• Proljetna sadnja
  • 22.03.2021. 13:35

Veliki povratak šljive, ali nije svaka za rakiju. Neke daju i do 30 posto više destilata

Prošlogodišnja dobra otkupna cijena industrijske šljive, učinila je da je ova voćna vrsta bila praktično najtraženija pri nabavi sadnica za aktualnu proljetnu sadnju.

Foto: Renata Prusina
  • 12.989
  • 1.102
  • 3

Šljiva je ponovno ušla u modu! Taj se zaključak može izvesti iz informacije da je ovo bila praktično najtraženija voćna vrsta pri nabavi sadnica za aktualnu proljetnu sadnju.

"Sve su nam sadnice šljive prodane i već se pripremamo za jesensku sadnju“, potvrdio je Dominik Vuković mag.ing.agr., predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek pojašnjavajući ovaj trend vrlo dobrom prošlogodišnjom otkupnom cijenom od tri kune za kilogram industrijske šljive, koja, kaže, može biti otrešena, kao i pokupljena s tla.

Ovu su inače dvostruko veću cijenu nego godinu prije, postigle i stolna i industrijska jer je, što zbog mraza što zbog krčenja većih površina šljivika zbog niske cijene posljednjih godina, na tržištu nije bilo.

"Industrijska kod nas trenutno ima budućnost i mnogi joj se vraćaju podizanjem plantažnih nasada baš za tu namjenu“, kaže dodajući kako je u sortimentu šljive za preradu u našim krajevima dominantna Čačanska rodna koju, uz Bistricu i Toptaste, za svoju proizvodnju pekmeza potražuje i Podravka nudeći višegodišnje ugovore i siguran otkup uz dobru cijenu.

Namjena uzgoja određuje sortiment

Inače, statistika pokazuje da su nam nasadi ovog voća stari. U najvećem postotku oko 10-15 godina, a u značajnom i stariji od 20 godina. Uz veliki broj proizvođača i prosječnu površinu voćnjaka od 0,5 hektara, teško je imati uspješnu i konkurentnu proizvodnju jedinstvene tehnologije i ujednačenog sortimenta, što su glavni preduvjeti za zajednički izlazak na tržište s kvalitetnim proizvodom, obrazlaže Vuković zašto je za razvoj proizvodnje ove voćne vrste potrebno krenuti u obnovu nasada, promjenu sortimenta i okrupnjavanja posjeda.

No, prije same sadnje, kako bi se odabrala adekvatna sorta i voćna podloga, te sama tehnologija uzgoja, potrebno je odlučiti o namjeni proizvodnje.

"U tom startu ljudi najčešće griješe. Misle - posadit ćemo 'neku' pa ako ju ne budemo mogli prodati kao stolnu, odnosno kad je mala otkupna cijena, onda ćemo ju baciti u rakiju. Ali nije svaka šljiva za rakiju!“, upozorava Vuković i dodaje kako u preradu za destilat ili pekmez može ići samo nekoliko sorti.

Još uvijek je vrlo tražena domaća sorta Bistrica, kod nas neizostavna sirovina za tradicionalnu rakiju, ali je u intenzivnom plantažnom uzgoju praktično nema. Pri njenoj sadnji valja imati na umu da je jako osjetljiva na šarku, pa je pogodna samo na predjelima gdje ovog virusa još nema, kao primjerice u Lici i Gorskom Kotaru.

Na tržištu je već dugo i dobro poznata Čačanska rodna, jer je po svojim karakteristikama odlična industrijska šljiva izvrsne arome, no ima puno više mana. Osjetljiva je na bolesti, prije svega šarku šljive, te hrđu i narančastu pjegavost, a  sklona je alternativnoj rodnosti, pa jedne godine prerodi a druge ne rodi.

Zato je posljednjih godina pravi hit za industrijsku preradu i proizvodnju destilata postala njemačka sorta Toptaste čije ime s razlogom otkriva da je slatka kao med.

Top listu predvodi  - Toptaste

"Toptaste je kod nas i u istraživanju i u proizvodnji zadnjih 10 godina i rekao bih da joj u tom periodu nismo pronašli nijednu veliku manu, osim za one proizvođače koji se odluče za sušenje. Naime, kod ove se sorte koštica ne odvaja potpuno od mesa“, pojašnjava ističući kako ima veliki potencijal rodnosti i odličnu kvalitetu ploda, prije svega količinu šećera i aromu. Među glavnim prednostima ove sorte je i tolerantnost na šarku šljive, ali i ne opadanje plodova sa stabla prije berbe kao kod Čačanske rodne.

Plodovi Toptaste-a su srednje veličine, a za berbu dospijevaju 10. kolovoza, odnosno za industrijsku upotrebu dva tjedna kasnije. Ovaj dugačak 'prozor' berbe ima zahvaljujući svojoj odlici da na stablu može ostati i do tri dana bez značajnog gubitka tvrdoće i kvalitete.

Toptaste daje 30 posto više rakije (Foto: Dominik Vuković)

"Zanimljivo je da smo tu sortu prošle godine počeli brati početkom kolovoza i dio stabala, pokusno, ostavili neobran. Ti su se plodovi održali mjesec dana na stablu, a da nisu postali jako mekani ili jako truli, nego samo malo dehidrirani“, kaže i dodaje kako je očito da je, unatoč višim temperaturama i vlazi, ta sorta tolerantna na moniliju.

Zbog izuzetnog ukusa zavoljet će ju i oni koji inače ne vole jesti šljivu, slikovit je Vuković, no, posebno ju vole oni koji peku rakiju jer zbog visokog postotka šećera u plodovima daje i do 30 posto više rakije.

"Ljudi koji peku rakiju od Čačanske rodne na 100 kg voća odnosno na kotao od sto litara u prosjeku dobiju 10-12 litara, a od Toptaste 17-20 litara s 40 posto alkohola, što je negdje oko 18 gradi“, iznosi iskustva voćara i dodaje kako je drugi voćar za potrebe destilata posadio i kasnu sortu Presentu.

Naime, ova je kasna sorta izuzetne arome, uz Toptaste druga alternativa Čačanskoj rodnoj, odnosno odlična nadopuna sortimenta (jer i Čačanska rodna i Toptaste dozrijevaju u približno isto vrijeme) je sorta Presenta koja se bere mjesec dana kasnije, oko 20. rujna, pa tako produžuje sezonu pečenja rakije.

Kombiniranim sortimentom produžiti sezonu

Dakle, onaj voćar koji se odluči specijalizirati na proizvodnju rakije mogao bi tako složiti sortiment s ranom Čačanskom ljepoticom, koja doduše ima manje količine šećera i daje 9-10 litara rakije na kotao od 100 litara, ali zato najranije dozrijevanje (u srpnju), pa potom primjerice Toptaste (kolovoz) i najkasniju Prezentu (rujan), kako bi proizvodnu sezonu proširio na tri mjeseca i tako efikasnije iskoristio resurse i opremu.

Kasna sorta Presenta produžit će sezonu proizvodnje rakije (Foto: Dominik Vuković)

Da svako pravilo ima i svoju iznimku potvrđuju zanimljiva iskustva voćara sa sortom Haganta, koju inače zbog njenih atraktivnih krupnih plodova usmjeravaju na tržište kao stolnu sortu i uopće nisu percipirali kao dobru "rakijašicu".

"Haganta je kod nekoliko proizvođača ostavila izvrsne rezultate u destiliranju po pitanju arome, boje i dovoljne količine, kako ploda tako i šećera u plodu odnosno alkohola. Tako da imamo nekoliko proizvođača koji za proizvodnju rakije traže baš tu sortu“, kaže dodajući dozrijeva sredinom kolovoza, ali iskazuje osjetljivosti na šarku.

No, na Institutu istražuju i karakteristike novih sortimenata, pa se tako od ove godine na njihovom eksperimentalnom voćnjaku Tovljač (naslovna fotografija) uvodi šest sorti njemačke selekcije od kojih su dvije, Hanka i Haroma, za industrijsku uporabu, koje će možda kod nas u budućoj perspektivi biti al pari Čačanskoj ili Toptaste-u.

"Praćenjem rezultata introduciranih sorata pokušavamo kroz narednih 5-10 godina ubaciti u proizvodnju jednu do dvije kvalitetne sorte, između ostaloga da se i tržište šljive, a i sezona dozrijevanja prošire. No, sve ovisi koliko će ih naši ljudi prihvatiti“, zaključuje upozoravajući na kraju i na važnost izbora podloge.

Naime, gotovo svi su nasadi u Hrvatskoj cijepljeni na Prunus myrobalana, dok je u razvijenim voćarskim zemljama kao što je primjerice Njemačka, standard u intenzivnim nasadima Wavit ili Weiwa, zbog višestrukih prednosti, među kojima ponajviše raniji dolazak u puni rod te redoviti i visoki prinosi s dobrom krupnoćom ploda. 


Tagovi

Dominik Vuković Uzgoj šljive Proizvodnja rakije


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Priprema mrkvice za sjetvu
Jel ok razmak 5-8 mm?
Prvi puta radim na ovakav način

#mojepovrće