Sadnja voćki: Treba li prikraćivati korijenje i nadzemni dio sadnica?

Česta dva pitanja koja postavljau voćari hobisti je - treba li prije sadnje skratiti korijenje sadnice voćke kao i treba li obaviti rezidbu nakon što ju posadimo. 

U knjizi Opće voćarstvo, prof.dr.sc. Ivo Miljković upozorava kako se pri vađenju sadnica iz trapa ili izravno iz rasadnika vrlo često osjetno ozlijedi korijenova mreža. Takvi su presjeci nepravilni pa su i rane velike. 

Prikraćivanje korijenja 

Miljković savjetuje da je prije sadnje potrebno oštrim voćarskim nožem zagladiti rane na debljem korijenju jer se na mjestima glatkog prereza, izvedenog oštrim alatom, kalus (novo staničje) brzo zatvara i rane brzo zacjeljuju. 

Ističe da tanko, vlasasto korijenje nije potrebno prikraćivati. Što je ono dublje i bolje razgranato, to će voćke bolje porasti i brže se razvijati. 

Zašto je bolje voćke saditi u ranu jesen nego u proljeće?

Prije sadnje običava se potopiti u otopinu ilovače i govedske balege kako bi se navlažilo i obložilo česticama koje sadrže hraniva i koje povećavaju ljepljivost, povezanost s tlom. 

Rez nakon sadnje 

Kada je riječ o rezu nakon sadnje, savjetuje da se odmah reže nadzemni dio sadnice. Kod jednogodišnjih bez postranih ogranaka prikratimo na visini na kojoj želimo razvijati krošnju. Ako su postrane grane dobro razvijene, tada od njih odaberemo, ovisno o tome koji uzgojni oblik želimo formirati, potreban broj grana, a suvišne prorijedimo. 

Svakako suvišne treba odstraniti, a predugačke prikratiti. Potrebno je uspostaviti ravnotežu između nadzemnog sustava i korijenove mreže. Ako ne bismo rezali i odstranili suvišne izbojjke, voćke bi se posušile jer oslabljen korijenov sustav ne bi slao nadzemnom dovoljno vode i hraniva. 

Kakav ćemo rez obaviti poslije sadnje, ovisi o razvijenosti, odnosno kakvoći sadnice i izboru uzgojnog oblika.