• Bolest šljive
  • 11.08.2020. 13:30

Šarka šljive je neizlječiva bolest - kako je spriječiti?

Virus šarke šljive kojeg uzrokuje Plum pox potyvirus (PPV) jedan je od najrasprostranjenijih i ubraja se u deset najštetnijih koji izazivaju bolesti biljaka

Foto: JumpStory
  • 366
  • 25
  • 1

Virus šarke šljive koji uzrokuje Plum pox potyvirus (PPV) jedan je od najrasprostranjenijih virusa voćaka i ubraja se u deset najštetnijih koji izazivaju bolesti biljaka. Ujedno je najpoznatija i najopasnija bolest šljive koja izaziva ogromne ekonomske štete pa se postavlja pitanje i samog opstanka ove proizvodnje, s obzirom na to da je ograničena jer nisu stvorene potpuno otporne, visokorodne i komercijalno prihvatljive sorte kvalitetnih plodova, navodi stručnjak Dragan Bejatović.

Dodaje kako ova bolest napada oko 24 vrste iz roda Prunus. Pored šljive, domaćini virusa su marelica, breskva, nektarina, zerdelija, japanska šljiva te crni trn. Od nedavno, prisutnost virusa zabilježena je i na trešnji, višnji te bademu. Napada i brojne korovske biljke.

"Virus zaražava sve dijelove biljke uz pojavu karakterističnih simptoma na listovima, cvjetovima, plodovima i košticama. Njhova pojava ovisi od vanjskih uvjeta kao što su temperatura, način i intenzitet uzgoja voćaka. Variraju ovisno od vrste i sorte, starosti biljke, soja virusa i često se mogu zapaziti samo na nekim dijelovima biljaka. Ono što otežava kontrolu i eliminaciju zaraženih biljaka je činjenica da zaraza može biti bez vidljivih simptoma kod pojedinih biljaka domaćina.

Berba ranih sorti šljiva na OPG-u Došen: snijeg, hladnoća i tuča prepolovile urod

Također, osjetljive biljke domaćini ne pokazuju simptome u latentnom periodu (od trenutka zaraze do vidljivih simptoma). Prema literaturi ovo razdoblje može trajati i do tri godine i zato se ne može reći je li biljka zaražena ili ne. Kad dođe do infekcije, virus se u početku sporo umnožava i širi u zaraženom stablu. S vremenom, koje može biti i do par godina, može se proširiti na cijelu biljku izazivajući sistemičnu infekciju", ističe Bejatović.

Kako prepoznati simptome bolesti?

Naglašava da se prvi vidljivi simptomi bolesti javljaju u proljeće, tj. na razvijenom lišću. Listovi se prepoznaju po prosvjetljenim nervima u vidu mozaičnog šarenila lociranog između nerava lista, zaostalim porastom, kovrčavim oblikom. Javljaju se i pjege prstenastog oblika s klorotičnim oerolom i zelenim unutrašnjim dijelom. Ovakve pjege se, kaže, smatraju vrlo karakterističnim za šarku, a broj im je na listu različit. Javljaju se na manjem broju grana, čak se mogu javiti samo na nekim listovima jednog izdanka.

Šarka je kao virusna bolest neizlječiva, jednom zaraženo stablo ostaje čitavog života zaraženo.

"Cvjetovi zaraženi virusom šarke šljive su bez boje dok su krunični listići s tamno-rozim prugama. Mogu biti zahvaćeni svi cvjetovi na biljci ili, kako je češći slučaj, samo one na manjem broju grana. Na plodovima se javljaju karakteristične polukružne i prstenaste pjege, zatvoreno plave boje različitih dimenzija. Simptomi se javljaju obično prije sazrijevanja da bi kasnije postali sve uočljiviji. Kod nekih sorti ispod pjega se pojavljuju udubljenja, pliće i dublje brazde raznog oblika i boje. Ispod naboranih površina, meso ploda ima zagasito žutu boju. Na koštici se mogu javiti tamne prstenaste pjege", objašnjava ovaj stručnjak.

Što se događa sa zaraženim plodovima?

Zaraženi plodovi su, navodi Bejatović, neukusni, neugodne arome i žilavi. Ranije sazrijevaju i opadaju. Na nektarini i breskvi se javljaju i deformacije na plodu u vidu izbočina crvenkaste boje.

Promjene na plodovima dovode do njihovog propadanja i opadanja. Zaraženi plodovi gube tržišnu i upotrebnu vrijednost. Najosjetljivija sorta je Požegača, manje osjetljive su Stanley i Čačanske sorte (Čačanska rana, Čačanska ljepotica i Čačanska rodna).

Kako se širi?

Virus se širi sadnim materijalom, vegetativnim razmnožavanjem zaraženih biljaka-cijepljenjem i kukcima, prvenstveno lisnim ušima. Prenošenje na veće udaljenosti ide preko zaraženog sadnog materijala (podloga i cijep pupoljaka uzetih s bolesnih matičnih biljaka). Lisne uši su odgovorne za širenje na manjoj udaljenosti u već zaraženim područjima i gdje se nalaze žarišta infekcije.

Zašto je važna zimska rezidba šljive?

Kako se biljni virusi ne mogu suzbiti kemijskim tretmanima, neophodno je primijeniti preventivne mjere, od kojih ovaj stručnjak preporučuje:

  • karantenske mjere kontrole unošenja virusa iz zemalja, regije ili proizvodnih područja u kojima je virus prisutan
  • ozbiljan nadzor nad zdravljem bilja, praćenje prisutnosti vizualnim pregledima pojave simptoma i laboratorijskim testiranjem
  • proizvodnju i korištenje bezvirusnog sadnog materijala
  • izbor lokacije i uzgoj vrsta koje nisu domaćini virusa šarke po obodu proizvodnih nasada koje bi poslužile kao zaštitni pojas (jabuka, kruška, orah)
  • suzbijanje vektora virusa šarke šljive (biljne uši)
  • uzoj otpornih ili tolerantnih sorti
  • uništavanje zaraženih stabala kako bi se spriječilo dalje širenje

Za kraj treba znati da je šarka kao virusna bolest neizlječiva, jednom zaraženo stablo ostaje čitavog života zaraženo.


Povezana biljna vrsta

Šljiva

Šljiva

Sinonim: - | Engleski naziv: Plum | Latinski naziv: Prunus domestica L.

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim... Pročitaj više »

Tagovi

Virus šarke šljive Šljiva Oboljenje Zaštita šljive


Autorica

Karolina Rastija

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

The Pivo