Uz ispašu, zob je za baranjske ovce najkvalitetnija hrana

"Ovce se oko Božića s ispaše vraćaju na farmu gdje se obavlja zimski dio hranidbe. Hranimo ih sijenom i zrnjem iz vlastite ekološke proizvodnje", započinje priču stočar Oliver Pavić koji u Branjinom Vrhu, u blizini Belog Manastira drži stado od 200-tinjak ovaca. Kada je riječ o hranidbi, daju im zob, tritikal i ječam, ali uvijek paze da zob čini 50 posto obroka jer je, kako kaže, najkvalitetnija za njihove potrebe.

Kada su on i zaposlenik farme Naryan iz Nepala krenuli po kante s mješavinom žitarica, nastala je prava graja. Ovce su, nestrpljivo iščekujući svoj obrok, počele toliko meketati da se orilo cijelo susjedstvo.

"Hranimo ih dva puta dnevno – ujutro oko 7 sati i predvečer oko 16 sati. No, kad god smo na farmi, gledamo da im i tijekom dana 'prihrpimo' sijena kako bi stalno imale što jesti", objašnjava nam Oliver.

Ovce "kose" voćnjak

Stado na prvu ispašu kreće sredinom ožujka, i to prvo u njegov voćnjak. "Treba nam oko 45 minuta da ih odvedemo do tamo. One su zadužene za košnju trave i održavanje međurednog prostora", ističe naš sugovornik.

Na pitanje kako zna je li ovca dobro uhranjena, Oliver ima jednostavan test: "Opipa se po leđima i odmah se zna". Najveći im problem stvara ljetna suša na pašnjacima. Tada ih moraju dohranjivati sijenom, a situacija se obično popravi u rujnu kada trava ponovno zazeleni, nakon kiša.

Izazovi janjenja i briga o janjadi

Posebna pažnja posvećuje se bređim ovcama. "Par tjedana pred janjenje moraju dobiti najkvalitetniju ispašu i hranu kako bi se što bolje pripremile, ali i kako bi janje bilo što boljeg zdravstvenog stanja", kaže Pavić. Ipak, napominje da treba biti oprezan: previše hrane može dovesti do toga da mlado bude preveliko, što otežava janjenje.

Na farmi smo zatekli dirljiv prizor – janje koje se ojanjilo prijevremeno. Maleno i krhko, još uvijek nedovoljno snažno da samostalno stane na noge.

"Takvo janje odmah hranimo kolostrumom na dudu. Prvo pomuzemo ovcu kako bismo dobili to prvo, najvažnije mlijeko puno antitijela i njime ga nahranili", objašnjava nam. Naglašava kako ovakvi slučajevi na njegovoj farmi nisu česti, ali kada se dogode, poduzimaju sve što je u njihovoj moći da pothranjena mladunčad preživi i ojača.

Opasno je ako se prejedu zrna

Dok su na ispaši, ovce prirodno dobivaju sve potrebno, dok im u zimskom periodu daju sol za lizanje obogaćenu selenom i mineralima. U cijelom procesu ovaj stočar ističe i podršku Veterinarske stanice Beli Manastir, punca Davora i dr.sc. Vinka Sičaje.

Što se tiče janjadi, tek kada ispaša završi, a oni dosegnu 20 do 25 kilograma, slijedi odvajanje od majki. "Što duže sisaju, to bolje napreduju. Opasno je jedino ako se prejedu zrna, tada može doći do uginuća", upozorava farmer.

Za kraj, Pavić ima poruku za sve koji razmišljaju o ulasku u ovaj posao: "Ovo jednostavno moraš voljeti. Kada izračunaš troškove vlastitog rada i zaposlenika, teško da kalkulacija može biti pozitivna, no država pomaže poticajima“. Njegov je savjet krenuti polako. "Nemojte odmah uzimati velika stada, to je prevelik rizik. Mi se učimo već sedam godina i smatram da još uvijek ne znamo dovoljno", zaključio je Pavić.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.