Proljetna gnojidba marelica: Kada i kako koristiti stajnjak?

Proljeće je razdoblje kada voćari započinju intenzivne radove, a nakon završene rezidbe, jedan od ključnih poslova u nasadu marelica je gnojidba, koja ima važnu ulogu u očuvanju plodnosti tla i kvaliteti budućih prinosa. Magistar voćarstva Oliver Pavić, čiji je nasad star deset godina, ovih je dana obavljao proljetnu gnojidbu stajnjakom.

"Rezidba je završena, a kako zasad nema najave minusa, odlučili smo obaviti gnojidbu", rekao je.

Koriste ovčji stajnjak iz ekološke proizvodnje

Njegov nasad star deset godina zahtijeva određene prilagodbe u održavanju tla. Pavić objašnjava kako se zbog prolaska mehanizacije unutar redova stvaraju neravnine koje je potrebno sanirati. Zbog toga su uz pomoć bagera poravnali teren te pritom iskopali rupe dubine 10-ak cm u koje unose gnojivo.

"Pri tome treba biti oprezan da se ne oštete glavne žile korijena stabla. Nakon što se stajnjak ubaci u rupu, prekrivamo ga zemljom kako bi se što bolje razgrađivao u tlu", otkrio je.

U voćnjaku koriste ovčji stajnjak iz vlastite ekološke proizvodnje, prvenstveno zato što ga imaju na raspolaganju, ali i zbog njegove kvalitete. Pavić ističe da je riječ o jednom od najvrjednijih stajnjaka jer sadrži velik udio mikro i makroelemenata. "Iako dio dušika tijekom gnojidbe može ispariti, fosfor i kalij ostaju u tlu te se postupno razgrađuju", ističe.

Prema njegovim riječima, prvi rezultati mogu se vidjeti već ove godine, ali pravi učinci očekuju se kroz tri do četiri godine.

Količina i vrijeme primjene

U Pavićevu voćnjaku ovakva gnojidba se provodi svake dvije do tri godine, ovisno o stanju nasada i urodu. "Ako voćke nekoliko godina nisu rodile, prevelika količina može izazvati prejak vegetativni rast, što kasnije zahtijeva dodatnu rezidbu", napominje.

Kod podizanja novog nasada preporučuje se unošenje 30 do 40 tona zrelog stajnjaka po hektaru. Pavić naglašava da on mora biti odležan jer svježi može oštetiti korijen biljke. U kasnijim godinama primjenjuje se nešto manja količina, oko 25 do 30 tona po hektaru.

U njegovu voćnjaku nalazi se oko 450 stabala, pa to znači otprilike 70 do 80 kilograma stajnjaka po stablu. Za raspodjelu koriste mehanizaciju. Naime, bagerom i traktorom s prikolicom znatno ubrzavaju posao.

"Iako se gnojidba može obaviti i ručno, zbog nedostatka radne snage i troškova rada mehanizacija je često isplativije rješenje. Mi se bavimo i građevinom pa imamo svoje strojeve", kaže Pavić dodavši da cijeli posao traje tri do četiri dana.

Na kraju ističe kako je za kvalitetnu gnojidbu ključna analiza tla. Preporučuje svim voćarima da je naprave prije podizanja nasada kako bi znali kakvo je stanje hranjiva u zemlji. U njegovu slučaju analize se provode redovito, jer su korisnici mjera koje potiču primjenu stajnjaka. Na temelju rezultata analiza određuju količinu gnojiva koja će se primijeniti na parceli.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.