2019. proizveli 68.352 tona, a godinu nakon 63.614 tona. Višanja smo u 2019. godini imali 5.769 tona, a 2020. ta se količina povećala na 6.215 tona. Šljive je 2019. bilo 9.056 tona, a godinu poslije 11.446 t. 

Konačni podaci za 2021. godinu bit će dostupni 16. svibnja 2022. 

Stare, tradicijske sorte voćki ne treba orezivati? Stručnjaci kažu - nije točno!

Inače, kada su u pitanju ove voćke, u Hrvatskoj je po površini kod jabuka, kako smo doznali od Dominika Vukovića, idared dominantna sorta s tim da je slijede zlatni delišes, jonagold, fuji, gala i granny smith. Kada je u pitanju višnja, dominantna je sorta oblačinska dok uzgoj maraske, koja se najviše uzgajala u Dalmaciji, u Ravnim kotarima, stagnira zbog nemogućnosti otkupa. 

"Kad bi gledali po statistici, kod šljiva dominiraju čačanske sorte, a tu mislim na Ljepoticu i Rodnu s tim da su na tržištu zadnjih nekoliko godina prisutne i selekcije iz Njemačke to su Top Taste, Top Hit", navodi Vuković. Naravno, tu je i naša autohtona plava šljiva Bistrica. Podsjetili smo se i na bijele sorte poput bjelice, valpovke koje se danas mahom uzgajaju ekstenzivno. Glavni razlog zašto nema intenzivne proizvodnje je njezina izuzetna osjetljivost na virus šarke. 


Fotoprilog


Tagovi

Rezidba Rezidba jabuke Rezidba šljive Rezidba višnje Goran Fruk Dominik Vuković Adrian Horvat Vjeko Hudolin DZS Vodipija


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).


Partner