Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba
  • 22.02.2022. 10:35

Stare, tradicijske sorte voćki ne treba orezivati? Stručnjaci kažu - nije točno!

Postoji teorija i da se marelica ne reže. Isto nije točna, kaže nam predstojnik Odjela za voćarstvo, Dominik Vuković. Stare sorte uzgajaju se i na OPG-u Hudolin, kako kod njih ide rezidba?

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 1.713
  • 263
  • 1

Iako postoji priča da se stare, tradicijske sorte voćaka ne orezuju, to, otkriva nam predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek Dominik Vuković - nije točno. 

"Postoji teorija i da se marelica ne reže. Isto nije točna zato što sve voćne vrste da bi se formirao uzgojni oblik i da bi redovno rađale trebaju rezidbu", objašnjava navodeći da je to isto kao održavanje ljudskog tijela. Moramo ih održavati da nam budu u kondiciji.

Možete, kaže, voćku pustiti prirodno da raste, ali u većini slučajeva ako se ne reže, ona će rađati svake druge godine zato što će jedne preroditi, druge neće roditi i sav rod će bježati na vanjski dio krošnje, tamo gdje ima najviše svjetla. 

"Voćke imaju svoj životni ciklus i vijek, ako se uzgajaju radi proizvodnje voća odnosno plodova onda se trebaju održavati rezidbom", naglašava. 

Rezati ili ne ovisi o tome što voćar želi postići

Ljudi se vraćaju tradicijskim sortama, no kaže, ono što je zabluda i što često brkaju je da su otporne na sve bolesti. "Ima nešto i u tome, nekih genotipova koji su tolerantniji, ali generalno vidim problem kod recimo bijelih šljiva raširenost šarke, virusne bolesti za koju nema lijeka osim krčiti zaražena stabla ili saditi toleranatne sorte", dodaje Vuković navodeći da je ova bolest proširena cijelom zemljom, osim dijelova Like i Gorskog kotara na višim nadmorskim visinama. 

"Tako da uzgajati sorte koje su osjetljive na taj virus predstavlja veliki rizik", upozorava. Iz istog razloga je bistrica koja je naša i jedna od najkvalitetnijih plavih sorti šljiva gotovo zanemarivo prisutna u intenzivnoj proizvodnji.

Kolekcije starih sorti jabuka i krušaka ima i u voćnjaku OPG-a Hudolin. Dosta ih je, otkriva Vjeko Hudolin, na srednjebujnim podlogama MM 106 i te voćke redovito orezuju, a uzgojni oblik je najčešće kotlasta krošnja (vaza). 

"Jako sam zadovoljan njihovim stanjem i izgledom. Neke su sorte i prošle godine, unatoč kasnom proljetnom mrazu imale lijep urod kvalitetnih plodova", pojašnjava poznati voćar i novinar otkrivajući da imaju i stare sorte jabuka i krušaka na divljim podlogama izrazite bujnosti.

Podizanje drvoreda starih sorti jabuka

I njih su prvih godina orezivali radi formiranja krošnje, a sada čine samo manje korekcije jer žele pustiti stabla da se dalje prirodno razvijaju. Sve kako bi doista dobili klasične stare sorte visokostablašice čije će plodove koristiti za preradu u sokove, ocat i slično.

"Rezati ili ne stabla starih sorti ovisi o tome što kao voćar želite sa njima postići", napominje Vjeko koji upravo ovih dana na početku sela Donjih Bogićevaca priprema sadnju jednog manjeg drvoreda sa starim sortama jabuka koje će pustiti da se što više prirodno razvijaju.

"Da rastu u visinu, razviju lijepe krošnje i za koju godinu prolaznike daruju lijepim i zdravim plodovima", otkriva planove voćar čija je ukupna površina voćnjaka oko 2,5 hektara sa oko 2 tisuće stabala najviše jabuka i krušaka, dosta trešanja, a uzgajaju i sve ostale vrste: šljive, breskve, marelice, dunje, mušmule, višnje, orahe, smokve, japanske jabuke i nešto bobičastog voća. 

Pripreme za sadnju drvoreda sa starim sortama jabuka i krušaka (Foto: V. Hudolin)

Dakako, ono što najviše muči sve voćare je strah od ponovnog proljetnog mraza koji je posebice posljednje dvije godine uzeo danak u voćnjacima. I ove, kaže Vuković, sve sluti na to da ćemo isto imati ranu vegetaciju i veću mogućnost štete od mraza. Pravu zimu nismo imali, a prema prikupljenim podacima - na Institutu prate fenologiju cvatnje te bilježe kretanje vegetacije različitih voćnih vrsta, prošla je bila kod marelice jedna od godina kada je najranije krenula s početkom cvatnje. Imali smo cvatnju, cvale su, ali su stradale.

Termin rezidbe osjetljivih vrsta pomaknuti što kasnije 

Može li rezidba prilagoditi stabla klimatskim promjenama, pomoći da se lakše othrvaju potencijalnom mrazu? 

"Konkretno kod marelice, ne bi trebalo rezati sada u ovom periodu. Preporuka je da se reže u dva navrata tijekom vegetacije jer ukoliko ne režete stabla u zimskom periodu malo ćete odgoditi kretanje vegetacije", odgovara napominjući da je kod voćnih vrsta koje su osjetljivije termin rezidbe dobro pomaknuti što kasnije. 

I šljiva i višnja spadaju u osjetljive, jedino što je kod višnje kod nas dominantna sorta oblačinska koja je izuzetno tolerantna prema mrazu i samooplodna te se i u lošim godinama nije dogodilo da urod izostane.

"Bio je smanjen urod 20-30 posto, ali nije se dogodilo kao kod šljive i marelice da štete budu stopostotne. Kod izbora sortimenta i voćne vrste isto je naglasak na onim sortama koje su otpornije. A rekao bih da je oblačinska za naše podneblje izuzetno pogodna, kvalitetna i prilagođena našim agroekološkim uvjetima", naglašava. 

Rezidba jabuke, višnje i šljive - kako i koje greške izbjeći?

U istočnoj Hrvatskoj je lani unatoč mrazu jabuka bilo, ali svih ostalih voćnih vrsta je manjkalo. Kakva će biti ova, teško je, kaže, prognozirati jer ne znamo što donose klimatske prilike.

"Po iskustvu bih nekako rekao da ne vjerujem da će ova godina biti toliko loša kao što su bile protekle dvije za voćare. Raritet bi bio da tri ili četiri godine urod nekih voćnih vrsta izostane", zaključuje Vuković naglašavajući da je poljoprivreda itekako osjetljiva na klimatske promjene. Zapravo ekstreme i u negativnom smislu mrazeva, ali i temperaturnom - sušna i topla ljeta.  


Tagovi

Stare sorte Tradicijske sorte Osjetjive voćne vrste Rezidba Mraz Dominik Vuković Vjeko Hudolin


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).